Uslov odgovornosti države za štetu u vezi s mjerom privremenog oduzimanja imovine
Posted: Fri Feb 04, 2022 5:01 pm
Uslov odgovornosti države za štetu u vezi s mjerom privremenog oduzimanja imovine
Član 75. Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH, br. 36/03 s izmjenama)
Član 185. stavovi 1. i 2. Zakona o obligacionim odnosima
Kod zakonito donesene mjere privremenog oduzimanja predmeta u krivičnom postupku, uslov odgovornosti države nije postupanje njenih organa u vezi s donošenjem mjere, nego u propuštanju preduzimanja potrebnih radnji kada prestanu zakonski uslovi za oduzimanje predmeta, a to propuštanje je u uzročnoj vezi s nastalom štetom.
Iz obrazloženja:
Nakon donošenja odluke o obustavljanju istrage, Tužilaštvo BiH bilo je u obavezi primjenom člana 75. ZKP BiH vratiti tužitelju privremeno oduzete predmete, jer nije postojao zakonski osnov za zadržavanje. Obavijest o obustavljanju istrage koja je neuspješno upućena tužitelju, nije dovoljna da se tužena oslobodi odgovornosti za štetu koja je nastala zbog dužine zadržavanja imovine tužitelja. Tužena se ove odgovornosti može osloboditi jedino ukoliko je njen organ preduzeo sve potrebne radnje za koje je ovlašten, što bi u konkretnom slučaju podrazumijevalo da je Tužilaštvo BiH s danom obustave istrage podnijelo zahtjev Sudu Bosne i Hercegovine za donošenje odluke o vraćanju privremeno oduzetih predmeta, jer je taj sud i odluku o oduzimanju donio na prijedlog Tužilaštva BiH. U takvom slučaju posljedice nepreuzimanja odluke o povratu privremeno oduzetih predmeta i neiskazanog interesa za postupak koji se vodi i oduzetu imovinu pao na teret tužitelja, a tužena bi dokazala da je šteta u uzročnoj vezi s protekom vremena oduzimanja, nastala bez njene krivice.
Budući da se privremeno oduzeti predmeti u krivičnom postupku moraju vratiti vlasniku kada se ispune zakonski uslovi, proizilazi da organi, nadležni za postupanje ove radnje, moraju preduzeti po službenoj dužnosti, što je nesumnjivo izostalo u ovom slučaju, jer su vraćeni vlasniku tri godine nakon obustavljanja istrage. Dakle, osnov odgovornost za
nastalu štetu tužene ne ogleda se u postupanju njenih organa u vezi s donošenjem mjere privremeno oduzimanja predmeta u krivičnom postupku, nego u propuštanju preduzimanja potrebnih radnji kada su prestali zakonski razlozi za oduzimanje predmeta, a to propuštanje je u uzročnoj vezi s nastalom štetom.
Proizilazi da su organi tužene u dužem vremenskom periodu, bez zakonskog osnova propustima u svom postupanju tužitelja neopravdano lišili njegove imovine nakon odluke o obustavljanju istrage i prestanku zakonskih razloga za zadržavanje oduzetih predmeta. Pored činjenice da su organi tužene dužni postupati po službenoj dužnosti, bez značaja je ukazivanje žalbe da tužitelj nije podnio zahtjev za povrat privremeno oduzetih predmeta. Ukoliko su organi tužene dužni postupati po službenoj dužnosti, vezivanje povrata stvari isključivo za zahtjev imaoca za njega prestavlja neopravdan i prevelik teret koji nije dužan da podnosi.
Na osnovu istaknutog, drugostepeno vijeće je utvrdilo da je pravilan zaključak prvostepenog suda o odgovornosti tužene za utuženu štetu i njenoj obavezi da, primjenom člana 185. stav 1. i 2. ZOO, uspostavi prijašnje stanje isplatom naknade u novcu u iznosu od 2.000,00 KM koliko je vještak utvrdio da je ekvivalent vrijednosti telefona i procesora istih karakteristika privremeno oduzetim predmetima.
(Presuda vijeća Apelacionog odjeljenja, broj: S 1 3 P 032208 21 Gž od 22.04.2021. godine)
Član 75. Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH, br. 36/03 s izmjenama)
Član 185. stavovi 1. i 2. Zakona o obligacionim odnosima
Kod zakonito donesene mjere privremenog oduzimanja predmeta u krivičnom postupku, uslov odgovornosti države nije postupanje njenih organa u vezi s donošenjem mjere, nego u propuštanju preduzimanja potrebnih radnji kada prestanu zakonski uslovi za oduzimanje predmeta, a to propuštanje je u uzročnoj vezi s nastalom štetom.
Iz obrazloženja:
Nakon donošenja odluke o obustavljanju istrage, Tužilaštvo BiH bilo je u obavezi primjenom člana 75. ZKP BiH vratiti tužitelju privremeno oduzete predmete, jer nije postojao zakonski osnov za zadržavanje. Obavijest o obustavljanju istrage koja je neuspješno upućena tužitelju, nije dovoljna da se tužena oslobodi odgovornosti za štetu koja je nastala zbog dužine zadržavanja imovine tužitelja. Tužena se ove odgovornosti može osloboditi jedino ukoliko je njen organ preduzeo sve potrebne radnje za koje je ovlašten, što bi u konkretnom slučaju podrazumijevalo da je Tužilaštvo BiH s danom obustave istrage podnijelo zahtjev Sudu Bosne i Hercegovine za donošenje odluke o vraćanju privremeno oduzetih predmeta, jer je taj sud i odluku o oduzimanju donio na prijedlog Tužilaštva BiH. U takvom slučaju posljedice nepreuzimanja odluke o povratu privremeno oduzetih predmeta i neiskazanog interesa za postupak koji se vodi i oduzetu imovinu pao na teret tužitelja, a tužena bi dokazala da je šteta u uzročnoj vezi s protekom vremena oduzimanja, nastala bez njene krivice.
Budući da se privremeno oduzeti predmeti u krivičnom postupku moraju vratiti vlasniku kada se ispune zakonski uslovi, proizilazi da organi, nadležni za postupanje ove radnje, moraju preduzeti po službenoj dužnosti, što je nesumnjivo izostalo u ovom slučaju, jer su vraćeni vlasniku tri godine nakon obustavljanja istrage. Dakle, osnov odgovornost za
nastalu štetu tužene ne ogleda se u postupanju njenih organa u vezi s donošenjem mjere privremeno oduzimanja predmeta u krivičnom postupku, nego u propuštanju preduzimanja potrebnih radnji kada su prestali zakonski razlozi za oduzimanje predmeta, a to propuštanje je u uzročnoj vezi s nastalom štetom.
Proizilazi da su organi tužene u dužem vremenskom periodu, bez zakonskog osnova propustima u svom postupanju tužitelja neopravdano lišili njegove imovine nakon odluke o obustavljanju istrage i prestanku zakonskih razloga za zadržavanje oduzetih predmeta. Pored činjenice da su organi tužene dužni postupati po službenoj dužnosti, bez značaja je ukazivanje žalbe da tužitelj nije podnio zahtjev za povrat privremeno oduzetih predmeta. Ukoliko su organi tužene dužni postupati po službenoj dužnosti, vezivanje povrata stvari isključivo za zahtjev imaoca za njega prestavlja neopravdan i prevelik teret koji nije dužan da podnosi.
Na osnovu istaknutog, drugostepeno vijeće je utvrdilo da je pravilan zaključak prvostepenog suda o odgovornosti tužene za utuženu štetu i njenoj obavezi da, primjenom člana 185. stav 1. i 2. ZOO, uspostavi prijašnje stanje isplatom naknade u novcu u iznosu od 2.000,00 KM koliko je vještak utvrdio da je ekvivalent vrijednosti telefona i procesora istih karakteristika privremeno oduzetim predmetima.
(Presuda vijeća Apelacionog odjeljenja, broj: S 1 3 P 032208 21 Gž od 22.04.2021. godine)