Uredba kojom se utvrduju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolinsku dozvolu
Posted: Thu Jul 01, 2021 6:42 am
Službene novine Federacije BiH, broj 51/21
Na osnovu člana 83. stav (1) Zakona o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/21), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 271. sjednici, održanoj 24.06.2021. godine, donosi
UREDBU KOJOM SE UTVRĐUJU POGONI I POSTROJENJA KOJA MORAJU IMATI OKOLINSKU DOZVOLU
POGLAVLJE I. OPŠTE ODREDBE
Član 1.
(Predmet Uredbe)
(1) Ovom uredbom utvrđuju se pogoni i postrojenja koja moraju imati okolinsku dozvolu izdatu od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo) ili nadležnog kantonalnog ministarstva za okoliš (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo).
(2) Odredbe ove uredbe ne primjenjuju se na istraživačke aktivnosti, razvojne aktivnosti ili testiranje novih proizvoda i procesa za koje se, u smislu člana 82. stav (3) Zakona o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH", broj: 15/21), (u daljem tekstu: Zakon) ne izdaje okolinska dozvola.
(3) Ovom uredbom uređuju se i druga pitanja koja se odnose na izdavanje okolinske dozvole.
Član 2.
(Pozivanje na direktivu Evropske unije)
Ovom uredbom preuzimaju se odredbe Direktive 2010/75/EU EVROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 24. novembra 2010. o industrijskim emisijama (integralno sprečavanje i kontrola zagađenja) (preinačeno) (Tekst značajan za EGP) (SL L 334, 17.12.2010. str. 17) koju je ispravio: Ispravak, SL L 158, 19.6.2012., str. 25 (2010/75 / EU).
Član 3.
(Definicije)
Izrazi upotrijebljeni u ovoj uredbi imaju sljedeće značenje:
a) "biomasa" predstavlja proizvode koji sadrže bilo kakve biljne supstance iz poljoprivrede ili šumarstva koje se mogu iskoristiti kao gorivo u smislu ponovne upotrebe u korisne svrhe njihovog energetskog sadržaja, kao i sljedeće vrste otpada:
- biljni otpad iz poljoprivrede i šumarstva;
- biljni otpad iz prehrambene industrije, ako se koristi za dobivanje toplotne energije;
- vlaknasti biljni otpad iz proizvodnje primarne celuloze i iz proizvodnje papira iz celuloze, ako je suspaljen na mjestu proizvodnje i ako se koristi za proizvodnju toplotne energije;
- otpad od pluta;
- drveni otpad (osim drvenog otpada koji može sadržavati halogenirane organske spojeve ili teške metale kao posljedicu obrade sredstvima za zaštitu drveta ili premazima, što posebno obuhvaća drveni otpad koji potječe iz otpada nastaloga gradnjom ili rušenjem);
b) "dimnjak" predstavlja okomitu konstrukciju na građevinama koja sadrži jednu ili više cijevi kroz koje prolaze otpadni gasovi i ispuštaju se u zrak;
c) "dizelski motor" je motor s unutrašnjim sagorijevanjem koji radi prema dizelskom ciklusu s kompresijskim paljenjem;
d) "dioksini i furani" su svi poliklorirani dibenzo-p-dioksini i dibenzofurani navedeni u dijelu Priloga IV. ove uredbe koji je sastavni dio ove uredbe;
e) "domaće čvrsto gorivo" je prirodno čvrsto gorivo nastalo i izvađeno na lokalnom području koje sagorijeva u uređaju za loženje koji je posebno dizajniran za to gorivo;
f) "emisija" znači direktno ili indirektno ispuštanje supstanci, jedinjenja, organizama ili mikroorganizama koji su posljedica ljudskih aktivnosti i, kao i vibracija, toplote, mirisa, buke ili svjetlosti koje proizvodi jedan ili više (pojedinačnih ili difuznih) izvora u postrojenju i ispušta u zrak, vodu, tlo;
g) "goriva" su svi čvrsti, tekući ili plinoviti zapaljivi materijali;
h) "granična vrijednost emisije" znači masa izražena u obliku određenih specifičnih parametara, koncentracija i/ili nivoa emisije koja se ne smije prekoračiti tokom jednog ili više vremenskih perioda;
i) "hlapljivi organski spojevi" su svi organski spojevi kao i frakcije kreozota, koji pri 293,15 K imaju tlak pare od 0,01 kPA ili više, ili imaju odgovarajuću hlapljivost u određenim uvjetima korištenja;
j) "ložište s mješanim gorivom" je svako ložište koje može koristiti, istodobno ili kao alternativu, dvije ili više vrsta goriva;
k) "mali izolirani sistem" je sistem sa potrošnjom manjom od 3 000 GWh, pri čemu se manje od 5 % godišnje potrošnje dobiva kroz međusobno povezivanje s drugim sistemima;
l) "miješani komunalni otpad" je otpad iz domaćinstava kao i komercijalni, industrijski i institucionalni otpad koji je zbog svoje prirode i sastava sličan otpadu iz domaćinstava;
m) "nazivni kapacitet" je zbroj kapaciteta spaljivanja peći od kojih se sastoji postrojenje za spaljivanje otpada ili postrojenje za suspaljivanje otpada kako je to naveo proizvođač, a potvrdio operater, vodeći računa o kaloričnoj vrijednosti otpada izraženoj u količini spaljenog otpada po satu;
n) "nivoi emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama" predstavljaju nivoe emisija koje su postignute u normalnim uslovima rada pri korištenju najbolje raspoložive tehnike ili kombinacije najboljih raspoloživih tehnika, kako je opisano u zaključcima o NRT-u, izraženo kao prosjek tokom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim referentnim uslovima;
o) "ograničavajuće gorivo" je gorivo koje, među svim gorivima koja se koriste u uređaju za loženje koji koristi više vrsta goriva i koji koristi destilacijske i preradbene ostatke od rafiniranja sirove nafte za vlastite potrebe, (same ili s drugim gorivima), koje ima najvišu graničnu vrijednost emisija, (u skladu sa odredbama relevantnih zakonskih propisa) ili, u slučaju kad nekoliko goriva ima istu graničnu vrijednost emisije, to je gorivo koje ima najveću ulaznu toplotnu snagu među tim gorivima;
p) "opća obavezujuća pravila" su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere i tehnike na nivou djelatnosti, i koja su donesena kako bi se pomoću njih direktno utvrdili uslovi (mjere i tehnike) dozvole;
r) "operater" je pravno ili fizičko lice koje u skladu sa posebnim propisom obavlja ili nadzire privrednu aktivnost na osnovu dozvole, drugog odobrenja, upisa u registar ili u drugu javnu evidenciju, uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja ili na koje je preneseno ovlaštenje donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcionisanju postrojenja.
s) "organski spojevi" su svi spojevi koji sadrže barem ugljik i jedan ili više od sljedećih elemenata: vodik, halogene, kisik, sumpor, fosfor, silicij ili dušik, osim ugljikovih oksida i anorganskih karbonata i bikarbonata;
t) "organsko otapalo" je svaki hlapljivi organski spoj koji se koristi:
- sam ili u kombinaciji sa drugim supstancama, i bez podvrgavanja kemijskoj promjeni, za otapanje sirovina, proizvoda ili otpadnih materijala;
- kao agens za čišćenje za otapanje onečišćenja;
- kao otapalo;
- za raspršivanje;
- za podešavanje viskoznosti;
- za podešavanje površinske napetosti;
- kao plastifikator;
- kao konzervator;
u) "perad" su udomaćene ptice kao što su: živina, purani, patke, guske, prepelice, golubovi, fazani i jarebice uzgajani ili držani u zatočeništvu za uzgoj, proizvodnju mesa ili jaja za konzumaciju ili za obnavljanje zaliha divljači;
v) "plinska turbina" je svaki rotirajući stroj koji pretvara toplotne energiju u mehanički rad i koji se sastoji uglavnom od kompresora, toplotnih uređaja u kojem gorivo oksidira kako bi grijalo radnu tekućinu, i turbine;
z) "plinski motor" znači motor s unutarnjim sagorijevanjem koji radi prema Otto ciklusu i za paljenje goriva koristi iskru (svjećicu) ili, u slučaju motora s više vrsta goriva, s paljenjem na kompresiju;
aa) "premaz" je svaki pripravak, uključujući sva organska otapala ili pripravke koji sadrže organska otapala potrebna za njegovu pravilnu primjenu, koji se koristi za dobivanje filma koji ima dekorativni, zaštitni ili drugi funkcionalni učinak na površinu;
bb) "postrojenja za spaljivanje otpada" su sve nepokretne ili pokretne tehničke jedinice i oprema namijenjena termičkoj obradi otpada, s ponovnom upotrebom u korisne svrhe toplote ili bez nje, proizvedene sagorijevanjem, putem oksidacijskog spaljivanja otpada kao i ostalim postupcima toplotne obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak (ako se supstance nastale obradom kasnije spaljuju);
cc) "referentni dokument o najbolje raspoloživim tehnikama (u daljem tekstu: NRT)" je dokument koji je nastao kao rezultat razmjene podataka o NRT koji posebno opisuje primijenjene tehnike, sadašnje nivoe emisija i potrošnje, tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika, kao i zaključke o NRT-u i bilo koje tehnike u nastajanju, vodeći posebno računa o kriterijima koji su navedeni u tački 9. Priloga III. ove uredbe;
dd) "radni sati" je vrijeme, izraženo u satima, tokom kojeg uređaj (za loženje) u cijelosti ili djelomično radi i ispušta emisije/zagađujuće supstance u zrak, osim razdoblja uključivanja i isključivanja;
ee) "stopa odsumporavanja" je omjer, tokom zadanog vremenskog razdoblja, količine sumpora koju uređaj za loženje ne emitira u zrak u odnosu na količinu sumpora koja je sadržana u čvrstom gorivu koje se unosi u uređaj za loženje i koje je korišteno u postrojenju u istom vremenskom razdoblju;
ff) "uređaj za loženje" je svaka tehnička naprava u kojoj goriva oksidiraju kako bi se iskoristila na taj način dobijena toplota;
gg) "zaključci o NRT-u" je dokument koji sadrži dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojim se propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama, njihov opis, podaci za procjenu njihove primjenjivosti, nivoa emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, povezano praćenje, povezani nivoi potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije;
hh) "zagađenje" znači direktno ili indirektno, ljudskom djelatnošću izazvano ispuštanje zagađenja, vibracija, toplote ili buke u zrak, vodu ili zemlju, koje može biti štetno za zdravlje ljudi ili kvalitetu okoliša, dovodi do štete po materijalnu imovinu, remeti komponente okoliša ili utiče na druge adekvatne oblike korištenja okoliša;
ii) "znatna/značajna promjena" znači promjena vezana za način funkcionisanja, proširenje postrojenja ili uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje otpada ili suspaljivanje otpada, koje može imati značajne negativne uticaje na zdravlje ljudi ili na okoliš.
POGLAVLJE II. SUBJEKTI NA KOJE SE ODNOSI IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Član 4.
(Nadležnost)
(1) Federalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu za pogone i postrojenja utvrđene u Prilogu I. koji čini sastavni dio ove uredbe.
(2) Kantonalna ministarstva izdaju okolinsku dozvolu za pogone i postrojenja utvrđena u Prilogu II. koji čini sastavni dio ove uredbe.
(3) Za pogone i postrojenja iz stava (1) i stava (2) ovog člana za koje nije potrebna okolinska dozvola, nadležni organ će pri izdavanju drugih potrebnih dozvola (vodni akti, urbanistička saglasnost, građevinska dozvola i dr.) utvrditi da li su ispunjeni zahtjevi zaštite okoliša, koji predstavljaju opšte obaveze operatera i koji se trebaju ispuniti tokom izgradnje, rada, održavanja i prestanka rada pogona i postrojenja, a u skladu sa članom 84. Zakona.
(4) Ukoliko se jedan zahtjev za izdavanje okolinske dozvole dostavlja za više pogona i postrojenja na istoj lokaciji kada njima upravlja isti operater ili ukoliko zahtjev za izdavanje okolinske dozvole podnosi više operatera za pogone i postrojenja koja čine tehnološku cjelinu, za postupanje po takvim zahtjevima nadležno je Federalno ministarstvo u skladu sa članom 85. Zakona.
Član 5.
(Pogoni i postrojenja)
(1) Okolinska dozvola se izdaje za pogone i postrojenja u kojima se obavljaju djelatnosti koje mogu uzrokovati emisije kojima se zagađuje zrak, voda i tlo, emituje buka i u kojima nastaje ili se upravlja otpadom, a koji su utvrđeni u Prilogu I. i Prilogu II. ove uredbe.
(2) Ukoliko su za pogone i postrojenja u Prilogu I. i Prilogu II. ove uredbe navedeni kapaciteti, isti se odnose na maksimalni projektovani, odnosno proizvodni kapacitet.
Član 6.
(Postupak izdavanja okolinske dozvole)
(1) Postupak za izdavanje okolinske dozvole, za pogone i postrojenja utvrđena u Prilogu I. i Prilogu II. ove uredbe, pokreće se pisanim zahtjevom za izdavanje okolinske dozvole, a kako je utvrđeno u članu 86. Zakona.
(2) Sadržaj zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole u skladu sa odredbama člana 86. stava (2) tačke a) i b) i stava (3) tačke od a) do h) Zakona, izrađuje se na obrascu za izradu zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole iz Priloga III. ove uredbe koji čini sastavni dio ove uredbe.
(3) Obrazac iz stava (2) ovog člana se koristi i za pripremu zahtjeva za obnovu okolinske dozvole.
(4) Organ nadležan za izdavanje okolinske dozvole u rješenju o izdavanju okolinske dozvole propisuje granične vrijednosti za zagađujuće supstance u skladu sa članom 89. stav (2) tačka a) Zakona i obavezno granične vrijednosti za zagađujuće supstance sadržane u Prilogu IV. ove uredbe kao relevantne, ukoliko pogon i postrojenje takve supstance emituje.
(5) Uz zahtjev za izdavanje okolinske dozvole prilaže se i potpisana i ovjerena Izjava o tačnosti, istinitosti i potpunosti podataka koji su sadržani u zahtjevu, a koju zakonski zastupnik privrednog subjekta koji podnosi zahtjev, pod moralnom, materijalnom i krivičnom odgovornošću daje pred nadležnim organom (općina ili notar). Obrazac Izjave nalazi se u Prilogu V. koji je sastavni dio ove uredbe.
(6) U postupku rješavanja zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole, postupa se prema odredbama čl. 82. do 101. Zakona, odredbama ove uredbe kao i odredbama ostalih relevantnih propisa koji se odnose na izdavanje okolinske dozvole.
(7) Obrasce iz stava (2) i (3) ovog člana izrađuje ovlašteni nosilac izrade studije, a u skladu sa propisom koji je naveden u članu 73. stav (2) Zakona.
Član 7.
(Promjena u radu)
(1) Ukoliko operater pogona i postrojenja tokom trajanja važenja izdate okolinske dozvole planira promjenu prirode ili funkcionisanja postrojenja ili proširenje postrojenja koje može uticati na okoliš, dužan je da o tome u pisanoj formi obavijesti nadležni organ za izdavanje okolinske dozvole u skladu sa članom 95. Zakona.
(2) Uz pisano obavještenje iz stava (1) ovog člana operater je u obavezi da dostavi podatke na obrascu iz priloga VI. ove uredbe, idejni projekat i drugu relevantnu dokumentaciju vezanu za promjene u radu.
(3) Obrazac iz stava (2) ovog člana operater može popuniti samostalno ili u njegovo ime to može učiniti ovlašteni nosilac iz člana 6. stav (7) ove uredbe.
(4) Ukoliko se promjena iz stava (1) ovog člana, na osnovu podataka iz stava (2) ovog člana identifikuje kao značajna, nadležni organ će o tome obavijestiti operatera i pozvati ga da podnese novi zahtjev za izdavanje okolinske dozvole koji će sadržavati objedinjene podatke o postojećem i planiranom dijelu pogona i postrojenja.
POGLAVLJE III. REGISTRI
Član 8.
(Unos podataka u registar izdatih okolinskih dozvola)
Federalno ministarstvo okoliša je dužno unositi podatke o izdatim okolinskim dozvolama u registar izdatih okolinskih dozvola iz Priloga I. i Priloga II.ove uredbe, u skladu sa propisom koji je naveden u članu 101. stav (3) Zakona.
Član 9.
(Registar o zagađivačima i zagađenjima)
(1) Operateri su dužni unijeti podatke u registar o zagađivačima i zagađenjima za djelatnosti navedene u Prilogu I i Prilogu II. ove uredbe.
(2) Registar iz stava (1) ovog člana vodi Federalno ministarstvo prema posebnom propisu kojim se utvrđuje vrsta podataka, način i rokovi za njihovo dostavljanje i izvještavanje, u skladu sa članom 34. stav (4) Zakona.
Član 10.
(Registar o skladištenju opasnih supstanci)
(1) Operateri su dužni unijeti podatke u Registar pogona i postrojenja i skladišta/objekata u kojima se skladište opasne supstance, samo ukoliko pogon i postrojenje skladišti opasne supstance koje su po vrsti i količini navedene u propisu iz člana 102. stav (1) Zakona.
(2) Registar iz stava (1) ovog člana vodi Federalno ministarstvo u skladu sa posebnim propisom koji je naveden u članu 34. stav (4) Zakona.
POGLAVLJE IV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 11.
(Okončanje postupaka započetih prije stupanja na snagu Zakona)
Postupci koji predstavljaju predmet ove uredbe, a koji su započeti u Federalnom ministarstvu i kantonalnim ministarstvima ili nisu pravomoćno okončani prije stupanja na snagu Zakona, biće okončani u skladu sa Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu ("Službene novine Federacije BiH", broj: 19/04 i 1/21), u skladu sa odredbom člana 146. stav (6) Zakona.
Član 12.
(Postupanje po izdatim okolinskim dozvolama prije stupanja na snagu Zakona)
(1) Okolinske dozvole izdate do dana stupanja na snagu ove uredbe za izgrađene pogone i postrojenja ili pogone i postrojenja u radu, vrijede do dana isteka važenja istih.
(2) Nakon isteka roka važenja dozvola iz stave (1) ovog člana, zahtjev za obnovu okolinske dozvole podnosi se samo za pogone i postrojenja koji obavljaju djelatnosti koje su navedene u Prilogu I. ili Prilogu II. ove uredbe.
(3) U slučaju da realizacija projekta nije počela, a izdata je okolinska dozvola prije stupanja na snagu ove uredbe, te do dana podnošenja zahtjeva za obnovu okolinske dozvole nije pribavljena građevinska dozvola, postupak se provodi u skladu sa odredbama podzakonskog propisa iz člana 68. stav (1) Zakona.
(4) Ukoliko je za projekat iz stava (3) ovog člana pribavljena građevinska dozvola, postupak obnove okolinske dozvole se provodi samo ako se radi o pogonima i postrojenjima čija djelatnost je navedena u Prilogu I. ili Prilogu II. ove uredbe.
Član 13.
(Rodna ravnopravnost)
Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovoj uredbi za označavanje muškog ili ženskog roda podrazumijevaju oba spola, osim kada je svrha ove uredbe drugačija.
Član 14.
(Stupanje na snagu)
Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
V. broj 1065/2021
24. juna 2021. godine
Sarajevo
Premijer
Fadil Novalić, s. r.
PRILOG I.
Lista pogona i postrojenja za koje Federalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu
Pogoni i postrojenja za koje Federalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu po djelatnostima su:
1. Energetika
1.1. Sagorijevanje goriva u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplotne snage više od 100 MWth.
1.2. Rafiniranje mineralnih ulja i gasa
1.3. Proizvodnja koksa
1.4. Uplinjavanje ili ukapljivanje:
a) uglja (gasifikacija uglja);
b) drugih goriva iz uglja u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplotne snage 20 MW ili više.
2. Proizvodnja i prerada metala
2.1. Prženje i sinteriranje metalnih ruda (uključujući sulfidne rude).
2.2. Proizvodnja sirovog željeza ili čelika (primarno ili sekundarno topljenje), uključujući neprekidno lijevanje, sa kapacitetom većim od 5 tona na sat.
2.3. Prerada crnih (neobojenih) metala:
a) tople valjaonice kapaciteta većeg od 30 tona sirovog čelika na sat;
b) kovačnice s čekićima čija energija prelazi 50 kJ po čekiću, pri čemu upotrijebljena toplotna snaga prelazi 50 MW;
c) nanošenje zaštitnih prevlaka od staljenih metala, ulaznog kapaciteta većeg od 2 tone sirovog čelika na sat.
2.4. Ljevaonice crnih (neobojenih) metala, proizvodnog kapaciteta većeg od 20 tona na dan.
2.5. Prerada obojenih metala:
a) proizvodnja sirovih obojenih metala iz ruda, koncentrata ili sekundarnih sirovina primjenom metalurških, hemijskih ili elektrolitskih postupaka;
b) topljenje, uključujući i legiranje obojenih metala, uključujući revitalizirane proizvode i lijevanje u topionicama obojenih metala, kapaciteta topljenja većeg od 6 tona na dan za olovo i kadmij ili većeg od 30 tona na dan za sve druge metale.
2.6. Površinska obrada metala ili plastičnih materijala u kojima se primjenjuje elektrolitski ili hemijski postupak, s kadama za obradu zapremine veće od 30 m3.
3. Industrija minerala
3.1. Proizvodnja cementa, vapna i magnezijevog oksida:
a) proizvodnja cementnog klinkera u rotacijskim pećima proizvodnog kapaciteta većeg od 500 tona na dan ili u drugim pećima proizvodnog kapaciteta većeg od 50 tona na dan; https://www.anwalt-bih.de
b) proizvodnja kreča u pećima proizvodnog kapaciteta većeg od 100 tona na dan;
c) proizvodnja magnezijevog oksida u pećima proizvodnog kapaciteta većeg od 80 tona na dan.
3.2. Proizvodnja azbesta ili izrada proizvoda na bazi azbesta.
3.3. Proizvodnja stakla, uključujući staklena vlakna, kapaciteta topljenja većeg od 50 tona na dan.
3.4. Topljenje mineralnih supstanci, uključujući proizvodnju mineralnih vlakana, kapaciteta topljenja većeg od 50 tona na dan.
3.5. Izrada keramičkih proizvoda pečenjem, posebno crjepova, opeke, vatrostalne opeke, pločica, kamenine ili porculana, proizvodnog kapaciteta većeg od 100 tona na dan i/ili kapaciteta peći većeg od 5 m3 i gustoće stvrdnjavanja veće od 300 kg/m3 po peći.
4. Hemijska industrija
Proizvodnja u smislu kategorija djelatnosti sadržanih u tački 4. odnosi se na industrijski razmjer proizvodnje supstance ili skupina supstance navedenih u tačkama od 4.1. do 4.6. u kojima se primjenjuje hemijska ili biološka obrada.
4.1. Proizvodnja organskih hemikalija, kao što su:
a) jednostavni (prosti) ugljikovodici (linearni ili ciklički, zasićeni ili nezasićeni, alifatski ili aromatski);
b) ugljikovodici koji sadrže kisik, kao što su alkohol, aldehidi, ketoni, karboksilne kiseline, esteri i pripravci estera, acetati, eteri, peroksidi, i epoksidne smole;
c) ugljovodonici koji sadrži sumpor;
d) ugljovodonici koji sadrže azot, kao što su amini, amidi, azotni spojevi, nitro-spojevi ili spojevi nitrata, nitrili, cijanati, izocijanati;
e) ugljikovodici koji sadrže fosfor;
f) halogeni ugljovodonici;
g) organometalni spojevi;
h) plastični materijali (polimeri, sintetska vlakna i vlakna na bazi celuloze);
i) sintetske gume;
j) boje i pigmenti;
k) površinski aktivne supstance i surfaktanti (tenzidi).
4.2. Proizvodnja neorganskih hemikalija, kao što su:
a) plinovi kao što su amonijak, hlor ili hlorovodonik, fluor i fluorovodonik, ugljen oksidi, sumporni spojevi, azotni oksidi, vodonik, sumporni dioksid, karbonil hlorid;
b) kiseline kao što su hromna kiselina, fluorovodična kiselina, fosforna kiselina, azotna kiselina,hlorovodična kiselina, sumporna kiselina, oleum, sumporasta kiselina;
c) baze kao što su amonijev hidroksid, kalijev hidroksid, natrijev hidroksid;
d) soli kao što su amonijev hlorid, kalijev hlorat, kalijev karbonat, natrijev karbonat, perborat, srebrni nitrat;
e) nemetali, metalni oksidi ili drugi anorganski spojevi, kao što su kalcijev karbid, silicij, silicijev karbid.
4.3. Hemijska postrojenja za proizvodnju vještačkih gnojiva na bazi fosfora, azota ili kalija (jednostavna ili složena umjetna gnojiva).
4.4. Hemijska postrojenja za proizvodnju sredstava za zaštitu bilja ili biocida.
4.5. Postrojenja za proizvodnju farmaceutskih proizvoda, uključujući intermedijarne proizvode (međuprodukte) primjenom hemijskih i bioloških procesa.
4.6. Hemijska postrojenja za proizvodnju eksploziva.
5. Upravljanje otpadom
5.1. Zbrinjavanje ili iskorištavanje opasnog otpada kapaciteta većeg od 20 tona na dan, uključujući jedan ili više sljedećih postupaka:
a) biološka obrada;
b) fizikalno-hemijska obrada;
c) usitnjavanje ili miješanje prije primjene bilo kojeg drugog postupka navedenog u tačkama 5.1. i 5.2.;
d) prepakiranje prije primjene bilo kojeg drugog postupka navedenog u tačkama 5.1. i 5.2.;
e) obnavljanje/regeneracija otpadnih otapala (rastvarača);
f) recikliranje/obnavljanje otpadnih anorganskih materijala osim metala i spojeva metala;
g) regeneracija otpadnih kiselina ili lužina;
h) iskorištavanje/ponovna upotreba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje onečišćenja;
i) iskorištavanje otpadnih sastojaka iz katalizatora;
j) ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi načini ponovne upotrebe otpadnih ulja;
istakanje površinskih bazena.
5.2. Zbrinjavanje ili iskorištavanje otpada u postrojenjima za spaljivanje otpada ili u postrojenjima za suspaljivanje otpada:
a) za neopasni otpad, kapaciteta većeg od 5 tone na sat;
b) za opasni otpad, kapaciteta većeg od 20 tona na dan.
5.3.
a) Zbrinjavanje neopasnog otpada kapaciteta većeg od 100 tona na dan uključujući jedan ili više postupaka i neuključujući postupke o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda:
- biološka obrada;
- fizikalno-hemijska obrada;
- prethodna obrada otpada za spaljivanje ili suspaljivanje;
- obrada šljake i pepela;
- obrada u drobilicama metalnog otpada, uključujući otpadnu električnu i elektronsku opremu i otpadna vozila i njihove dijelove.
b) Iskorištavanje ili spoj iskorištavanja i zbrinjavanja neopasnog otpada kapaciteta većeg od 100 tona po danu uključujući jedan ili više sljedećih postupaka:
- biološka obrada;
- prethodna obrada otpada za spaljivanje ili suspaljivanje;
- obrada šljake i pepela;
- obrada u drobilicama metalnog otpada, uključujući otpadnu električnu i elektronsku opremu i otpadna vozila i njihove dijelove.
Ako je jedini postupak obrade otpada anaerobna razgradnja, prag kapaciteta za ovaj postupak iznosi više od 100 tona na dan.
5.4. Odlagališta otpada na koja se odlaže više od 30 tona otpada na dan ili imaju ukupni kapacitet veći od 40.000 tona, osim odlagališta inertnog otpada.
5.5. Privremeno skladištenje opasnog otpada koji nije obuhvaćen tačkom 5.4. i koji čeka na neki od postupaka iz tačaka 5.1., 5.2., 5.4. i 5.6., ukupnog kapaciteta većeg od 100 tona, osim privremenog skladištenja, koji čeka sakupljanje, na lokaciji na kojoj je otpad nastao.
5.6. Podzemno skladištenje opasnog otpada ukupnog kapaciteta većeg od 100 tona.
6. Druge djelatnosti
6.1. Industrijska postrojenja za proizvodnju:
a) celuloze od drveta ili drugih vlaknastih materijala;
b) papira ili kartona, proizvodnog kapaciteta većeg od 40 tona na dan;
c) jednog ili više sljedećih panela na bazi drveta: ploče od uzdužno polagane iverice (OSB ploče), ploče od iverice ili lesonit ploče proizvodnog kapaciteta većeg od 1000 m3 na dan.
6.2. Prethodna obrada (postupci kao što su pranje, bijeljenje, merceriziranje) ili bojenje tekstilnih vlakana ili tekstila, pri čemu je kapacitet obrade veći od 20 tona na dan.
6.3. Štavljenje kože, pri čemu je kapacitet obrade veći od 20 tona gotovih proizvoda na dan.
6.4. klaonice i proizvodnja hrane
a) Klaonice kapaciteta proizvodnje trupala većeg od 100 tona na dan.
b) Obrada i prerada, osim isključivog pakiranja, sljedećih sirovina namijenjenih proizvodnji hrane, bez obzira na to da li su prethodno obrađene:
- samo sirovina životinjskoga porijekla (osim isključivo iz mlijeka), kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda većeg od 100 tona na dan;
- samo sirovina biljnog podrijetla, kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda većeg od 500 tona na dan ili više od 1000 tona na dan ako postrojenje radi u razdoblju ne dužem od 90 uzastopnih dana u godini;
- sirovina životinjskoga i biljnog porijekla i u zajedničkim i odvojenim proizvodima, kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda u tonama po danu većeg od:
- 75, ako je A jednako 10 ili više; ili,
- [300- (22,5 × A)] u svim drugim slučajevima,
pri čemu je "A" udio sirovine životinjskog porijekla (u postotku težine) u kapacitetu proizvodnje gotovih proizvoda.
Ambalaža nije uključena u konačnu težinu proizvoda.
Ova tačka ne primjenjuje se ako je sirovina isključivo mlijeko.
V 1065 BRODIĆ
c) Obrada i prerada samog mlijeka, pri čemu je dnevni ulaz mlijeka veći od 300 tona po danu (prosječna godišnja vrijednost).
6.5. Zbrinjavanje ili recikliranje životinjskih trupala ili životinjskog otpada, kapaciteta obrade većeg od 20 tona na dan
6.6. Intenzivan uzgoj peradi ili svinja:
a) s više od 60.000 mjesta za perad;
b) s više od 3.000 mjesta za proizvodnju svinja (pojedinačne težine više od 30 kg), ili
c) s više od 900 mjesta za krmače.
6.7. Površinska obrada supstanci, predmeta ili proizvoda u kojima se koriste organska otapala, posebno za apretiranje, tiskanje, premazivanje, odmašćivanje, prevlačenje vodonepropusnim slojem, obradu zatvaranja površinskih pora, bojenje, čišćenje ili impregniranje, kapaciteta potrošnje organskih otapala većeg od 300 kg na sat ili više od 400 tona godišnje.
6.8. Proizvodnja ugljena (tvrdo pečenog uglja) ili elektrografita postupkom spaljivanja ili grafitizacije.
6.9. Hvatanje CO2 iz struje otpadnih plinova iz postrojenja obuhvaćenih Prilogom I. ove uredbe, u svrhu geološkog skladištenja u skladu sa propisima.
6.10. Zaštita drveta i proizvoda od drveta hemikalijama, kapaciteta proizvodnje većeg od 150 m3 na dan, osim isključive zaštite od modrenja (sapstaina).
6.11. Obrada otpadnih voda koje ispušta postrojenje iz ovog Priloga, a koja nije obuhvaćena drugim propisima.
PRILOG II.
Lista pogona i postrojenja za koje kantonalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu
Pogoni i postrojenja za koje kantonalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu su:
1. Energetika
1.1. Sagorijevanje goriva u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplotne snage 10 MWth do 100 MW th.
2. Proizvodnja i prerada metala
2.1. Proizvodnja sirovog željeza ili čelika (primarno ili sekundarno topljenje), uključujući neprekidno lijevanje, kapaciteta većeg od 2,5 do 5 tona na sat.
2.2. Prerada neobojenih metala:
a) tople valjaonice kapaciteta većeg od 20 do 30 tona sirovog čelika na sat;
b) kovačnice s čekićima čija energija prelazi 50 kJ po čekiću, pri čemu je upotrijebljena toplotna snaga toplotnog sagorijevanja od 20 do 50 MW;
2.3. Prerada obojenih metala:
a) topljenje, uključujući i legiranje obojenih metala, uključujući revitalizirane proizvode i lijevanje u topionicama obojenih metala, kapaciteta topljenja od 4 do 6 tona na dan za olovo i kadmij ili od 20 do 30 tona na dan za sve druge metale.
2.4. Površinska obrada metala ili plastičnih materijala u kojima se primjenjuje elektrolitski ili hemijski postupak, s kadama za obradu zapremine od 20 do 30 m3.
3. Industrija minerala
3.1. Proizvodnja cementa, vapna i magnezijevog oksida:
a) proizvodnja cementnog klinkera u rotacijskim pećima proizvodnog kapaciteta 400 do 500 tona na dan ili u drugim pećima proizvodnog kapaciteta od 40 do 50 tona na dan;
b) proizvodnja kreča u pećima proizvodnog kapaciteta od 50 do 100 tona na dan;
c) proizvodnja magnezijevog oksida u pećima proizvodnog kapaciteta od 50 do 80 tona na dan.
3.3. Proizvodnja stakla, uključujući staklena vlakna, kapaciteta topljenja od 20 do 50 tona na dan.
3.4. Topljenje mineralnih supstanci, uključujući proizvodnju mineralnih vlakana, kapaciteta topljenja od 20 do 50 tona na dan.
3.5. Izrada keramičkih proizvoda pečenjem, posebno crjepova, opeke, vatrostalne opeke, pločica, kamenine ili porculana, proizvodnog kapaciteta od 75 do 100 tona na dan i/ili kapaciteta peći od 4 do 5 m3 i gustoće stvrdnjavanja veće od 300 kg/m3 po peći.
4. Upravljanje otpadom
4.1. Zbrinjavanje ili iskorištavanje opasnog otpada kapaciteta od 10 do 20 tona na dan, uključujući jedan ili više sljedećih postupaka:
a) biološka obrada;
b) fizikalno-hemijska obrada;
c) usitnjavanje ili miješanje prije primjene bilo kojeg drugog postupka navedenog u tačkama 4.1. i 4.2.;
d) prepakiranje prije primjene bilo kojeg drugog postupka navedenog u tačkama 4.1. i 4.2.;
e) obnavljanje/regeneracija otpadnih otapala (rastvarača);
f) recikliranje/obnavljanje otpadnih anorganskih materijala osim metala i spojeva metala;
g) regeneracija otpadnih kiselina ili lužina;
h) revitalizacija/ponovna upotreba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje onečišćenja;
i) revitalizacija otpadnih sastojaka iz katalizatora;
j) ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi načini ponovne upotrebe otpadnih ulja;
k) istakanje površinskih bazena.
4.2. Zbrinjavanje ili iskorištavanje otpada u postrojenjima za spaljivanje otpada ili u postrojenjima za suspaljivanje otpada:
a) za neopasni otpad, kapaciteta od 3 do 5 tone na sat;
b) za opasni otpad, kapaciteta od 10 do 20 tona na dan.
4.3. Zbrinjavanje neopasnog otpada
a) Zbrinjavanje neopasnog otpada kapaciteta od 50 do 100 tona na dan uključujući jedan ili više postupaka i isključujući postupke o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda:
- biološka obrada;
- fizikalno-hemijska obrada;
- prethodna obrada otpada za spaljivanje ili suspaljivanje;
- obrada šljake i pepela;
- obrada u drobilicama metalnog otpada, uključujući otpadnu električnu i elektronsku opremu i otpadna vozila i njihove dijelove.
b) Iskorištavanje ili spoj iskorištavanja i zbrinjavanja neopasnog otpada kapaciteta od 75 do 100 tona po danu uključujući jedan ili više sljedećih postupaka:
- biološka obrada;
- prethodna obrada otpada za spaljivanje ili suspaljivanje;
- obrada šljake i pepela;
- obrada u drobilicama metalnog otpada, uključujući otpadnu električnu i elektronsku opremu i otpadna vozila i njihove dijelove.
Ako je jedini postupak obrade otpada anaerobna razgradnja, prag kapaciteta za ovaj postupak iznosi 100 tona na dan.
4.4. Odlagališta otpada na koja se odlaže od 10 do 30 tona otpada na dan ili imaju ukupni kapacitet od 25.000 do 40.000 tona, osim odlagališta inertnog otpada.
4.5. Privremeno skladištenje opasnog otpada koji nije obuhvaćeno tačkom 4.4. i koji čeka na neki od postupaka iz tačaka 4.1., 4.2., 4.4. i 4.6., ukupnog kapaciteta od 50 do 100 tona, osim privremenog skladištenja, koji čeka sakupljanje, na lokaciji na kojoj je otpad nastao.
4.6. Podzemno skladištenje opasnog otpada ukupnog kapaciteta od 50 do 100 tona.
5. Druge aktivnosti
5.1. Industrijska postrojenja za proizvodnju:
a) papira ili kartona, proizvodnog kapaciteta od 20 do 40 tona na dan;
b) jednog ili više sljedećih panela na bazi drveta: ploče od uzdužno polagane iverice (OSB ploče), ploče od iverice ili lesonit ploče proizvodnog kapaciteta od 600 do 1000 m3 na dan.
5.2. Prethodna obrada (postupci kao što su pranje, bijeljenje, merceriziranje) ili bojenje tekstilnih vlakana ili tekstila, pri čemu je kapacitet obrade od 10 do 20 tona na dan.
5.3. Štavljenje kože, pri čemu je kapacitet obrade od 12 do 20 tona gotovih proizvoda na dan.
5.4. Klaonice i proizvodnja hrane
a) Klaonice kapaciteta proizvodnje trupala od 50 do 100 tona na dan.
b) Obrada i prerada, osim isključivog pakiranja, sljedećih sirovina namijenjenih proizvodnji hrane, bez obzira na to da li su prethodno obrađene:
- samo sirovina životinjskoga podrijetla (osim isključivo iz mlijeka), kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda od 75 do 100 tona na dan;
- samo sirovina biljnog podrijetla, kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda od 300 do 500 tona na dan ili 600 do 1000 tona na dan ako postrojenje radi u razdoblju ne dužem od 90 uzastopnih dana u godini;
c) Obrada i prerada samog mlijeka, pri čemu je dnevni ulaz mlijeka od 200 do 300 tona po danu (prosječna godišnja vrijednost).
5.5. Zbrinjavanje ili recikliranje životinjskih trupala ili životinjskog otpada, kapaciteta obrade od 10 do 20 tona na dan
5.6. Intenzivan uzgoj:
a) od 20.000 od 60.000 mjesta za perad;
b) od 2.000 do 3.000 mjesta za proizvodnju svinja (pojedinačne težine više od 30 kg),
c) od 750 do 900 mjesta za krmače.
5.7. Površinska obrada supstanci, predmeta ili proizvoda u kojima se koriste organska otapala, posebno za apretiranje, tiskanje, premazivanje, odmašćivanje, prevlačenje vodonepropusnim slojem, obradu zatvaranja površinskih pora, bojenje, čišćenje ili impregniranje, kapaciteta potrošnje organskih otapala od 150 do 300 kg na sat ili od 200 do 400 tona godišnje.
5.8. Zaštita drveta i proizvoda od drveta hemikalijama, kapaciteta proizvodnje od 75 m3 do 150 m3 na dan, osim isključive zaštite od modrenja.
Na osnovu člana 83. stav (1) Zakona o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/21), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 271. sjednici, održanoj 24.06.2021. godine, donosi
UREDBU KOJOM SE UTVRĐUJU POGONI I POSTROJENJA KOJA MORAJU IMATI OKOLINSKU DOZVOLU
POGLAVLJE I. OPŠTE ODREDBE
Član 1.
(Predmet Uredbe)
(1) Ovom uredbom utvrđuju se pogoni i postrojenja koja moraju imati okolinsku dozvolu izdatu od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo) ili nadležnog kantonalnog ministarstva za okoliš (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo).
(2) Odredbe ove uredbe ne primjenjuju se na istraživačke aktivnosti, razvojne aktivnosti ili testiranje novih proizvoda i procesa za koje se, u smislu člana 82. stav (3) Zakona o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH", broj: 15/21), (u daljem tekstu: Zakon) ne izdaje okolinska dozvola.
(3) Ovom uredbom uređuju se i druga pitanja koja se odnose na izdavanje okolinske dozvole.
Član 2.
(Pozivanje na direktivu Evropske unije)
Ovom uredbom preuzimaju se odredbe Direktive 2010/75/EU EVROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 24. novembra 2010. o industrijskim emisijama (integralno sprečavanje i kontrola zagađenja) (preinačeno) (Tekst značajan za EGP) (SL L 334, 17.12.2010. str. 17) koju je ispravio: Ispravak, SL L 158, 19.6.2012., str. 25 (2010/75 / EU).
Član 3.
(Definicije)
Izrazi upotrijebljeni u ovoj uredbi imaju sljedeće značenje:
a) "biomasa" predstavlja proizvode koji sadrže bilo kakve biljne supstance iz poljoprivrede ili šumarstva koje se mogu iskoristiti kao gorivo u smislu ponovne upotrebe u korisne svrhe njihovog energetskog sadržaja, kao i sljedeće vrste otpada:
- biljni otpad iz poljoprivrede i šumarstva;
- biljni otpad iz prehrambene industrije, ako se koristi za dobivanje toplotne energije;
- vlaknasti biljni otpad iz proizvodnje primarne celuloze i iz proizvodnje papira iz celuloze, ako je suspaljen na mjestu proizvodnje i ako se koristi za proizvodnju toplotne energije;
- otpad od pluta;
- drveni otpad (osim drvenog otpada koji može sadržavati halogenirane organske spojeve ili teške metale kao posljedicu obrade sredstvima za zaštitu drveta ili premazima, što posebno obuhvaća drveni otpad koji potječe iz otpada nastaloga gradnjom ili rušenjem);
b) "dimnjak" predstavlja okomitu konstrukciju na građevinama koja sadrži jednu ili više cijevi kroz koje prolaze otpadni gasovi i ispuštaju se u zrak;
c) "dizelski motor" je motor s unutrašnjim sagorijevanjem koji radi prema dizelskom ciklusu s kompresijskim paljenjem;
d) "dioksini i furani" su svi poliklorirani dibenzo-p-dioksini i dibenzofurani navedeni u dijelu Priloga IV. ove uredbe koji je sastavni dio ove uredbe;
e) "domaće čvrsto gorivo" je prirodno čvrsto gorivo nastalo i izvađeno na lokalnom području koje sagorijeva u uređaju za loženje koji je posebno dizajniran za to gorivo;
f) "emisija" znači direktno ili indirektno ispuštanje supstanci, jedinjenja, organizama ili mikroorganizama koji su posljedica ljudskih aktivnosti i, kao i vibracija, toplote, mirisa, buke ili svjetlosti koje proizvodi jedan ili više (pojedinačnih ili difuznih) izvora u postrojenju i ispušta u zrak, vodu, tlo;
g) "goriva" su svi čvrsti, tekući ili plinoviti zapaljivi materijali;
h) "granična vrijednost emisije" znači masa izražena u obliku određenih specifičnih parametara, koncentracija i/ili nivoa emisije koja se ne smije prekoračiti tokom jednog ili više vremenskih perioda;
i) "hlapljivi organski spojevi" su svi organski spojevi kao i frakcije kreozota, koji pri 293,15 K imaju tlak pare od 0,01 kPA ili više, ili imaju odgovarajuću hlapljivost u određenim uvjetima korištenja;
j) "ložište s mješanim gorivom" je svako ložište koje može koristiti, istodobno ili kao alternativu, dvije ili više vrsta goriva;
k) "mali izolirani sistem" je sistem sa potrošnjom manjom od 3 000 GWh, pri čemu se manje od 5 % godišnje potrošnje dobiva kroz međusobno povezivanje s drugim sistemima;
l) "miješani komunalni otpad" je otpad iz domaćinstava kao i komercijalni, industrijski i institucionalni otpad koji je zbog svoje prirode i sastava sličan otpadu iz domaćinstava;
m) "nazivni kapacitet" je zbroj kapaciteta spaljivanja peći od kojih se sastoji postrojenje za spaljivanje otpada ili postrojenje za suspaljivanje otpada kako je to naveo proizvođač, a potvrdio operater, vodeći računa o kaloričnoj vrijednosti otpada izraženoj u količini spaljenog otpada po satu;
n) "nivoi emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama" predstavljaju nivoe emisija koje su postignute u normalnim uslovima rada pri korištenju najbolje raspoložive tehnike ili kombinacije najboljih raspoloživih tehnika, kako je opisano u zaključcima o NRT-u, izraženo kao prosjek tokom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim referentnim uslovima;
o) "ograničavajuće gorivo" je gorivo koje, među svim gorivima koja se koriste u uređaju za loženje koji koristi više vrsta goriva i koji koristi destilacijske i preradbene ostatke od rafiniranja sirove nafte za vlastite potrebe, (same ili s drugim gorivima), koje ima najvišu graničnu vrijednost emisija, (u skladu sa odredbama relevantnih zakonskih propisa) ili, u slučaju kad nekoliko goriva ima istu graničnu vrijednost emisije, to je gorivo koje ima najveću ulaznu toplotnu snagu među tim gorivima;
p) "opća obavezujuća pravila" su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere i tehnike na nivou djelatnosti, i koja su donesena kako bi se pomoću njih direktno utvrdili uslovi (mjere i tehnike) dozvole;
r) "operater" je pravno ili fizičko lice koje u skladu sa posebnim propisom obavlja ili nadzire privrednu aktivnost na osnovu dozvole, drugog odobrenja, upisa u registar ili u drugu javnu evidenciju, uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja ili na koje je preneseno ovlaštenje donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcionisanju postrojenja.
s) "organski spojevi" su svi spojevi koji sadrže barem ugljik i jedan ili više od sljedećih elemenata: vodik, halogene, kisik, sumpor, fosfor, silicij ili dušik, osim ugljikovih oksida i anorganskih karbonata i bikarbonata;
t) "organsko otapalo" je svaki hlapljivi organski spoj koji se koristi:
- sam ili u kombinaciji sa drugim supstancama, i bez podvrgavanja kemijskoj promjeni, za otapanje sirovina, proizvoda ili otpadnih materijala;
- kao agens za čišćenje za otapanje onečišćenja;
- kao otapalo;
- za raspršivanje;
- za podešavanje viskoznosti;
- za podešavanje površinske napetosti;
- kao plastifikator;
- kao konzervator;
u) "perad" su udomaćene ptice kao što su: živina, purani, patke, guske, prepelice, golubovi, fazani i jarebice uzgajani ili držani u zatočeništvu za uzgoj, proizvodnju mesa ili jaja za konzumaciju ili za obnavljanje zaliha divljači;
v) "plinska turbina" je svaki rotirajući stroj koji pretvara toplotne energiju u mehanički rad i koji se sastoji uglavnom od kompresora, toplotnih uređaja u kojem gorivo oksidira kako bi grijalo radnu tekućinu, i turbine;
z) "plinski motor" znači motor s unutarnjim sagorijevanjem koji radi prema Otto ciklusu i za paljenje goriva koristi iskru (svjećicu) ili, u slučaju motora s više vrsta goriva, s paljenjem na kompresiju;
aa) "premaz" je svaki pripravak, uključujući sva organska otapala ili pripravke koji sadrže organska otapala potrebna za njegovu pravilnu primjenu, koji se koristi za dobivanje filma koji ima dekorativni, zaštitni ili drugi funkcionalni učinak na površinu;
bb) "postrojenja za spaljivanje otpada" su sve nepokretne ili pokretne tehničke jedinice i oprema namijenjena termičkoj obradi otpada, s ponovnom upotrebom u korisne svrhe toplote ili bez nje, proizvedene sagorijevanjem, putem oksidacijskog spaljivanja otpada kao i ostalim postupcima toplotne obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak (ako se supstance nastale obradom kasnije spaljuju);
cc) "referentni dokument o najbolje raspoloživim tehnikama (u daljem tekstu: NRT)" je dokument koji je nastao kao rezultat razmjene podataka o NRT koji posebno opisuje primijenjene tehnike, sadašnje nivoe emisija i potrošnje, tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika, kao i zaključke o NRT-u i bilo koje tehnike u nastajanju, vodeći posebno računa o kriterijima koji su navedeni u tački 9. Priloga III. ove uredbe;
dd) "radni sati" je vrijeme, izraženo u satima, tokom kojeg uređaj (za loženje) u cijelosti ili djelomično radi i ispušta emisije/zagađujuće supstance u zrak, osim razdoblja uključivanja i isključivanja;
ee) "stopa odsumporavanja" je omjer, tokom zadanog vremenskog razdoblja, količine sumpora koju uređaj za loženje ne emitira u zrak u odnosu na količinu sumpora koja je sadržana u čvrstom gorivu koje se unosi u uređaj za loženje i koje je korišteno u postrojenju u istom vremenskom razdoblju;
ff) "uređaj za loženje" je svaka tehnička naprava u kojoj goriva oksidiraju kako bi se iskoristila na taj način dobijena toplota;
gg) "zaključci o NRT-u" je dokument koji sadrži dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojim se propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama, njihov opis, podaci za procjenu njihove primjenjivosti, nivoa emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, povezano praćenje, povezani nivoi potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije;
hh) "zagađenje" znači direktno ili indirektno, ljudskom djelatnošću izazvano ispuštanje zagađenja, vibracija, toplote ili buke u zrak, vodu ili zemlju, koje može biti štetno za zdravlje ljudi ili kvalitetu okoliša, dovodi do štete po materijalnu imovinu, remeti komponente okoliša ili utiče na druge adekvatne oblike korištenja okoliša;
ii) "znatna/značajna promjena" znači promjena vezana za način funkcionisanja, proširenje postrojenja ili uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje otpada ili suspaljivanje otpada, koje može imati značajne negativne uticaje na zdravlje ljudi ili na okoliš.
POGLAVLJE II. SUBJEKTI NA KOJE SE ODNOSI IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Član 4.
(Nadležnost)
(1) Federalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu za pogone i postrojenja utvrđene u Prilogu I. koji čini sastavni dio ove uredbe.
(2) Kantonalna ministarstva izdaju okolinsku dozvolu za pogone i postrojenja utvrđena u Prilogu II. koji čini sastavni dio ove uredbe.
(3) Za pogone i postrojenja iz stava (1) i stava (2) ovog člana za koje nije potrebna okolinska dozvola, nadležni organ će pri izdavanju drugih potrebnih dozvola (vodni akti, urbanistička saglasnost, građevinska dozvola i dr.) utvrditi da li su ispunjeni zahtjevi zaštite okoliša, koji predstavljaju opšte obaveze operatera i koji se trebaju ispuniti tokom izgradnje, rada, održavanja i prestanka rada pogona i postrojenja, a u skladu sa članom 84. Zakona.
(4) Ukoliko se jedan zahtjev za izdavanje okolinske dozvole dostavlja za više pogona i postrojenja na istoj lokaciji kada njima upravlja isti operater ili ukoliko zahtjev za izdavanje okolinske dozvole podnosi više operatera za pogone i postrojenja koja čine tehnološku cjelinu, za postupanje po takvim zahtjevima nadležno je Federalno ministarstvo u skladu sa članom 85. Zakona.
Član 5.
(Pogoni i postrojenja)
(1) Okolinska dozvola se izdaje za pogone i postrojenja u kojima se obavljaju djelatnosti koje mogu uzrokovati emisije kojima se zagađuje zrak, voda i tlo, emituje buka i u kojima nastaje ili se upravlja otpadom, a koji su utvrđeni u Prilogu I. i Prilogu II. ove uredbe.
(2) Ukoliko su za pogone i postrojenja u Prilogu I. i Prilogu II. ove uredbe navedeni kapaciteti, isti se odnose na maksimalni projektovani, odnosno proizvodni kapacitet.
Član 6.
(Postupak izdavanja okolinske dozvole)
(1) Postupak za izdavanje okolinske dozvole, za pogone i postrojenja utvrđena u Prilogu I. i Prilogu II. ove uredbe, pokreće se pisanim zahtjevom za izdavanje okolinske dozvole, a kako je utvrđeno u članu 86. Zakona.
(2) Sadržaj zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole u skladu sa odredbama člana 86. stava (2) tačke a) i b) i stava (3) tačke od a) do h) Zakona, izrađuje se na obrascu za izradu zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole iz Priloga III. ove uredbe koji čini sastavni dio ove uredbe.
(3) Obrazac iz stava (2) ovog člana se koristi i za pripremu zahtjeva za obnovu okolinske dozvole.
(4) Organ nadležan za izdavanje okolinske dozvole u rješenju o izdavanju okolinske dozvole propisuje granične vrijednosti za zagađujuće supstance u skladu sa članom 89. stav (2) tačka a) Zakona i obavezno granične vrijednosti za zagađujuće supstance sadržane u Prilogu IV. ove uredbe kao relevantne, ukoliko pogon i postrojenje takve supstance emituje.
(5) Uz zahtjev za izdavanje okolinske dozvole prilaže se i potpisana i ovjerena Izjava o tačnosti, istinitosti i potpunosti podataka koji su sadržani u zahtjevu, a koju zakonski zastupnik privrednog subjekta koji podnosi zahtjev, pod moralnom, materijalnom i krivičnom odgovornošću daje pred nadležnim organom (općina ili notar). Obrazac Izjave nalazi se u Prilogu V. koji je sastavni dio ove uredbe.
(6) U postupku rješavanja zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole, postupa se prema odredbama čl. 82. do 101. Zakona, odredbama ove uredbe kao i odredbama ostalih relevantnih propisa koji se odnose na izdavanje okolinske dozvole.
(7) Obrasce iz stava (2) i (3) ovog člana izrađuje ovlašteni nosilac izrade studije, a u skladu sa propisom koji je naveden u članu 73. stav (2) Zakona.
Član 7.
(Promjena u radu)
(1) Ukoliko operater pogona i postrojenja tokom trajanja važenja izdate okolinske dozvole planira promjenu prirode ili funkcionisanja postrojenja ili proširenje postrojenja koje može uticati na okoliš, dužan je da o tome u pisanoj formi obavijesti nadležni organ za izdavanje okolinske dozvole u skladu sa članom 95. Zakona.
(2) Uz pisano obavještenje iz stava (1) ovog člana operater je u obavezi da dostavi podatke na obrascu iz priloga VI. ove uredbe, idejni projekat i drugu relevantnu dokumentaciju vezanu za promjene u radu.
(3) Obrazac iz stava (2) ovog člana operater može popuniti samostalno ili u njegovo ime to može učiniti ovlašteni nosilac iz člana 6. stav (7) ove uredbe.
(4) Ukoliko se promjena iz stava (1) ovog člana, na osnovu podataka iz stava (2) ovog člana identifikuje kao značajna, nadležni organ će o tome obavijestiti operatera i pozvati ga da podnese novi zahtjev za izdavanje okolinske dozvole koji će sadržavati objedinjene podatke o postojećem i planiranom dijelu pogona i postrojenja.
POGLAVLJE III. REGISTRI
Član 8.
(Unos podataka u registar izdatih okolinskih dozvola)
Federalno ministarstvo okoliša je dužno unositi podatke o izdatim okolinskim dozvolama u registar izdatih okolinskih dozvola iz Priloga I. i Priloga II.ove uredbe, u skladu sa propisom koji je naveden u članu 101. stav (3) Zakona.
Član 9.
(Registar o zagađivačima i zagađenjima)
(1) Operateri su dužni unijeti podatke u registar o zagađivačima i zagađenjima za djelatnosti navedene u Prilogu I i Prilogu II. ove uredbe.
(2) Registar iz stava (1) ovog člana vodi Federalno ministarstvo prema posebnom propisu kojim se utvrđuje vrsta podataka, način i rokovi za njihovo dostavljanje i izvještavanje, u skladu sa članom 34. stav (4) Zakona.
Član 10.
(Registar o skladištenju opasnih supstanci)
(1) Operateri su dužni unijeti podatke u Registar pogona i postrojenja i skladišta/objekata u kojima se skladište opasne supstance, samo ukoliko pogon i postrojenje skladišti opasne supstance koje su po vrsti i količini navedene u propisu iz člana 102. stav (1) Zakona.
(2) Registar iz stava (1) ovog člana vodi Federalno ministarstvo u skladu sa posebnim propisom koji je naveden u članu 34. stav (4) Zakona.
POGLAVLJE IV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 11.
(Okončanje postupaka započetih prije stupanja na snagu Zakona)
Postupci koji predstavljaju predmet ove uredbe, a koji su započeti u Federalnom ministarstvu i kantonalnim ministarstvima ili nisu pravomoćno okončani prije stupanja na snagu Zakona, biće okončani u skladu sa Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu ("Službene novine Federacije BiH", broj: 19/04 i 1/21), u skladu sa odredbom člana 146. stav (6) Zakona.
Član 12.
(Postupanje po izdatim okolinskim dozvolama prije stupanja na snagu Zakona)
(1) Okolinske dozvole izdate do dana stupanja na snagu ove uredbe za izgrađene pogone i postrojenja ili pogone i postrojenja u radu, vrijede do dana isteka važenja istih.
(2) Nakon isteka roka važenja dozvola iz stave (1) ovog člana, zahtjev za obnovu okolinske dozvole podnosi se samo za pogone i postrojenja koji obavljaju djelatnosti koje su navedene u Prilogu I. ili Prilogu II. ove uredbe.
(3) U slučaju da realizacija projekta nije počela, a izdata je okolinska dozvola prije stupanja na snagu ove uredbe, te do dana podnošenja zahtjeva za obnovu okolinske dozvole nije pribavljena građevinska dozvola, postupak se provodi u skladu sa odredbama podzakonskog propisa iz člana 68. stav (1) Zakona.
(4) Ukoliko je za projekat iz stava (3) ovog člana pribavljena građevinska dozvola, postupak obnove okolinske dozvole se provodi samo ako se radi o pogonima i postrojenjima čija djelatnost je navedena u Prilogu I. ili Prilogu II. ove uredbe.
Član 13.
(Rodna ravnopravnost)
Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovoj uredbi za označavanje muškog ili ženskog roda podrazumijevaju oba spola, osim kada je svrha ove uredbe drugačija.
Član 14.
(Stupanje na snagu)
Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
V. broj 1065/2021
24. juna 2021. godine
Sarajevo
Premijer
Fadil Novalić, s. r.
PRILOG I.
Lista pogona i postrojenja za koje Federalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu
Pogoni i postrojenja za koje Federalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu po djelatnostima su:
1. Energetika
1.1. Sagorijevanje goriva u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplotne snage više od 100 MWth.
1.2. Rafiniranje mineralnih ulja i gasa
1.3. Proizvodnja koksa
1.4. Uplinjavanje ili ukapljivanje:
a) uglja (gasifikacija uglja);
b) drugih goriva iz uglja u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplotne snage 20 MW ili više.
2. Proizvodnja i prerada metala
2.1. Prženje i sinteriranje metalnih ruda (uključujući sulfidne rude).
2.2. Proizvodnja sirovog željeza ili čelika (primarno ili sekundarno topljenje), uključujući neprekidno lijevanje, sa kapacitetom većim od 5 tona na sat.
2.3. Prerada crnih (neobojenih) metala:
a) tople valjaonice kapaciteta većeg od 30 tona sirovog čelika na sat;
b) kovačnice s čekićima čija energija prelazi 50 kJ po čekiću, pri čemu upotrijebljena toplotna snaga prelazi 50 MW;
c) nanošenje zaštitnih prevlaka od staljenih metala, ulaznog kapaciteta većeg od 2 tone sirovog čelika na sat.
2.4. Ljevaonice crnih (neobojenih) metala, proizvodnog kapaciteta većeg od 20 tona na dan.
2.5. Prerada obojenih metala:
a) proizvodnja sirovih obojenih metala iz ruda, koncentrata ili sekundarnih sirovina primjenom metalurških, hemijskih ili elektrolitskih postupaka;
b) topljenje, uključujući i legiranje obojenih metala, uključujući revitalizirane proizvode i lijevanje u topionicama obojenih metala, kapaciteta topljenja većeg od 6 tona na dan za olovo i kadmij ili većeg od 30 tona na dan za sve druge metale.
2.6. Površinska obrada metala ili plastičnih materijala u kojima se primjenjuje elektrolitski ili hemijski postupak, s kadama za obradu zapremine veće od 30 m3.
3. Industrija minerala
3.1. Proizvodnja cementa, vapna i magnezijevog oksida:
a) proizvodnja cementnog klinkera u rotacijskim pećima proizvodnog kapaciteta većeg od 500 tona na dan ili u drugim pećima proizvodnog kapaciteta većeg od 50 tona na dan; https://www.anwalt-bih.de
b) proizvodnja kreča u pećima proizvodnog kapaciteta većeg od 100 tona na dan;
c) proizvodnja magnezijevog oksida u pećima proizvodnog kapaciteta većeg od 80 tona na dan.
3.2. Proizvodnja azbesta ili izrada proizvoda na bazi azbesta.
3.3. Proizvodnja stakla, uključujući staklena vlakna, kapaciteta topljenja većeg od 50 tona na dan.
3.4. Topljenje mineralnih supstanci, uključujući proizvodnju mineralnih vlakana, kapaciteta topljenja većeg od 50 tona na dan.
3.5. Izrada keramičkih proizvoda pečenjem, posebno crjepova, opeke, vatrostalne opeke, pločica, kamenine ili porculana, proizvodnog kapaciteta većeg od 100 tona na dan i/ili kapaciteta peći većeg od 5 m3 i gustoće stvrdnjavanja veće od 300 kg/m3 po peći.
4. Hemijska industrija
Proizvodnja u smislu kategorija djelatnosti sadržanih u tački 4. odnosi se na industrijski razmjer proizvodnje supstance ili skupina supstance navedenih u tačkama od 4.1. do 4.6. u kojima se primjenjuje hemijska ili biološka obrada.
4.1. Proizvodnja organskih hemikalija, kao što su:
a) jednostavni (prosti) ugljikovodici (linearni ili ciklički, zasićeni ili nezasićeni, alifatski ili aromatski);
b) ugljikovodici koji sadrže kisik, kao što su alkohol, aldehidi, ketoni, karboksilne kiseline, esteri i pripravci estera, acetati, eteri, peroksidi, i epoksidne smole;
c) ugljovodonici koji sadrži sumpor;
d) ugljovodonici koji sadrže azot, kao što su amini, amidi, azotni spojevi, nitro-spojevi ili spojevi nitrata, nitrili, cijanati, izocijanati;
e) ugljikovodici koji sadrže fosfor;
f) halogeni ugljovodonici;
g) organometalni spojevi;
h) plastični materijali (polimeri, sintetska vlakna i vlakna na bazi celuloze);
i) sintetske gume;
j) boje i pigmenti;
k) površinski aktivne supstance i surfaktanti (tenzidi).
4.2. Proizvodnja neorganskih hemikalija, kao što su:
a) plinovi kao što su amonijak, hlor ili hlorovodonik, fluor i fluorovodonik, ugljen oksidi, sumporni spojevi, azotni oksidi, vodonik, sumporni dioksid, karbonil hlorid;
b) kiseline kao što su hromna kiselina, fluorovodična kiselina, fosforna kiselina, azotna kiselina,hlorovodična kiselina, sumporna kiselina, oleum, sumporasta kiselina;
c) baze kao što su amonijev hidroksid, kalijev hidroksid, natrijev hidroksid;
d) soli kao što su amonijev hlorid, kalijev hlorat, kalijev karbonat, natrijev karbonat, perborat, srebrni nitrat;
e) nemetali, metalni oksidi ili drugi anorganski spojevi, kao što su kalcijev karbid, silicij, silicijev karbid.
4.3. Hemijska postrojenja za proizvodnju vještačkih gnojiva na bazi fosfora, azota ili kalija (jednostavna ili složena umjetna gnojiva).
4.4. Hemijska postrojenja za proizvodnju sredstava za zaštitu bilja ili biocida.
4.5. Postrojenja za proizvodnju farmaceutskih proizvoda, uključujući intermedijarne proizvode (međuprodukte) primjenom hemijskih i bioloških procesa.
4.6. Hemijska postrojenja za proizvodnju eksploziva.
5. Upravljanje otpadom
5.1. Zbrinjavanje ili iskorištavanje opasnog otpada kapaciteta većeg od 20 tona na dan, uključujući jedan ili više sljedećih postupaka:
a) biološka obrada;
b) fizikalno-hemijska obrada;
c) usitnjavanje ili miješanje prije primjene bilo kojeg drugog postupka navedenog u tačkama 5.1. i 5.2.;
d) prepakiranje prije primjene bilo kojeg drugog postupka navedenog u tačkama 5.1. i 5.2.;
e) obnavljanje/regeneracija otpadnih otapala (rastvarača);
f) recikliranje/obnavljanje otpadnih anorganskih materijala osim metala i spojeva metala;
g) regeneracija otpadnih kiselina ili lužina;
h) iskorištavanje/ponovna upotreba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje onečišćenja;
i) iskorištavanje otpadnih sastojaka iz katalizatora;
j) ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi načini ponovne upotrebe otpadnih ulja;
istakanje površinskih bazena.
5.2. Zbrinjavanje ili iskorištavanje otpada u postrojenjima za spaljivanje otpada ili u postrojenjima za suspaljivanje otpada:
a) za neopasni otpad, kapaciteta većeg od 5 tone na sat;
b) za opasni otpad, kapaciteta većeg od 20 tona na dan.
5.3.
a) Zbrinjavanje neopasnog otpada kapaciteta većeg od 100 tona na dan uključujući jedan ili više postupaka i neuključujući postupke o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda:
- biološka obrada;
- fizikalno-hemijska obrada;
- prethodna obrada otpada za spaljivanje ili suspaljivanje;
- obrada šljake i pepela;
- obrada u drobilicama metalnog otpada, uključujući otpadnu električnu i elektronsku opremu i otpadna vozila i njihove dijelove.
b) Iskorištavanje ili spoj iskorištavanja i zbrinjavanja neopasnog otpada kapaciteta većeg od 100 tona po danu uključujući jedan ili više sljedećih postupaka:
- biološka obrada;
- prethodna obrada otpada za spaljivanje ili suspaljivanje;
- obrada šljake i pepela;
- obrada u drobilicama metalnog otpada, uključujući otpadnu električnu i elektronsku opremu i otpadna vozila i njihove dijelove.
Ako je jedini postupak obrade otpada anaerobna razgradnja, prag kapaciteta za ovaj postupak iznosi više od 100 tona na dan.
5.4. Odlagališta otpada na koja se odlaže više od 30 tona otpada na dan ili imaju ukupni kapacitet veći od 40.000 tona, osim odlagališta inertnog otpada.
5.5. Privremeno skladištenje opasnog otpada koji nije obuhvaćen tačkom 5.4. i koji čeka na neki od postupaka iz tačaka 5.1., 5.2., 5.4. i 5.6., ukupnog kapaciteta većeg od 100 tona, osim privremenog skladištenja, koji čeka sakupljanje, na lokaciji na kojoj je otpad nastao.
5.6. Podzemno skladištenje opasnog otpada ukupnog kapaciteta većeg od 100 tona.
6. Druge djelatnosti
6.1. Industrijska postrojenja za proizvodnju:
a) celuloze od drveta ili drugih vlaknastih materijala;
b) papira ili kartona, proizvodnog kapaciteta većeg od 40 tona na dan;
c) jednog ili više sljedećih panela na bazi drveta: ploče od uzdužno polagane iverice (OSB ploče), ploče od iverice ili lesonit ploče proizvodnog kapaciteta većeg od 1000 m3 na dan.
6.2. Prethodna obrada (postupci kao što su pranje, bijeljenje, merceriziranje) ili bojenje tekstilnih vlakana ili tekstila, pri čemu je kapacitet obrade veći od 20 tona na dan.
6.3. Štavljenje kože, pri čemu je kapacitet obrade veći od 20 tona gotovih proizvoda na dan.
6.4. klaonice i proizvodnja hrane
a) Klaonice kapaciteta proizvodnje trupala većeg od 100 tona na dan.
b) Obrada i prerada, osim isključivog pakiranja, sljedećih sirovina namijenjenih proizvodnji hrane, bez obzira na to da li su prethodno obrađene:
- samo sirovina životinjskoga porijekla (osim isključivo iz mlijeka), kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda većeg od 100 tona na dan;
- samo sirovina biljnog podrijetla, kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda većeg od 500 tona na dan ili više od 1000 tona na dan ako postrojenje radi u razdoblju ne dužem od 90 uzastopnih dana u godini;
- sirovina životinjskoga i biljnog porijekla i u zajedničkim i odvojenim proizvodima, kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda u tonama po danu većeg od:
- 75, ako je A jednako 10 ili više; ili,
- [300- (22,5 × A)] u svim drugim slučajevima,
pri čemu je "A" udio sirovine životinjskog porijekla (u postotku težine) u kapacitetu proizvodnje gotovih proizvoda.
Ambalaža nije uključena u konačnu težinu proizvoda.
Ova tačka ne primjenjuje se ako je sirovina isključivo mlijeko.
V 1065 BRODIĆ
c) Obrada i prerada samog mlijeka, pri čemu je dnevni ulaz mlijeka veći od 300 tona po danu (prosječna godišnja vrijednost).
6.5. Zbrinjavanje ili recikliranje životinjskih trupala ili životinjskog otpada, kapaciteta obrade većeg od 20 tona na dan
6.6. Intenzivan uzgoj peradi ili svinja:
a) s više od 60.000 mjesta za perad;
b) s više od 3.000 mjesta za proizvodnju svinja (pojedinačne težine više od 30 kg), ili
c) s više od 900 mjesta za krmače.
6.7. Površinska obrada supstanci, predmeta ili proizvoda u kojima se koriste organska otapala, posebno za apretiranje, tiskanje, premazivanje, odmašćivanje, prevlačenje vodonepropusnim slojem, obradu zatvaranja površinskih pora, bojenje, čišćenje ili impregniranje, kapaciteta potrošnje organskih otapala većeg od 300 kg na sat ili više od 400 tona godišnje.
6.8. Proizvodnja ugljena (tvrdo pečenog uglja) ili elektrografita postupkom spaljivanja ili grafitizacije.
6.9. Hvatanje CO2 iz struje otpadnih plinova iz postrojenja obuhvaćenih Prilogom I. ove uredbe, u svrhu geološkog skladištenja u skladu sa propisima.
6.10. Zaštita drveta i proizvoda od drveta hemikalijama, kapaciteta proizvodnje većeg od 150 m3 na dan, osim isključive zaštite od modrenja (sapstaina).
6.11. Obrada otpadnih voda koje ispušta postrojenje iz ovog Priloga, a koja nije obuhvaćena drugim propisima.
PRILOG II.
Lista pogona i postrojenja za koje kantonalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu
Pogoni i postrojenja za koje kantonalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu su:
1. Energetika
1.1. Sagorijevanje goriva u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplotne snage 10 MWth do 100 MW th.
2. Proizvodnja i prerada metala
2.1. Proizvodnja sirovog željeza ili čelika (primarno ili sekundarno topljenje), uključujući neprekidno lijevanje, kapaciteta većeg od 2,5 do 5 tona na sat.
2.2. Prerada neobojenih metala:
a) tople valjaonice kapaciteta većeg od 20 do 30 tona sirovog čelika na sat;
b) kovačnice s čekićima čija energija prelazi 50 kJ po čekiću, pri čemu je upotrijebljena toplotna snaga toplotnog sagorijevanja od 20 do 50 MW;
2.3. Prerada obojenih metala:
a) topljenje, uključujući i legiranje obojenih metala, uključujući revitalizirane proizvode i lijevanje u topionicama obojenih metala, kapaciteta topljenja od 4 do 6 tona na dan za olovo i kadmij ili od 20 do 30 tona na dan za sve druge metale.
2.4. Površinska obrada metala ili plastičnih materijala u kojima se primjenjuje elektrolitski ili hemijski postupak, s kadama za obradu zapremine od 20 do 30 m3.
3. Industrija minerala
3.1. Proizvodnja cementa, vapna i magnezijevog oksida:
a) proizvodnja cementnog klinkera u rotacijskim pećima proizvodnog kapaciteta 400 do 500 tona na dan ili u drugim pećima proizvodnog kapaciteta od 40 do 50 tona na dan;
b) proizvodnja kreča u pećima proizvodnog kapaciteta od 50 do 100 tona na dan;
c) proizvodnja magnezijevog oksida u pećima proizvodnog kapaciteta od 50 do 80 tona na dan.
3.3. Proizvodnja stakla, uključujući staklena vlakna, kapaciteta topljenja od 20 do 50 tona na dan.
3.4. Topljenje mineralnih supstanci, uključujući proizvodnju mineralnih vlakana, kapaciteta topljenja od 20 do 50 tona na dan.
3.5. Izrada keramičkih proizvoda pečenjem, posebno crjepova, opeke, vatrostalne opeke, pločica, kamenine ili porculana, proizvodnog kapaciteta od 75 do 100 tona na dan i/ili kapaciteta peći od 4 do 5 m3 i gustoće stvrdnjavanja veće od 300 kg/m3 po peći.
4. Upravljanje otpadom
4.1. Zbrinjavanje ili iskorištavanje opasnog otpada kapaciteta od 10 do 20 tona na dan, uključujući jedan ili više sljedećih postupaka:
a) biološka obrada;
b) fizikalno-hemijska obrada;
c) usitnjavanje ili miješanje prije primjene bilo kojeg drugog postupka navedenog u tačkama 4.1. i 4.2.;
d) prepakiranje prije primjene bilo kojeg drugog postupka navedenog u tačkama 4.1. i 4.2.;
e) obnavljanje/regeneracija otpadnih otapala (rastvarača);
f) recikliranje/obnavljanje otpadnih anorganskih materijala osim metala i spojeva metala;
g) regeneracija otpadnih kiselina ili lužina;
h) revitalizacija/ponovna upotreba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje onečišćenja;
i) revitalizacija otpadnih sastojaka iz katalizatora;
j) ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi načini ponovne upotrebe otpadnih ulja;
k) istakanje površinskih bazena.
4.2. Zbrinjavanje ili iskorištavanje otpada u postrojenjima za spaljivanje otpada ili u postrojenjima za suspaljivanje otpada:
a) za neopasni otpad, kapaciteta od 3 do 5 tone na sat;
b) za opasni otpad, kapaciteta od 10 do 20 tona na dan.
4.3. Zbrinjavanje neopasnog otpada
a) Zbrinjavanje neopasnog otpada kapaciteta od 50 do 100 tona na dan uključujući jedan ili više postupaka i isključujući postupke o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda:
- biološka obrada;
- fizikalno-hemijska obrada;
- prethodna obrada otpada za spaljivanje ili suspaljivanje;
- obrada šljake i pepela;
- obrada u drobilicama metalnog otpada, uključujući otpadnu električnu i elektronsku opremu i otpadna vozila i njihove dijelove.
b) Iskorištavanje ili spoj iskorištavanja i zbrinjavanja neopasnog otpada kapaciteta od 75 do 100 tona po danu uključujući jedan ili više sljedećih postupaka:
- biološka obrada;
- prethodna obrada otpada za spaljivanje ili suspaljivanje;
- obrada šljake i pepela;
- obrada u drobilicama metalnog otpada, uključujući otpadnu električnu i elektronsku opremu i otpadna vozila i njihove dijelove.
Ako je jedini postupak obrade otpada anaerobna razgradnja, prag kapaciteta za ovaj postupak iznosi 100 tona na dan.
4.4. Odlagališta otpada na koja se odlaže od 10 do 30 tona otpada na dan ili imaju ukupni kapacitet od 25.000 do 40.000 tona, osim odlagališta inertnog otpada.
4.5. Privremeno skladištenje opasnog otpada koji nije obuhvaćeno tačkom 4.4. i koji čeka na neki od postupaka iz tačaka 4.1., 4.2., 4.4. i 4.6., ukupnog kapaciteta od 50 do 100 tona, osim privremenog skladištenja, koji čeka sakupljanje, na lokaciji na kojoj je otpad nastao.
4.6. Podzemno skladištenje opasnog otpada ukupnog kapaciteta od 50 do 100 tona.
5. Druge aktivnosti
5.1. Industrijska postrojenja za proizvodnju:
a) papira ili kartona, proizvodnog kapaciteta od 20 do 40 tona na dan;
b) jednog ili više sljedećih panela na bazi drveta: ploče od uzdužno polagane iverice (OSB ploče), ploče od iverice ili lesonit ploče proizvodnog kapaciteta od 600 do 1000 m3 na dan.
5.2. Prethodna obrada (postupci kao što su pranje, bijeljenje, merceriziranje) ili bojenje tekstilnih vlakana ili tekstila, pri čemu je kapacitet obrade od 10 do 20 tona na dan.
5.3. Štavljenje kože, pri čemu je kapacitet obrade od 12 do 20 tona gotovih proizvoda na dan.
5.4. Klaonice i proizvodnja hrane
a) Klaonice kapaciteta proizvodnje trupala od 50 do 100 tona na dan.
b) Obrada i prerada, osim isključivog pakiranja, sljedećih sirovina namijenjenih proizvodnji hrane, bez obzira na to da li su prethodno obrađene:
- samo sirovina životinjskoga podrijetla (osim isključivo iz mlijeka), kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda od 75 do 100 tona na dan;
- samo sirovina biljnog podrijetla, kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda od 300 do 500 tona na dan ili 600 do 1000 tona na dan ako postrojenje radi u razdoblju ne dužem od 90 uzastopnih dana u godini;
c) Obrada i prerada samog mlijeka, pri čemu je dnevni ulaz mlijeka od 200 do 300 tona po danu (prosječna godišnja vrijednost).
5.5. Zbrinjavanje ili recikliranje životinjskih trupala ili životinjskog otpada, kapaciteta obrade od 10 do 20 tona na dan
5.6. Intenzivan uzgoj:
a) od 20.000 od 60.000 mjesta za perad;
b) od 2.000 do 3.000 mjesta za proizvodnju svinja (pojedinačne težine više od 30 kg),
c) od 750 do 900 mjesta za krmače.
5.7. Površinska obrada supstanci, predmeta ili proizvoda u kojima se koriste organska otapala, posebno za apretiranje, tiskanje, premazivanje, odmašćivanje, prevlačenje vodonepropusnim slojem, obradu zatvaranja površinskih pora, bojenje, čišćenje ili impregniranje, kapaciteta potrošnje organskih otapala od 150 do 300 kg na sat ili od 200 do 400 tona godišnje.
5.8. Zaštita drveta i proizvoda od drveta hemikalijama, kapaciteta proizvodnje od 75 m3 do 150 m3 na dan, osim isključive zaštite od modrenja.