BiH Pravo

Službeni glasnik BiH, broj 53/22
Na osnovu člana 15. Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje (''Službeni glasnik BiH", broj 89/05) i člana 61. stav (2) Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02, 102/09 i 72/17), direktor Uprave za indirektno oporezivanje donosi


UPUTSTVO O CARINSKOM POSTUPKU UNUTRAŠNJE OBRADE


GLAVA I OPĆE ODREDBE


Član 1.
(Predmet)

Ovim uputstvom propisuje se način postupanja prilikom podnošenja zahtjeva za carinski postupak unutrašnje obrade (u daljnjem tekstu: postupak unutrašnje obrade), izdavanje odobrenja i provođenje postupka unutrašnje obrade.

Član 2.
(Upotreba izraza u muškom ili ženskom rodu)

Riječi koje su radi preglednosti u ovom uputstvu navedene u jednom rodu bez diskriminacije odnose se i na muški i na ženski rod.

Član 3.
(Zakoni i drugi propisi)

Ako nije drugačije navedeno u ovom uputstvu, podrazumijeva se da svako upućivanje u ovom uputstvu na zakone i druge propise uključuje i izmjene i dopune tih zakona i drugih propisa koje su stupile na snagu do dana stupanja na snagu ovog uputstva i nakon tog dana.

Član 4.
(Pravni osnov)

Postupak unutrašnje obrade, kao postupak s odgođenim plaćanjem i postupak s ekonomskim dejstvom, reguliran je:

a) članom 98. do 104., članom 123. stav (1) tačka b) i stav (2) i članom 131. do 147. Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 58/15) (u daljnjem tekstu: Zakon),

b) članom 151. i 152., odredbama člana 354. do 375. i člana 513. koje se odnose na postupak unutrašnje obrade, članom 387. i članom 388. do 403. Odluke o provođenju Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 13/19, 54/19, 21/20, 47/21, 49/21, 4/22 i 23/22) (u daljnjem tekstu: Odluka), što uključuje i Prilog 23., 24., 26., 55., 56., 57. i 67. Odluke i

c) odredbama Zakona i Odluke i drugih carinskih propisa koje se odnose na pojednostavljene postupke koji se mogu odobriti za postupak unutrašnje obrade (za početak i završetak tog postupka) i na popunjavanje carinske deklaracije.

Član 5.
(Definicije)

(1) U svrhu ovog uputstva, pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:

a) ''podnosilac zahtjeva'' znači lice koje podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za postupak unutrašnje obrade,

b) ''odobrenje'' znači odobrenje kojim je određenom licu, u skladu sa carinskim propisima, odobreno korištenje postupka unutrašnje obrade,

c) "imalac odobrenja" znači lice kojem je izdato odobrenje za postupak unutrašnje obrade,

d) ''izdavalac odobrenja'' znači carinski organ iz člana 9. stav (6) ovog uputstva koji izdaje odobrenje za postupak unutrašnje obrade,

e) "nadzorni carinski ured" znači carinska ispostava koja je u odobrenju navedena kao ovlaštena za nadzor nad postupkom unutrašnje obrade,

f) "prijavni carinski ured" znači carinska ispostava ili carinske ispostave koje su u odobrenju navedene kao ovlaštene za prihvatanje carinske deklaracije za stavljanje robe u postupak unutrašnje obrade,

g) "otpusni carinski ured" znači carinska ispostava ili carinske ispostave koje su u odobrenju navedene kao ovlaštene za prihvatanje carinske deklaracije na osnovu koje se za robu, nakon stavljanja u postupak unutrašnje obrade, određuje novo (sljedeće) carinski odobreno postupanje ili upotreba kojim se završava (razdužuje) postupak unutrašnje obrade,

h) "posao oplemenjivanja (lohn posao)'' znači svaku obradu uvozne robe koja je posredno ili neposredno stavljena na raspolaganje imaocu odobrenja prema specifikacijama i uputstvima i za račun nalogodavca sa sjedištem u drugoj državi, pri čemu plaćanja obično obuhvataju samo troškove proizvodnje,

i) ''uvozna roba'' znači roba stavljena u postupak unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja, te roba nad kojom je, postupkom unutrašnje obrade po sistemu povrata, sproveden postupak puštanja u slobodan promet, uz ispunjavanje carinskih formalnosti predviđenih članom 144. Zakona,

j) ''roba u nepromijenjenom stanju'' je naziv za uvoznu robu koja u postupku unutrašnje obrade nije bila predmet ni jednog oblika obrade ili prerade,

k) ''ekvivalentna roba'' znači domaća roba koja se koristi umjesto uvozne robe u proizvodnji dobijenih proizvoda,

l) ''dobijeni proizvod'' znači svi proizvodi nastali iz procesa unutrašnje obrade,

m) "glavni dobijeni proizvodi" znači dobijeni proizvodi za čiju proizvodnju je bio odobren postupak unutrašnje obrade,

n) ''sporedni dobijeni proizvodi" znači dobijeni proizvodi koji su, pored glavnih dobijenih proizvoda, navedeni u odobrenju, a koji se razlikuju od glavnih dobijenih proizvoda i nužni su nusproizvod u procesu obrade,

o) ''normativ proizvodnje'' znači količina ili procenat dobijenih proizvoda koji se dobiju obradom određene količine uvozne robe,

p) ''rok za završetak postupka" znači rok do kojeg robi u nepromijenjenom stanju ili dobijenim proizvodima mora biti određeno novo (sljedeće) carinski odobreno postupanje ili upotreba, uključujući, ovisno od slučaja, i zahtjev za povrat uvoznih dažbina nakon obavljene unutrašnje obrade (sistem povrata),

r) ''prethodni izvoz" znači sistem koji omogućava da se dobijeni proizvodi proizvedeni od ekvivalentne robe, izvezu prije stavljanja uvozne robe u postupak unutrašnje obrade (po sistemu odgođenog plaćanja),

s) ''evidencija o robi" znači podaci imaoca odobrenja koji sadrže sve potrebne informacije i tehničke pojedinosti na bilo kojem mediju, a koji carinskom organu omogućavaju nadzor i kontrolu postupka unutrašnje obrade, naročito u pogledu kretanja robe ili promjene njenog carinskog statusa,

t) ''dug'' znači uvozne dažbine i drugi indirektni porezi primjenjivi na robu stavljenu u postupak unutrašnje obrade,

u) ''garancija'' znači osiguranje za plaćanje duga, koje, shodno članu 213. stav (1) Zakona, uključuje osiguranje plaćanja svih propisanih uvoznih dažbina i drugih indirektnih poreza koje je carinski organ, u skladu sa carinskim i drugim propisima, dužan naplaćivati prilikom uvoza i izvoza robe,

v) ''UIO'' znači Uprava za indirektno oporezivanje.

(2) Drugi izrazi koji se koriste u ovom uputstvu, a kojima nije određeno značenje ovim uputstvom, imaju značenje koje im je određeno Zakonom i Odlukom.

GLAVA II SISTEMI UNUTRAŠNJE OBRADE, PROCESI OBRADE I OGRANIČENJA


Član 6.
(Sistemi unutrašnje obrade)

(1) Postupak unutrašnje obrade, uz primjenu jedne ili više faza procesa obrade, ne dovodeći u pitanje primjenu člana 132. Zakona (upotreba ekvivalentne robe), može se odobriti:

a) po sistemu odgođenog plaćanja: koji podrazumijeva da strana roba namijenjena ponovnom izvozu iz carinskog područja Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH) u obliku dobijenih proizvoda, ne podliježe plaćanju uvoznih dažbina niti primjeni mjera trgovinske politike, osim kada takve mjere zabranjuju ili ograničavaju ulazak robe u carinsko područje BiH, ili

b) po sistemu povrata: koji podrazumijeva da se strana roba istovremeno pušta u slobodan promet uz plaćanje uvoznih dažbina i stavlja u postupak unutrašnje obrade po ovom sistemu, a imalac odobrenja može ostvariti pravo na povrat plaćenih uvoznih dažbina kada uvoznu robu izveze iz carinskog područja BiH u obliku dobijenih proizvoda ili u nepromijenjenom stanju.

(2) Podnosilac zahtjeva može zahtijevati postupak unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja ili po sistemu povrata. Ako su ispunjeni uvjeti za oba sistema, podnosilac zahtjeva može izabrati za njega povoljniji sistem.

Član 7.
(Procesi obrade)

(1) Shodno članu 131. stav (2) tačka a) Zakona, u postupku unutrašnje obrade mogu se obavljati sljedeći procesi obrade:

a) obrada robe, uključujući njenu montažu ili sklapanje ili ugradnju u drugu robu,

b) prerada i dorada robe,

c) popravak robe, uključujući njeno obnavljanje i dovođenje u ispravno stanje,

d) upotreba određene robe koja nije sadržana u dobijenim proizvodima, ali koja omogućava ili olakšava proizvodnju tih proizvoda, čak i ako se u potpunosti ili djelimično utroši u proizvodnji, ne dovodeći u pitanje primjenu člana 8. ovog uputstva.

(2) Postupak unutrašnje obrade može se odobriti i za stranu robu koja se podvrgava uobičajenim oblicima postupanja iz Priloga 56. Odluke.

Član 8.
(Ograničenja u pogledu robe)

(1) Shodno članu 390. Odluke, postupak unutrašnje obrade ne može se odobriti za sljedeću robu:

a) gorivo i druge izvore energije, osim onih, koji su nužno potrebni za ispitivanje dobijenih proizvoda ili za utvrđivanje grešaka kod popravke konkretne uvozne robe,

b) druga maziva, osim onih koja su nužno potrebna za ispitivanje, podešavanje i povlačenje (vraćanje) dobijenih proizvoda,

c) opremu i alate.

(2) Opremom i alatom iz stava (1) tačka c) ovog člana smatraju se oprema i alati, te njihovi rezervni dijelovi koji su kao takvi definirani Carinskom tarifom Bosne i Hercegovine, neovisno od toga da li su namijenjeni za jednokratnu ili višekratnu upotrebu.

GLAVA III PODNOŠENJE ZAHTJEVA I IZDAVANJE ODOBRENJA


Član 9.
(Podnošenje zahtjeva u pisanoj formi)

(1) Primjena postupka unutrašnje obrade uvjetovana je prethodnim podnošenjem zahtjeva i izdavanjem odobrenja.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za postupak unutrašnje obrade može podnijeti lice koje namjerava obavljati procese obrade u postupku unutrašnje obrade ili lice koje organizuje njihovo obavljanje.

(3) Zahtjev za izdavanje odobrenja za postupak unutrašnje obrade podnosi se u pisanoj formi na obrascu iz Priloga 26. Odluke (opći i dopunski obrazac), popunjen u skladu sa Objašnjenjem datim u tom prilogu.

(4) Zahtjev sadrži sve podatke i informacije potrebne za izdavanje odobrenja i oni moraju biti detaljni, razumljivi i tačni, kako bi se moglo utvrditi da li su ispunjeni propisani uvjeti za odobravanje postupka unutrašnje obrade.

(5) Zahtjev za produženje važenja, izmjenu i/ili dopunu odobrenja može se podnijeti u obliku uobičajenog pisanog zahtjeva (ne mora na obrascu iz Priloga 26. Odluke), uz prilaganje potrebne dokumentacije i navođenje razloga koji opravdavaju taj zahtjev.

(6) Zahtjev za izdavanje odobrenja za postupak unutrašnje obrade podnosi se izdavaocu odobrenja. Izdavalac odobrenja je:

a) ako se proces obrade obavlja u jednom mjestu: Odsjek za carinske poslove regionalnog centra UIO nadležnog prema mjestu u kojem će se obavljati proces obrade,

b) ako se proces obrade obavlja u više mjesta sa područja različitih regionalnih centara UIO: Odsjek za carinske poslove regionalnog centra nadležnog prema mjestu u kojem će se obavljati pretežni dio procesa obrade, o čemu se podaci navode u zahtjevu.

(7) Zahtjev za izdavanje odobrenja za postupak unutrašnje obrade i potrebna dokumenta (izvod iz sudskog registra ili rješenje o registraciji djelatnosti, ugovor kod lohn posla, normativ proizvodnje, dokaz o ispunjenosti ekonomskih uvjeta u slučaju iz člana 12. stav (2) ovog uputstva, izgled i sadržaj evidencije o robi i drugi dokumenti o podacima koji su navedeni u zahtjevu) podnose se u dva primjerka. Jedan primjerak ostaje u spisu predmeta kod izdavaoca odobrenja, a drugi primjerak dostavlja se nadzornom carinskom uredu sa izdatim odobrenjem.

(8) Ako izdavalac odobrenja ocijeni da podaci dati u zahtjevu nisu potpuni ili dovoljni za izdavanje odobrenja ili uz zahtjev nisu priložena sva potrebna dokumenta, zatražit će od podnosioca zahtjeva da mu dostavi nedostajuće i/ili dodatne podatke, informacije i dokumenta, u roku koji mu za to odredi.

(9) Zahtjev treba podnijeti najmanje 30 dana prije planiranog uvoza robe, obzirom da se roba ne može uvoziti odnosno staviti u postupak unutrašnje obrade prije izdavanja odobrenja.

Član 10.
(Carinska deklaracija kao zahtjev i pojednostavljeno odobravanje)

(1) Odobrenje za postupak unutrašnje obrade može se zahtijevati podnošenjem carinske deklaracije, osim zahtjeva koji uključuje ekvivalentnu robu.

(2) Carinska deklaracija kao zahtjev za postupak unutrašnje obrade može se podnijeti za sljedeće situacije navedene pod tačkom 1., 3. i 4. u okviru šifre ''30'' ekonomskih uvjeta iz Dodatka Priloga 26. Odluke:

a) radnje obrade uvozne robe nekomercijalnog karaktera,

b) uobičajeni oblici postupanja iz člana 383. odnosno Priloga 56. Odluke, koji se provode nad stranom robom koja nije smještena u slobodnu zonu, niti je u privremenom smještaju, niti je u postupku carinskog skladištenja,

c) popravka.

(3) U slučajevima iz stava (2) tač. a) i c) ovog člana, carinska deklaracija može se prihvatiti kao zahtjev za postupak unutrašnje obrade uz sljedeće uvjete:

a) ako se radnje obrade i/ili popravka robe odnose na jednostavne radnje obrade i/ili popravke,

b) da je moguće lako identifikovati robu,

c) da je moguće lako i jednostavno obaviti kontrolu postupka unutrašnje obrade.

(4) U slučajevima iz stava (2) ovog člana carinska deklaracija za postupak unutrašnje obrade (postupak ''51'') podnosi se carinskoj ispostavi nadležnoj prema mjestu gdje se treba obaviti unutrašnja obrada. Podnošenje carinske deklaracije smatra se podnošenjem zahtjeva, a prihvatanje deklaracije od strane carinske ispostave odobrenjem (pojednostavljeno odobravanje).

(5) Ne dovodeći u pitanje primjenu člana 151. Odluke, deklarant uz carinsku deklaraciju iz stava (4) ovog člana prilaže i dokument sa podacima iz člana 357. stav (2) Odluke, na obrascu iz Priloga 1. ovog uputstva, osim ako podaci nisu potrebni za postupak ili su već unijeti u carinsku deklaraciju. Taj dokument, kada je priložen, čini sastavni dio carinske deklaracije.

(6) Carinska deklaracija kojom se završava postupak unutrašnje obrade započet po carinskoj deklaraciji iz stava (4) ovog člana podnosi se carinskoj ispostavi kod koje je taj postupak započet.

Član 11.
(Uvjeti za izdavanje odobrenja)

(1) Postupak unutrašnje obrade može se odobriti licu koje obavlja pojedine procese obrade ili kompletnu obradu ili licu koje organizuje njihovo obavljanje (organizuje nabavku robe i prodaju dobijenih proizvoda, angažira druga lica bilo za pojedine faze obrade ili za kompletnu obradu).

(2) Odobrenje iz stava (1) ovog člana može se izdati samo:

a) licu registriranom u BiH i kod UIO (Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza) po osnovu obavljanja vanjskotrgovinskog prometa. Izdavalac odobrenja provodi službenu provjeru registracije kod UIO, uz ispis provjere. Licu registriranom izvan BiH može se, shodno članu 135. tačka a) Zakona, izdati odobrenje samo ako uvozi nekomercijalnu robu (povremeni uvoz robe, a vrsta i količina upućuju na to da je roba namijenjena za pojedinačnu ličnu upotrebu, za potrebe lica koje je unosi ili njegovog domaćinstva),

b) ako se uvozna roba može prepoznati u dobijenim proizvodima (metod identifikacije), osim u slučaju upotrebe određene robe iz člana 131. stav (2) tačka a) alineja 4) Zakona (vidi član 8. ovog uputstva) ili upotrebe ekvivalentne robe u skladu sa uvjetima iz člana 132. Zakona,

c) ako se postupkom unutrašnje obrade postižu povoljniji uvjeti za izvoz ili ponovni izvoz dobijenih proizvoda, pod uvjetom da nisu ugroženi osnovni interesi proizvođača u BiH (ekonomski uvjeti),

d) ako podnosilac zahtjeva namjerava ponovo izvesti ili izvesti glavne dobijene proizvode,

e) licu koje pruži sve potrebne garancije da će pravilno provoditi postupak unutrašnje obrade,

f) ako carinski organ ima mogućnost nadzora i kontrole nad postupkom unutrašnje obrade, bez potrebe za uvođenjem administrativnih mjera nesrazmjernim ekonomskim potrebama koje su u pitanju.

Član 12.
(Ekonomski uvjeti)

(1) Shodno članu 391. Odluke, smatra se da su ekonomski uvjeti ispunjeni, osim kada postoje pokazatelji da su bitni interesi bh. proizvođača ozbiljno ugroženi.

(2) Kada je u vezi sa namjeravanom unutrašnjom obradom šifra koja se odnosi na ekonomske uvjete iz Dodataka Priloga 26. Odluke šifra ''10'', ''11'' i ''12'', u tom slučaju podnosilac zahtjeva mora, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za postupak unutrašnje obrade, od Vanjskotrgovinske komore BiH pribaviti odgovarajući dokaz da su ispunjeni ekonomski uvjeti za izdavanje odobrenja za unutrašnju obradu koja je u pitanju.

(3) Kod unutrašnje obrade u slučaju iz stava (2) ovog člana, provjeravanjem se utvrđuje nemogućnost korištenja domaćih izvora, posebno uzimajući u obzir sljedeće kriterijume:

a) neraspoloživost robe proizvedene u BiH istog kvaliteta i istih tehničkih karakteristika kao i roba koja se namjerava uvoziti radi njenog korištenja u postupku unutrašnje obrade,

b) razlike u cijeni između robe proizvedene u BiH i robe koja se namjerava uvoziti,

c) ugovorne obaveze.

(4) Detaljni kriteriji i šifre za ekonomske uvjete koji se koriste za potrebe primjene odobrenja za postupak unutrašnje obrade navedeni su u Dodatku Priloga 26. Odluke, i isti se uzimaju u obzir u provjeri ispunjenosti ekonomskih uvjeta, ovisno za koji ekonomski uvjet se vrši provjera.

Član 13.
(Odluka po zahtjevu za izdavanje odobrenja u pisanoj formi)

(1) Po podnijetom zahtjevu za izdavanje odobrenja za postupak unutrašnje obrade iz člana 9. ovog uputstva, izdavalac odobrenja donosi i dostavlja podnosiocu zahtjeva odobrenje ili obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja, u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva (član 360. Odluke).

(2) Odobrenje za postupak unutrašnje obrade po zahtjevu iz člana 9. ovog uputstva izdaje se na obrascu iz Priloga 26. Odluke (opći i dopunski obrazac).

(3) U odobrenju definiraju se svi elementi značajni za odvijanje postupka unutrašnje obrade, među kojima su: roba koja se stavlja u postupak unutrašnje obrade i glavni i sporedni dobijeni proizvodi (jasan trgovački i/ili tehnički opis robe, četvorocifrena tarifna oznaka, a pri upotrebi ekvivalentne robe navodi se osmocifrena tarifna oznaka Carinske tarife BiH), predviđena (procijenjena) količina i vrijednost robe, normativ utroška, sredstva i način identifikacije uvozne robe u dobijenim proizvodima, mjesto i način vođenja evidencije, mjere carinskog nadzora, rokovi, eventualni premještaji, eventualna upotreba ekvivalentne robe, puštanje u slobodan promet bez podnošenja carinske deklaracije određene količine robe ako je unaprijed odobreno u skladu sa članom 398. Odluke (vidi član 45. ovog uputstva).

(4) U odobrenju, između ostalog, navodi se nadzorni, prijavni i otpusni carinski ured, uzimajući u obzir i sljedeće:

a) kod određivanja otpusnog carinskog ureda primjenjuje se član 179. stav (3) Zakona,

b) nadzorni carinski ured je:

1) ako se proces obrade obavlja u jednom mjestu: carinska ispostava nadležna prema mjestu u kojem će se obavljati proces obrade, a

2) ako se proces obrade obavlja u više mjesta: carinska ispostava nadležna prema mjestu u kojem će se obavljati pretežni dio procesa obrade (o čemu se podaci navode u zahtjevu).

(5) Ako podnosilac zahtjeva za obavljanje faza obrade (bilo pojedine ili kompletnu obradu) angažira druga lica (operatere), tada se u odobrenju (u polju ''pojedinosti o planiranim radnjama'') navodi puno ime i adresa tih operatera, sa tačnim opisom poslova koje obavljaju i naznačenjem mjesta gdje iste obavljaju i po mogućnosti vremenskih rokova potrebnih za obradu. U ovom slučaju radi se samo o jednom postupku unutrašnje obrade, odnosno samo je jedan imalac odobrenja.

(6) U odobrenju određuje se imaocu i obaveza podnošenja obrasca za završetak postupka (razdužni list). Odobrenje se, pored elemenata sadržanih u obrascu iz Priloga 26. Odluke, može dopuniti i dodatnom klauzulom o dužnosti imaoca odobrenja o poštovanju svih propisa i ispunjavanju obaveza koje proističu iz odobrenog postupka unutrašnje obrade, kao i drugim neophodnim klauzulama.

(7) U odobrenju treba unijeti i: druge relevantne informacije u vezi odobrenog postupka unutrašnje obrade, obrazloženje, informaciju o naplati eventualno propisane administrativne takse, pouku o pravnom lijeku iza koje se navode i prilozi uz odobrenje, kao i kome se odobrenje dostavlja. Ako žalba ne odlaže izvršenje odobrenja, to se, s pozivom na odredbu propisa koji to predviđa, navodi u odobrenju.

(8) Imalac odobrenja mora obavijestiti izdavaoca odobrenja o svim činjenicama koje nastanu poslije izdavanja odobrenja, a koje mogu uticati na daljnje važenje ili sadržaj odobrenja.

Član 14.
(Odobrenje sa retroaktivnim važenjem)

(1) Za postupak unutrašnje obrade izdavalac odobrenja može izdati odobrenje sa retroaktivnim važenjem, koje odobrenje počinje važiti najranije na dan podnošenja zahtjeva, osim u slučaju iz st. (2) i (3) ovog člana (član 362. Odluke).

(2) Ako se zahtjev odnosi na obnavljanje odobrenja za istu vrstu radnji (postupka) i robe, odobrenje se može izdati sa retroaktivnim važenjem od dana kada je prvobitno odobrenje prestalo važiti.

(3) U izuzetnim slučajevima, može se izdati odobrenje sa retroaktivnim važenjem, ali ne duže od jedne godine prije datuma podnošenja zahtjeva, pod uvjetom da se dokaže da postoji ekonomska opravdanost i da:

a) zahtjev nije povezan s pokušajem prijevare ili očitog nemara,

b) rok važenja odobrenja koji je bio odobren u skladu sa članom 361. Odluke nije prekoračen,

c) knjigovodstvo podnosioca zahtjeva potvrđuje da se svi zahtjevi postupka mogu smatrati ispunjenim i da se, prema potrebi, može utvrditi identifikacija robe za taj period, te da takvo knjigovodstvo omogućava kontrolu nad postupkom, i

d) se sve formalnosti, neophodne za uređenje situacije u vezi sa robom mogu provesti, uključujući, prema potrebi, poništenje carinske deklaracije.

Član 15.
(Identifikacija uvozne robe)

(1) U odobrenju navode se sredstva i način identifikacije to jest prepoznavanja uvozne robe ugrađene u dobijenim proizvodima (navođenje serijskog ili proizvođačkog broja, stavljanje plombi ili drugih potrebnih oznaka, uzimanje uzoraka, davanje ilustracija ili tehničkih i drugih opisa robe, obavljanje analiza, prema potrebi podnošenje odgovarajućeg Informativnog obrasca (INF) iz člana 375. tačka b) Odluke, te ostala moguća sredstva identifikacije), kao i uvjeti za pravilno obavljanje radnji u kojima se koristi ekvivalentna roba.

(2) Metode osiguravanja identifikacije robe ili uvjeti iz stava (1) ovog člana mogu uključivati i provjeru evidencije o robi koja se vodi za potrebe postupka unutrašnje obrade.

Član 16.
(Rok važenja odobrenja)

(1) U odobrenju određuje se rok važenja odobrenja, uzimajući u obzir konkretne okolnosti pod kojima se obavlja postupak unutrašnje obrade, odnosno imajući u vidu ekonomske uvjete i posebne potrebe podnosioca zahtjeva.

(2) Rok važenja odobrenja ne može biti duži od tri godine od dana početka važenja odobrenja, osim u posebno opravdanom i obrazloženom slučaju.

(3) Odobrenje počinje važiti od dana izdavanja odobrenja ili od kasnijeg dana navedenog u odobrenju.

(4) U roku važenja odobrenja strana roba na koju se isto odnosi može se prijaviti za postupak unutrašnje obrade.

Član 17.
(Rok za završetak postupka)

(1) U odobrenju određuje se rok za završetak postupka unutrašnje obrade.

(2) Rok za završetak postupka je rok do kojeg uvozna roba stavljena u postupak unutrašnje obrade ili dobijeni proizvodi moraju biti izvezeni ili ponovno izvezeni ili im određeno drugo novo carinski odobreno postupanje ili upotreba. Pri tome, uzima se u obzir vrijeme potrebno za obavljanje planiranih proizvodnih radnji u postupku unutrašnje obrade za datu količinu uvozne robe, kao i vrijeme potrebno za pripremu za izvoz ili ponovni izvoz robe ili dobijenih proizvoda. Podnosilac zahtjeva za izdavanje odobrenja za postupak unutrašnje obrade po sistemu povrata treba u zatraženi rok za završetak postupka uključiti i period od šest mjeseci iz člana 374. stav (1) tačka b) Odluke, za podnošenje zahtjeva za povrat ili otpust uvoznih dažbina.

(3) Rok za završetak postupka teče od dana prihvatanja carinske deklaracije po kojoj je uvozna roba stavljena u postupak unutrašnje obrade, odnosno, za slučaj premještanja, od dana kada je roba premještena od imaoca odobrenja koji robu premješta (vidi član 44. ovog uputstva). Taj rok, prijavni carinski ured, unosi u navedenu carinsku deklaraciju i to u polje deklaracije i na način propisan pravilima o popunjavanju carinske deklaracije, kao i u inspekcijski akt te deklaracije.

Primjer: Firma "A", po izdatom odobrenju za postupak unutrašnje obrade, obavlja uvoz repromaterijala (RM1 i RM2) za proizvodnju dobijenih proizvoda (DP), a odobreni rok za ponovni izvoz je četiri mjeseca. Uvoz je obavljen i to:

- po carinskoj deklaraciji od 01.11.2022. godine uvezen je RM1,

- po carinskoj deklaraciji od 01.12.2022. godine uvezen je RM2.

Postupak unutrašnje obrade po carinskoj deklaraciji od 01.11.2022. godine treba se završiti do 01.03.2023. godine, a po deklaraciji od 01.12.2022. godine do 01.04.2023. godine.

(4) Rok za završetak postupka može biti duži od roka važenja odobrenja (na primjer: odobrenje važi do 31.12.2022. godine, roba je stavljena u postupak unutrašnje obrade po carinskoj deklaraciji prihvaćenoj dana 25.12.2022. godine sa rokom ponovnog izvoza od četiri mjeseca, rok za završetak postupka po toj deklaraciji je 25.04.2023. godine).

(5) Osim za dobijene proizvode ili robu u nepromijenjenom stanju iz člana 18. ovog uputstva, rok za završetak postupka određen odobrenjem, nadzorni carinski ured izuzetno, u posebno opravdanim okolnostima, može produžiti, na blagovremeni zahtjev imaoca odobrenja (vidi čl. 18. i 22. ovog uputstva). Zahtjev sadrži:

a) referentne podatke o carinskoj deklaraciji za koju se traži produženje odobrenog roka za završetak postupka,

b) opravdane razloge za produženje roka (na primjer zahtjev firme koja prima dobijene proizvode za odgađanje isporuke dobijenih proizvoda, odložena isporuka zbog problema tehničke prirode - kvar mašine u procesu proizvodnje, problemi sa isporukom zbog političke ili ekonomske situacije, slučaj više sile ili drugo),

c) period produženja,

d) količinu uvozne robe koja je preostala za razduženje,

e) podatke o garanciji za osiguranje carinskog duga za dati postupak, koja mora pokrivati period produženja.

(6) Odluku o odobravanju zahtjeva iz stava (5) ovog člana nadzorni carinski ured donosi u skraćenom postupku, u vidu zabilješke na zahtjevu, nakon čega kopiju istog uručuje imaocu odobrenja. Odobreni produženi rok za završetak postupka upisuje u inspekcijski akt carinske deklaracije koja je u pitanju kao i na primjerku iste koji se nalazi kod tog ureda (ako je podnijeta u pisanoj formi), osim ako propisima o popunjavanju carinske deklaracije nije drugačije propisano.

Član 18.
(Izuzeci kod određivanja roka za završetak postupka)

(1) Neovisno da li se primjenjuje objedinjavanje rokova iz člana 19. ovog uputstva, rok za završetak postupka, shodno članu 394. stav (3) Odluke, ne smije se prekoračiti za sljedeće dobijene proizvode ili robu u nepromijenjenom stanju:

a) četiri mjeseca za mlijeko i mlječne proizvode iz tarifnog broja 0401 do 0406 Carinske tarife BiH,

b) dva mjeseca u slučaju klanja bez tovljenja životinja iz Poglavlja 1 Carinske tarife BiH,

c) tri mjeseca za tovljenje (prema potrebi, uključujući i klanje) životinja iz tarifnog broja 0104 i 0105 Carinske tarife BiH,

d) šest mjeseci za tovljenje (prema potrebi, uključujući i klanje) drugih životinja iz Poglavlja 1 Carinske tarife BiH,

e) šest mjeseci u slučaju prerade mesa.

(2) Izdavalac odobrenja može, na zahtjev imaoca odobrenja, u slučaju obavljanja daljnjih postupaka obrade ili zbog posebnih okolnosti, produžiti rok iz stava (1) ovog člana, s tim da ukupni period ne smije biti duži od 12 mjeseci.

Član 19.
(Objedinjavanje rokova)

(1) Shodno članu 136. stav (2) Zakona, radi pojednostavljenja, a po zahtjevu imaoca odobrenja, izdavalac odobrenja može odobriti da se rok za završetak postupka koji počinje u toku kalendarskog mjeseca ili kvartala završava posljednjeg dana narednog kalendarskog mjeseca ili kvartala (takozvana globalizacija).

(2) Pojednostavljenje iz stava (1) ovog člana može se odobriti u slučaju kontinuirane proizvodnje kada se uvozi više različitih vrsta repromaterijala koji se koriste u proizvodnji više dobijenih proizvoda, a proizvodnja se odvija u pravilnim ciklusima i ponovni izvoz za dobijene proizvode uglavnom je stalan.

(3) Ako rok za završetak postupka ističe određenog datuma za svu robu stavljenu u postupak unutrašnje obrade u određenom vremenskom periodu, u odobrenju može se, shodno članu 394. stav (2) Odluke, odrediti da se rok za završetak postupka automatski istovremeno produžava za svu uvoznu robu koja se još uvijek nalazi u postupku tog datuma. Izdavalac odobrenja može zahtijevati da se toj robi odredi novo carinski odobreno postupanje ili upotreba, u roku koji on odredi.

(4) Kod odobrenog mjesečnog objedinjavanja rokova, svi rokovi za ponovni izvoz koji počinju teći u određenom mjesecu, ističu zadnjeg dana narednog kalendarskog mjeseca (na primjer: roba je prijavljena za postupak unutrašnje obrade 10., 15. i 25.11.2022. godine, u ovom slučaju rok za završetak postupka za svu robu ističe 31.12.2022. godine).

(5) Kod odobrenog kvartalnog objedinjavanja rokova, svi rokovi za ponovni izvoz koji počinju teći u određenom kvartalu, ističu zadnjeg dana narednog kvartala (na primjer: roba je prijavljena za postupak unutrašnje obrade 05., 20. i 30.10.2022. godine, zatim 10., 19. i 27.11.2022. godine i 05., 15. i 28.12.2022. godine, u ovom slučaju rok za završetak postupka za svu robu ističe 31.03.2023. godine).

Član 20.
(Ekvivalentna roba)

(1) U odobrenju za postupak unutrašnje obrade, na zahtjev imaoca odobrenja i uz ispunjavanje propisanih uvjeta, može se, shodno članu 132. Zakona, odobriti upotreba ekvivalentne robe u proizvodnji dobijenih proizvoda, umjesto uvozne robe. Ekvivalentna roba mora biti istog kvaliteta i istih svojstava i iste osmocifrene tarifne oznake kao uvozna roba, što podnosilac zahtjeva treba argumentirano obrazložiti.

(2) Izuzetno, ako to zahtijevaju okolnosti pojedinog slučaja, izdavalac odobrenja može odobriti da ekvivalentna roba bude višeg stepena obrade nego uvozna roba, uz uvjet da se bitni dio procesa unutrašnje obrade u vezi sa tom ekvivalentnom robom obavlja u pogonima imaoca odobrenja ili za njegov račun u drugim pogonima, izuzimajući vanredne slučajeve.

(3) Od situacije u kojoj se postupak unutrašnje obrade obavlja uz upotrebu ekvivalentne robe treba razlikovati situaciju kada se u procesu izrade dobijenih proizvoda koristi i domaća roba koja nije ekvivalentna roba. U takvoj situaciji, podnosilac zahtjeva u normativu proizvodnje navodi i podatke o toj domaćoj robi koja nije ekvivalentna roba.

Član 21.
(Ekvivalentna roba i prethodni izvoz)

(1) Shodno članu 132. stav (1) tačka b) Zakona, izdavalac odobrenja može odobriti da se dobijeni proizvodi proizvedeni od ekvivalentne robe izvezu prije uvoza robe za unutrašnju obradu, pri čemu se, u skladu sa članom 22. ovog uputstva, određuje rok u kojem se treba obaviti naknadni uvoz robe.

(2) Prethodni izvoz može se, na primjer, koristiti:

a) kada imalac odobrenja dobije hitan nalog za izvoz dobijenih proizvoda, a nema na zalihama robe uvezene po postupku unutrašnje obrade. Imalac odobrenja može izraditi dobijeni proizvod koristeći ekvivalentnu robu i obaviti prethodni izvoz. Nakon toga može uvesti uvoznu robu i koristiti je bez plaćanja uvoznih dažbina,

b) kada imaocu odobrenja nije unaprijed poznato koji će dio njegove proizvodnje biti predmetom unutrašnjeg tržišta, a koji dio izvozne prodaje.

(3) Za upotrebu ekvivalentne robe u postupku unutrašnje obrade i prethodni izvoz od nje dobijenih proizvoda, potrebno je prethodno dobiti odobrenje od izdavaoca odobrenja.

(4) Upotreba ekvivalentne robe ili prethodnog izvoza ne mijenja porijeklo izvezene robe koja zadržava svoje stvarno porijeklo.

(5) Prethodni izvoz ne može se koristiti u postupku unutrašnje obrade po sistemu povrata dažbina.

Član 22.
(Rok kod prethodnog izvoza)

(1) Kod prethodnog izvoza dobijenih proizvoda proizvedenih od ekvivalentne robe (postupak ''11''), u odobrenju navodi se rok u kojem se uvozna roba mora staviti u postupak unutrašnje obrade, uzimajući u obzir vrijeme potrebno za nabavku i prijevoz uvozne robe u BiH.

(2) Shodno članu 395. Odluke, rok iz stava (1) ovog člana, računajući od dana prihvatanja izvozne carinske deklaracije za dobijene proizvode proizvedene od ekvivalentne robe (postupak ''11''), ne smije biti duži od:

a) tri mjeseca za robu na koju se, prema posebnim propisima, primjenjuju mjere trgovinske politike i/ili mjere poljoprivredne politike,

b) šest mjeseci za svu ostalu robu.

(3) Rok od šest mjeseci iz stava (2) tačka b) ovog člana može se produžiti na obrazloženi zahtjev imaoca odobrenja koji je blagovremeno podnijet nadzornom carinskom uredu, s tim da ukupan period nije duži od 12 mjeseci. U pogledu odluke o odobravanju tog zahtjeva, član 17. stav (6) ovog uputstva primjenjuje se na odgovarajući način.

Član 23.
(Formalnosti za korištenje ekvivalentne robe

u unutrašnjoj obradi po sistemu odgođenog plaćanja)

(1) Korištenje ekvivalentne robe u postupku unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja u skladu sa članom 132. Zakona ne podliježe carinskim formalnostima za njeno stavljanje u taj postupak.

(2) Za carinske svrhe, ekvivalentna roba i iz nje dobijeni proizvodi postaju stranom robom, a uvozna roba postaje domaćom robom odmah po prihvatanju carinske deklaracije za odnosnu uvoznu robu kojom se završava postupak unutrašnje obrade i na istu se ne plaćaju uvozne dažbine.

(3) Kada je uvozna roba puštena u promet prije završetka postupka, njen carinski status mijenja se u trenutku puštanja u promet. U izuzetnim slučajevima, kada se za ekvivalentnu robu očekuje da u tom trenutku neće biti prijavljena na vrijeme, izdavalac odobrenja može, na zahtjev imaoca odobrenja, odobriti da ekvivalentna roba u nekom kasnijem trenutku i u okviru primjerenog roka mora biti prijavljena.

(4) Kod odobrenog prethodnog izvoza dobijenih proizvoda proizvedenih od ekvivalentne robe u postupku unutrašnje obrade (EX - IM) nema prethodnog dokumenta, a polje 40, 37, 44 i druga polja izvozne carinske deklaracije popunjavaju se na način propisan pravilima o popunjavanju carinske deklaracije.

(5) Shodno članu 132. stav (5) Zakona, ako se dobijeni proizvodi proizvedeni od ekvivalentne robe u unutrašnjoj obradi izvoze iz BiH prije uvoza uvozne robe, a podlijegali bi plaćanju izvoznih dažbina ako ne bi bili izvezeni ili ponovo izvezeni u okviru postupka unutrašnje obrade, imalac odobrenja polaže garanciju radi osiguranja naplate izvoznih dažbina koje bi trebalo platiti ako se uvozna roba ne uveze u odobrenom roku naknadnog uvoza.

(6) Kod prethodnog izvoza:

a) dobijeni proizvodi postaju stranom robom u trenutku prihvatanja izvozne carinske deklaracije (postupak ''11''), pod uvjetom da se roba koja se uvozi stavi u postupak unutrašnje obrade i

b) uvozna roba postaje domaćom robom u trenutku njenog stavljanja u postupak unutrašnje obrade.

Član 24.
(Normativ)

(1) Carinski organ utvrđuje (određuje) normativ proizvodnje ili prihvata normativ proizvodnje podnosioca zahtjeva ili, prema potrebi, metod za određivanje normativa.

(2) Normativ se utvrđuje na osnovu stvarnih okolnosti u kojima se proces obrade obavlja ili treba obaviti. Normativ se utvrđuje, kada je to moguće, na osnovu proizvodnih ili tehničkih podataka ili, ako takvi podaci nisu dostupni, na osnovu podataka koji se odnose na radnje iste vrste u kojima se obavila ili treba obaviti unutrašnja obrada (vidi član 20. stav (3) ovog uputstva).

(3) Normativ se utvrđuje u odobrenju ili u trenutku stavljanja predmetne robe u postupak unutrašnje obrade.

(4) U proizvodnji u kojoj nije moguće na početku unutrašnje obrade precizno utvrditi normativ utroška materijala, u odobrenju se navodi predloženi (privremeni) normativ, s tim da je imalac odobrenja obavezan, prije prvog ponovnog izvoza ili izvoza dobijenih proizvoda ili određivanja istima nekog drugog novog carinski odobrenog postupanja ili upotrebe, dostaviti nadzornom carinskom uredu stvarni normativ utroška materijala, a jedan primjerak i izdavaocu odobrenja. Na osnovu stvarnog normativa razdužuje se roba za koju je završen postupak unutrašnje obrade i obračun uvoznih dažbina u slučaju puštanja u slobodan promet.

(5) Kada to okolnosti dozvoljavaju, a posebno kada se proces obrade uobičajeno obavlja uz jasno određene tehničke uvjete sa robom istih svojstava, a dobijeni proizvodi su ujednačenog kvaliteta, može se prihvatiti standardni normativ utvrđen na osnovu prethodno utvrđenih stvarnih podataka.

(6) Normativ proizvodnje carinski organ može provjeriti i naknadno.

Član 25.
(Količinska i vrijednosna metoda obračuna)

(1) Udio uvozne robe ugrađene u dobijene proizvode izračunava se radi:

a) utvrđivanja uvoznih dažbina, koje se moraju platiti, ili

b) primjene mjera trgovinske politike.

(2) Shodno članu 371. Odluke, udio iz stava (1) ovog člana izračunava se primjenom količinske ili vrijednosne metode ovisno od okolnosti, ili nekom drugom metodom koja daje slične rezultate. Za potrebe obračuna, dobijeni proizvodi uključuju prerađene proizvode ili poluproizvode.

(3) Količinska metoda primjenjuje se:

a) ako se proizvodi samo jedna vrsta dobijenog proizvoda; u tom slučaju odgovarajuća količina uvozne robe stavljene u postupak unutrašnje obrade za koju se smatra da je sadržana u količini dobijenih proizvoda za koje je nastao carinski dug, srazmjerna je procentu tih dobijenih proizvoda u odnosu na ukupnu količinu dobijenih proizvoda, odnosno ukupna količina svake vrste uvozne robe pomnoži se sa koeficijentom koji se dobije iz odnosne količine dobijenih proizvoda za koje je nastao carinski dug i ukupne količine dobijenih proizvoda,

Primjer obračuna:


- Uvozna roba: UR1 = 100 kg i UR2 = 50 kg

- Dobijeni proizvodi: DP1 = 125 kg

- 10 kg DP1 pušteno u slobodan promet



UR1 = 100 kg x 10 = 8 kg

125



UR2 = 50 kg x 10 = 4 kg

125




b) ako se procesom obrade dobija nekoliko vrsta dobijenih proizvoda i u svakom od tih proizvoda sadržani su svi elementi uvozne robe stavljene u postupak unutrašnje obrade; u tom slučaju količina uvozne robe za koju se smatra da je sadržana u količini pojedinog dobijenog proizvoda za koji je nastao carinski dug, srazmjerna je:

1) udjelu između pojedine vrste dobijenog proizvoda, neovisno od toga da li je carinski dug nastao, i ukupne količine svih dobijenih proizvoda, i

2) udjelu između količine dobijenih proizvoda, za koje je nastao carinski dug, i ukupne količine dobijenih proizvoda iste vrste.

Primjer obračuna:


- Uvozna roba: UR1 = 100 kg

- Dobijeni proizvodi:

- DP1 = 80 kg

- DP2 = 10 kg

- Pušteno u slobodan promet: 4 kg DP1 i 2 kg DP2

- Dodatne informacije:

- 80 kg UR1 može se naći u 80 kg DP1

- 10 kg UR1 može se naći u 10 kg DP2.




Obračun:


- Ukupna količina UR1 zastupljena u ukupnoj količini DP1:

100 kg x 80 = 88,89 kg

90

- Ukupna količina UR1 zastupljena u 4kg DP1:

88,89 kg x 4 = 4,44 kg

80



- Ukupna količina UR1 zastupljena u ukupnoj količini DP2:

100 kg x 10 = 11,11 kg

90



- Ukupna količina UR1 zastupljena u 2 kg DP2:

11,11 kg x 2 = 2,22 kg

10




(4) Pri odlučivanju da li su ispunjeni uvjeti za primjenu metode obračuna iz stava (3) tač. a) ili b) ovog člana, gubici se ne uračunavaju. Ne dovodeći u pitanje primjenu člana 516. Odluke, gubici znače udio uvozne robe koji je u procesu obrade uništen ili izgubljen, naročito isparavanjem, sušenjem, ispuštanjem u obliku plina ili cijeđenjem.

(5) Vrijednosna metoda primjenjuje se ako se ne može primjeniti količinska metoda.

(6) Količina uvozne robe za koju se smatra da je sadržana u količini određenog dobijenog proizvoda za koji je nastao carinski dug, srazmjerna je:

a) vrijednosti ove određene vrste dobijenog proizvoda, neovisno od toga da li je carinski dug nastao, kao procenat u ukupnoj vrijednosti svih dobijenih proizvoda, i

b) vrijednosti dobijenih proizvoda, za koje je nastao carinski dug, kao procenat ukupne vrijednosti dobijenih proizvoda iste vrste.

(7) Kod primjene vrijednosne metode, kao vrijednost svakog od različitih dobijenih proizvoda uzima se zadnja ex-works (franko tvornica) cijena u BiH ili zadnja prodajna cijena u BiH za iste ili slične proizvode, pod uvjetom da na njih nije uticao odnos između kupca i prodavca.

(8) Ako se vrijednost ne može utvrditi u skladu sa st. (5), (6) i (7) ovog člana, ona se utvrđuje primjenom druge prihvatljive metode, koja daje slične rezultate.

Primjer obračuna:


- Uvozna roba: UR1 = 100 kg

- Dobijeni proizvodi:

- DP1 = 20 kg

- DP2 = 40 kg

- DP3 = 30 kg



- Vrijednost dobijenih proizvoda:

- DP1 = 20 kg x 10 EUR/ kg = 200 EUR

- DP2 = 40 kg x 7,5 EUR/ kg = 300 EUR

- DP3 = 30 kg x 2,5 EUR/ kg = 75 EUR

Ukupno: 575 EUR



- Pušteno u slobodan promet: 20 kg DP




Obračun:


- Količina UR1 zastupljena u ukupnoj količini DP3:

100 kg x 75 = 13,04 kg

575

- Količina UR1 zastupljena u 20 kg DP3:

13,04 kg x 20 = 8,69 kg

30




Član 26.
(Evidencija o robi)

(1) Imalac odobrenja vodi evidenciju o robi stavljenoj u postupak unutrašnje obrade.

(2) Podnosilac zahtjeva navodi mjesto gdje će voditi evidenciju i uz zahtjev prilaže izgled i sadržaj evidencije, dok se u odobrenju imaocu određuje obaveza i način vođenja evidencije o robi stavljenoj u postupak unutrašnje obrade. U skladu sa članom 369. Odluke, evidencija treba omogućiti nadzor nad postupkom i sadržavati sljedeće podatke:

a) podatke iz carinskih deklaracija po kojima je roba stavljena u postupak unutrašnje obrade i to iz onih polja deklaracije koja su za taj postupak navedena u minimalnoj listi iz Priloga 23. Odluke (Glava I, Odjeljak B. - polja označena simbolom ''A'' u koloni ''A'' ili koloni ''I'', ovisno od sistema unutrašnje obrade,

b) podatke iz carinskih deklaracija kojima je robi određeno novo carinski odobreno postupanje ili upotreba radi završetka postupka unutrašnje obrade,

c) datum i odgovarajuće podatke o drugim carinskim dokumentima i svim drugim dokumentima koji se odnose na stavljanje u postupak i završetak postupka unutrašnje obrade,

d) vrstu procesa obrade, vrstu rukovanja,

e) normativ proizvodnje ili, prema potrebi, metod za njegov obračun,

f) podatke koji omogućavaju nadzor robe, uključujući i mjesto gdje se nalazi i podatke o bilo kojem premještanju,

g) trgovački ili tehnički opis potreban za utvrđivanje identifikacije robe,

h) podatke koji omogućavaju praćenje kretanja u postupku unutrašnje obrade koji se obavlja upotrebom ekvivalentne robe.

(3) Izdavalac odobrenja može:

a) odobriti da se neki od podataka iz stava (2) ovog člana ne evidentiraju, ako to nema štetan uticaj na provođenje nadzora i kontrole postupka unutrašnje obrade, ili

b) kao evidenciju o robi za postupak unutrašnje obrade prihvatiti evidenciju iz postojećeg knjigovodstva imaoca odobrenja, na bilo kojem mediju, ako takva evidencija sadrži potrebne podatke i informacije koje carinskim organima omogućavaju provođenje nadzora i kontrole postupka unutrašnje obrade, naročito u pogledu kretanja i promjene carinskog statusa robe.

(4) Evidencija mora biti dostupna nadzornom carinskom uredu (a prema potrebi i drugom kontrolnom carinskom organu) koja nadzire i obavlja kontrolu pravilnosti provođenja postupka unutrašnje obrade. Ako se obrada obavlja kod različitih operatera, imalac odobrenja mora u evidenciji obezbijediti podatke o stvarnom stanju robe u postupku unutrašnje obrade kod svakog operatera.

(5) U evidenciji imaoca odobrenja moraju se nalaziti sve carinske deklaracije o ulasku u postupak unutrašnje obrade i završetku tog postupka.

Član 27.
(Osiguranje za naplatu duga)

(1) Shodno članu 213. Zakona, za prijavljivanje robe za postupak unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja i kada je u pitanju slučaj iz člana 23. stav (5) ovog uputstva, imalac odobrenja ili njegov zastupnik dužan je obezbijediti valjano osiguranje, prethodno prihvaćeno od nadležne organizacione jedinice UIO u skladu sa propisima koji reguliraju pitanja osiguranja i naplate duga, a kojim osigurava da će bilo kakav dug koji nastane u vezi sa robom biti plaćen.

(2) Strana roba ne može se staviti u postupak unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja dok se ne položi osiguranje za mogući dug.

(3) Imalac odobrenja, neovisno o vrsti položenog osiguranja, odgovaran je da dug tokom cijelog perioda trajanja postupka unutrašnje obrade bude osiguran.

(4) Osiguranje iz stava (1) ovog člana ne može se osloboditi, odnosno razdužiti prije završetaka postupka unutrašnje obrade podnošenjem razdužnog lista od strane imaoca odobrenja i njegovog prihvatanja od strane nadzornog carinskog ureda.

Član 28.
(Premještanje)

Na zahtjev podnosioca zahtjeva, u odobrenju navodi se da li se i pod kojim uvjetima roba u postupku unutrašnje obrade može premještati između različitih mjesta navedenih u istom odobrenju ili između prostorija različitih imaoca odobrenja bez završetka postupka (premještanje), uz navođenje u odobrenju koji podaci o premještanju moraju biti unijeti u evidenciju o robi iz člana 26. ovog uputstva.

Član 29.
(Premještanje između različitih mjesta u istom odobrenju)

(1) Ako se premještanje robe odobrava u okviru jednog odobrenja, roba se može bez carinskih formalnosti i prekidanja postupka unutrašnje obrade premjestiti od jednog do drugog mjesta istog imaoca odobrenja ili iz pogona jednog operatera u pogon drugog operatera, navedenih u odobrenju, uz obavezno vođenje evidencije o premještanju kako bi se u svakom trenutku znalo gdje se roba nalazi.

(2) Premještanje robe od prijavnog carinskog ureda do prostorija imaoca odobrenja ili operatera, može se obaviti na osnovu iste carinske deklaracije kojom je ta roba stavljena u postupak unutrašnje obrade.

(3) Premještanje robe, namijenjene za ponovni izvoz, do izlaznog carinskog ureda, može se obaviti u okviru predmetnog postupka. U tom slučaju, postupak unutrašnje obrade se završava nakon što roba prijavljena za ponovni izvoz stvarno napusti carinsko područje BiH.

Član 30.
(Premještanje između dva imaoca odobrenja)

Premještanje robe od jednog do drugog imaoca odobrenja može se obaviti pod uvjetima i na način naveden u članu 44. ovog uputstva.

Član 31.
(Postupak unutrašnje obrade u slobodnoj zoni)

Korisnik slobodne zone koji namjerava da postupak unutrašnje obrade obavlja u slobodnoj zoni (to može biti i lice koje organizuje unutrašnju obradu) mora imati odobrenje za postupak unutrašnje obrade u slobodnoj zoni. Postupak unutrašnje obrade u slobodnoj zoni u svemu se odvija kao da se isti provodi u drugom dijelu carinskog područja BiH.

Član 32.
(Unutrašnja obrada u carinskom skladištu)

Postupak unutrašnje obrade u prostorijama carinskog skladišta u svemu se odvija u skladu sa uvjetima predviđenim za taj postupak, uključujući i pravila i izuzetke propisane članom 387. Odluke.

Član 33.
(Mjere trgovinske politike)

(1) Shodno članu 363. stav (1) Odluke, mjere trgovinske politike predviđene propisima BiH koji uređuju trgovinu robom primjenjuju se na stranu robu koja se stavlja u postupak unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja samo ako se te mjere odnose na unos (ulazak) robe u carinsko područje BiH.

(2) Kada se dobijeni proizvodi nastali u postupku unutrašnje obrade, osim onih navedenih u Prilogu 57. Odluke (sporedni dobijeni proizvodi), puštaju u slobodan promet, primjenjuju se one mjere trgovinske politike predviđene propisima koji uređuju trgovinu robom koje se primjenjuju za puštanje uvozne robe u slobodan promet (član 363. stav (2) Odluke).

Član 34.
(Primjena pojednostavljenih postupaka u unutrašnjoj obradi)

Za stavljanje u postupak unutrašnje obrade i završetak tog postupka roba se može prijaviti i primjenom pojednostavljenih carinskih postupaka koji su imaocu odobrenja odobreni u skladu sa odredbama Zakona, Odluke i drugih carinskih propisa koje reguliraju pojednostavljene postupke.

GLAVA IV STAVLJANJE ROBE U POSTUPAK UNUTRAŠNJE OBRADE I ZAVRŠETAK POSTUPKA


Član 35.
(Stavljanje robe u postupak unutrašnje obrade)

(1) Roba se prijavljuje za postupak unutrašnje obrade podnošenjem carinske deklaracije, a postupak unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja (šifra postupka ''51'') ili po sistemu povrata dažbina (šifra postupka ''41'') prijavnom carinskom uredu navedenom u odobrenju, u roku važenja odobrenja.

(2) Carinska deklaracija za stavljanje robe u postupak unutrašnje obrade popunjava se i podnosi u skladu sa odredbama carinskih propisa kojima je regulirano pitanje u vezi popunjavanja i podnošenja carinske deklaracije, uključujući i specifičnosti propisane ovim uputstvom, kao i specifičnosti propisane odredbama carinskih propisa o pojednostavljenim carinskim postupcima primjenjive na te deklaracije, ako su odgovarajući pojednostavljeni postupci za postupak unutrašnje obrade imaocu odobrenja odobreni od strane nadležnog carinskog organa. Podnosilac carinske deklaracije (deklarant ili njegov zastupnik) odgovoran je za obaveze koje proizilaze iz podnošenja carinske deklaracije propisane članom 131. stav (1) Odluke i odredbom osmog stava Odjeljka C, Glava I Priloga 23. Odluke.

(3) Pravilno popunjavanje carinske deklaracije iz stava (1) ovog člana važno je radi utvrđivanja carinskog statusa robe, obračuna nastalog carinskog duga, pravilne primjene trgovinskih mjera, razduženja preuzetih obaveza i drugo.

(4) Uz carinsku deklaraciju iz stava (1) ovog člana, bez uticaja na posebne odredbe, shodno članu 151. Odluke, prilažu se sljedeća dokumenta:

a) za postupak unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja: dokumenta iz člana 149. stav (1) tač. a) i b) Odluke,

b) za postupak unutrašnje obrade po sistemu povrata: dokumenta iz člana 149. stav (1) Odluke,

i, prema potrebi, pisano odobrenje za zahtijevani carinski postupak unutrašnje obrade ili kopija zahtjeva za izdavanje odobrenja, ako se primjenjuje član 362. stav (1) Odluke (odobrenje sa retroaktivnim važenjem).

(5) Ako su prijavni i nadzorni carinski ured različiti uredi, u tom slučaju, carinsku deklaraciju o stavljanju robe u postupak unutrašnje obrade prijavni carinski ured obavezno, elektronski, dostavlja nadzornom carinskom uredu.

(6) Izuzetno, nadzorni carinski ured može, shodno članu 364. Odluke, odobriti da se carinska deklaracija za stavljanje robe u postupak unutrašnje obrade ili završetak tog postupka podnese nekom drugom carinskom uredu (ispostavi) koji nije carinski ured naveden u odobrenju, pri čemu nadzorni carinski ured određuje način na koji će o podnošenju carinske deklaracije biti obaviještena.

Član 36.
(Završetak postupka unutrašnje obrade)

(1) Postupak unutrašnje obrade završava se kada je za dobijene proizvode ili uvoznu robu u nepromijenjenom stanju koja je bila stavljena u taj postupak prihvaćena carinska deklaracija za ponovni izvoz ili izvoz ili za drugo novo carinski odobreno postupanje ili upotrebu (na primjer premještanjem - postupak ''5151'', postupak privremenog uvoza, postupak carinskog skladištenja ili smještaj u slobodnu zonu s namjerom naknadnog ponovnog izvoza ili izvoza), u odobrenom roku za završetak postupka unutrašnje obrade (vidi član 17. ovog uputstva), te ako su ispunjeni drugi uvjeti za završetak postupka (podnijet i prihvaćen razdužni list, plaćen dug ako je isti nastao i kompenzatorna kamata gdje je primjenljiva). Carinska deklaracija kojom je uvozna roba stavljena u postupak unutrašnje obrade može se razdužiti odjednom ili u više puta.

(2) U slučaju prethodnog izvoza dobijenih proizvoda proizvedenih od ekvivalentne robe (vidi čl. 20. do 23. ovog uputstva), taj postupak završava se kada nadzorni carinski ured prihvati razdužni list podnijet za carinsku deklaraciju o naknadnom uvozu robe.

(3) Postupak unutrašnje obrade završava se ili za količinu uvozne robe koja je, prema prihvaćenom normativu proizvodnje, sadržana u dobijenim proizvodima ili za količinu robe u nepromijenjenom stanju (neobrađene uvozne robe) prijavljenim odnosno prijavljenoj za novo carinski odobreno postupanje ili upotrebu u odobrenom roku za završetak tog postupka.

(4) Carinska deklaracija za završetak postupka unutrašnje obrade, popunjava se i podnosi u skladu sa carinskim propisima kojima je regulirano pitanje u vezi popunjavanja i podnošenja carinske deklaracije, ovisno koje je u pitanju novo carinski odobreno postupanje ili upotreba kojim se završava postupak unutrašnje obrade, uključujući i specifičnosti propisane ovim uputstvom, kao i specifičnosti propisane odredbama carinskih propisa o pojednostavljenim carinskim postupcima primjenjive na te deklaracije, ako su odgovarajući pojednostavljeni postupci za završetak postupka unutrašnje obrade imaocu odobrenja odobreni od strane nadležnog carinskog organa. Podnosilac carinske deklaracije (deklarant ili njegov zastupnik) odgovoran je za obaveze koje proizilaze iz podnošenja carinske deklaracije propisane članom 131. stav (1) Odluke i odredbom osmog stava Odjeljka C, Glava I Priloga 23. Odluke.

(5) Kod popunjavanja carinske deklaracije za završetak postupka unutrašnje obrade primjenjuje se i čl. 402. i 403. Odluke, gdje to odgovara.

(6) Uz carinsku deklaraciju za završetak postupka unutrašnje obrade, bez uticaja na posebne odredbe i ovisno od situacije, prilažu se dokumenta potrebna za stavljanje dobijenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju u novo zahtijevano carinski odobreno postupanje ili upotrebu, navedena u čl. 149. do 152. Odluke.

(7) Carinska deklaracija kojom se završava postupak unutrašnje obrade podnosi se otpusnom carinskom uredu navedenom u odobrenju. Ako su otpusni i nadzorni carinski ured različiti uredi, u tom slučaju, carinsku deklaraciju o završetku postupka unutrašnje obrade otpusni carinski ured obavezno, elektronski, dostavlja nadzornom carinskom uredu.

(8) Kod završetka postupka unutrašnje obrade započetog na osnovu jednog odobrenja, ali sa dvije ili više carinskih deklaracija, primjenjuje se i član 373. Odluke (vidi član 47. stav (6) ovog uputstva).

Član 37.
(Izvoz ili ponovni izvoz dobijenih proizvoda)

(1) U skladu sa svrhom postupka, pravilan završetak postupka unutrašnje obrade je izvoz ili ponovni izvoz dobijenih proizvoda.

(2) Dobijeni proizvodi, pri ponovnom izvozu ili izvozu, predočavaju se otpusnom carinskom uredu navedenom u odobrenju, radi obavljanja carinskih formalnosti.

(3) U postupanju po carinskoj deklaraciji za ponovni izvoz ili izvoz dobijenih proizvoda primjenjuju se na odgovarajući način odredbe koje se odnose na izvoz, ne dovodeći u pitanje posebne odredbe koje se mogu primjeniti na završetak postupka unutrašnje obrade. Ako je u dobijenim proizvodima sadržana i domaća roba, za tu robu ne podnosi se posebna carinska deklaracija.

Član 38.
(Radnje koje se smatraju izvozom ili ponovnim izvozom)

(1) Radi završetka postupka unutrašnje obrade, odnosno podnošenja zahtjeva za povrat ili otpust uvoznih dažbina u sistemu povrata, ponovnim izvozom ili izvozom, shodno članu 396. Odluke, smatraju se i određene situacije u kojima se roba stvarno ne izvozi, a to su:

a) isporuka dobijenih proizvoda licima koja imaju pravo na oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina u skladu sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima od 18. aprila 1961. godine ili Bečkom konvencijom o konzularnim odnosima ili drugim konzularnim konvencijama od 24. aprila 1963. godine ili Njujorškom konvencijom o posebnim misijama od 16. decembra 1969. godine,

b) isporuka dobijenih proizvoda vojnim snagama drugih država stacioniranim u carinskom području BiH, kada BiH odobrava posebno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina u skladu sa međunarodnim sporazumom koji je BiH zaključila ili mu je pristupila,

c) isporuka zrakoplova; nadzorni carinski ured odobrava završetak postupka nakon što je uvozna roba prvi put upotrijebljena za proizvodnju, opravku, opremanje ili preuređivanje zrakoplova ili njihovih dijelova, pod uvjetom da evidencija imaoca omogućava provjeru pravilne primjene postupka i upravljanje njime,

d) isporuka svemirskog broda i pripadajuće opreme; nadzorni carinski ured odobrava završetak postupka nakon prve upotrebe uvozne robe za proizvodnju, popravak, prilagođavanje ili preuređenje satelita, vozila za njihovo lansiranje i opreme zemaljskih stanica i njihovih dijelova koji su sastavni dio sistema, pod uvjetom da evidencija imaoca omogućava provjeru pravilne primjene i provođenja postupka,

e) odlaganje sporednih dobijenih proizvoda čije je uništenje pod carinskim nadzorom zabranjeno prema propisima o zaštiti okoline; u ovu svrhu, imalac mora dokazati da je završetak postupka prema uobičajenim pravilima ili nemoguć ili ekonomski neopravdan, i da je postupljeno u skladu sa propisima o zaštiti okoline.

(2) U slučajevima iz stava (1) ovog člana, za završetak postupka unutrašnje obrade, ovisno od situacije, podnosi se carinska deklaracija za ponovni izvoz ili izvoz (EX C ili EX A), u koju se:

a) u polje 17, kao država konačnog odredišta, upisuje država pripadnosti primaoca dobijenih proizvoda,

b) u polje 44, pored ostalih podataka, upisuje i napomena: "primjena člana 396. tačka ... Odluke", ovisno od situacije, a u nedostatku prostora u tom polju upisuje se u polje 31.

Član 39.
(Izvoz ili ponovni izvoz robe u nepromijenjenom stanju)

(1) Postupak unutrašnje obrade može se završiti i ponovnim izvozom ili izvozom robe u nepromijenjenom stanju, što je izuzetak od općeg pravila završetka postupka unutrašnje obrade. U slučajevima kada se ovakav način završetka postupka unutrašnje obrade koristi isuviše često, nadzorni carinski ured o tome obavještava izdavaoca odobrenja jer su te situacije značajne u smislu budućih odobravanja postupka unutrašnje obrade istom imaocu odobrenja, a ako se radi o zloupotrebi može se ukinuti odobrenje.

(2) Roba u nepromijenjenom stanju prijavljuje se za ponovni izvoz ili izvoz podnošenjem carinske deklaracije za ponovni izvoz ili izvoz (EX C ili EX A). Svi podaci o toj robi koji su navedeni u carinskoj deklaraciji po kojoj je ista bila stavljena u postupak unutrašnje obrade navode se i u carinskoj deklaraciji za ponovni izvoz ili izvoz.

Član 40.
(Završetak postupka unutrašnje obrade postupkom carinskog skladištenja)

Postupak unutrašnje obrade može se završiti i kada se dobijeni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju, s namjerom naknadnog ponovnog izvoza ili izvoza, stavi u postupak carinskog skladištenja, pri čemu se mogu razlikovati sljedeće situacije:

a) završetak postupka unutrašnje obrade stavljanjem dobijenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju u postupak carinskog skladištenja u slučaju kada su otpusni carinski ured za postupak unutrašnje obrade i prijavni carinski ured za carinsko skladište isti uredi:

1) kod tog carinskog ureda podnosi se carinska deklaracija za postupak carinskog skladištenja u ime lica koje je korisnik postupka carinskog skladištenja (na primjer, šifra postupka ''7151''),

2) prihvatanjem carinske deklaracije iz alineje 1) ove tačke završava se postupak unutrašnje obrade,

b) završetak postupka unutrašnje obrade stavljanjem dobijenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju u postupak carinskog skladištenja u slučaju kada su otpusni carinski ured za postupak unutrašnje obrade i prijavni carinski ured za carinsko skladište različiti uredi:

1) kod navedenog otpusnog carinskog ureda podnosi se provozna carinska deklaracija po kojoj se roba, po postupku provoza, kreće odnosno upućuje prijavnom carinskom uredu za carinsko skladište u koje se smješta,

2) u provoznoj carinskoj deklaraciji iz alineje 1) ove tačke (u grupi podataka: ''Prethodni dokument - Dopuna informacija'') upisuje se oznaka: ''UO/O roba'' ili oznaka: ''UO/P roba'', ovisno koji je u pitanju sistem unutrašnje obrade, te referentni podaci o predmetnom odobrenju za postupak unutrašnje obrade u skladu sa pravilima o popunjavanju carinske deklaracije,

3) kod prijavnog carinskog ureda za carinsko skladište u koje se roba smješta, nakon završetka postupka provoza, započinje postupak carinskog skladištenja (postupak ''7151'') kojim se završava postupak unutrašnje obrade,

4) u polje 40 carinske deklaracije za postupak carinskog skladištenja upisuju se referentni podaci o carinskoj deklaraciji po kojoj je predmetna roba bila stavljena u postupak unutrašnje obrade koji se završava, a u polje 44, pored ostalih podataka, referentni podaci o provoznoj carinskoj deklaraciji iz alineje 1) ove tačke, te referentni podaci o predmetnom odobrenju za postupak unutrašnje obrade.

Član 41.
(Završetak postupka unutrašnje obrade smještajem u slobodnu zonu)

(1) Postupak unutrašnje obrade može se završiti i smještajem u slobodnu zonu dobijenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju u roku za završetak tog postupka, s namjerom naknadnog ponovnog izvoza ili izvoza iz carinskog područja BiH (kada za tim ima stvarne potrebe, na primjer, zbog zahtjeva inostrane firme koja prima dobijene proizvode za odgađanje isporuke tih proizvoda), u kom slučaju se postupa kako slijedi:

a) kod otpusnog carinskog ureda za postupak unutrašnje obrade podnosi se provozna carinska deklaracija po kojoj se roba, po postupku provoza, kreće odnosno upućuje u slobodnu zonu i kojom se završava postupak unutrašnje obrade,

b) u provoznoj carinskoj deklaraciji iz tačke a) ovog stava (u grupi podataka: ''Prethodni dokument - Dopuna informacija''), upisuje se oznaka: ''UO/O roba'' ili oznaka: ''UO/P roba'', ovisno koji je u pitanju sistem unutrašnje obrade (čl. 402. i 403. Odluke), te referentni podaci o predmetnom odobrenju za postupak unutrašnje obrade u skladu sa pravilima o popunjavanju carinske deklaracije,

c) po prispijeću robe u slobodnu zonu ne podnosi se zasebna carinska deklaracija, već se smještaj u slobodnu zonu obavlja na osnovu provozne carinske deklaracije i upisom dobijenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju i referentnih podataka o provoznoj carinskoj deklaraciji u evidenciju o robi korisnika zone (član 482. Odluke). Ta evidencija obavezno sadrži i naznaku: "UO/O roba" ili "UO/P roba", ovisno koji je u pitanju sistem unutrašnje obrade,

d) ako uvozna roba stavljena u postupak unutrašnje obrade podliježe primjeni posebnih mjera trgovinske politike, a te se mjere nastavljaju primjenjivati i u trenutku kada se roba, bilo u nepromijenjenom stanju ili u obliku dobijenih proizvoda, unosi u slobodnu zonu, tada se u evidenciju o robi korisnika zone pored oznake iz tačke c) ovog stava upisuje i oznaka: ''Trgovinska politika''.

(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, radi potrebnih informacija, može se, shodno članu 375. Odluke, pribaviti Informativni obrazac INF 1 ili INF 7.

(3) Pri ponovnom izvozu ili izvozu dobijenih proizvoda ili robe u nepromjenjenom stanju nakon njihovog smještaja u slobodnu zonu podnosi se carinska deklaracija za ponovni izvoz ili izvoz (EX C ili EX A, šifra postupka ''3151'' ili ''1041'').

Član 42.
(Završetak postupka unutrašnje obrade

postupkom obrade pod carinskom kontrolom)

Postupak unutrašnje obrade završava se kada se dobijeni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju stave u carinski postupak obrade pod carinskom kontrolom, pri čemu se mogu razlikovati situacije u kojima su otpusni carinski ured za postupak unutrašnje obrade i prijavni carinski ured za postupak obrade pod carinskom kontrolom isti ili različiti carinski uredi. U tim situacijama primjenjuje se na odgovarajući način član 40. ovog uputstva.

Član 43.
(Završetak postupka unutrašnje obrade uništenjem)

Postupak unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja može se završiti u slučaju kada se dobijeni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju, uz odobrenje nadzornog carinskog ureda i pod njenim nadzorom, unište. Postupak uništenja provodi se u skladu sa čl. 201. i 202. Zakona, članom 490. Odluke i odredbama drugih propisa primjenjivih na uništenje.

Član 44.
(Završetak postupka unutrašnje obrade drugim postupkom unutrašnje obrade)

(1) Postupak unutrašnje obrade može se završiti i premještanjem robe od jednog do drugog imaoca odobrenja odnosno stavljanjem robe u novi postupak unutrašnje obrade.

(2) Premještanje robe od jednog do drugog imaoca odobrenja može se, shodno članu 367. stav (1) Odluke, obaviti samo kada drugi imalac odobrenja premještenu robu ili proizvode stavi u postupak unutrašnje obrade na osnovu odobrenja za postupak kućnog carinjenja.

(3) Prije premještanja, imalac prvog odobrenja obavještava svoj nadzorni carinski ured na način kako taj ured odredi, kako bi mogao obaviti provjere koje taj ured smatra potrebnim.

(4) Premještanje robe od jednog do drugog imaoca odobrenja obavlja se podnošenjem carinske deklaracije za postupak unutrašnje obrade (postupak ''5151'') od strane drugog imaoca odobrenja. U toj deklaraciji (u polje 44) navode se referentni podaci za oba odobrenja za postupak unutrašnje obrade, s tim da se prvo navodi novo odobrenje na koje se roba premješta na načn kako je propisano, a referentni podaci o odobrenju sa kojeg se roba premješta navode se kao informacija.

(5) Prihvatanjem carinske deklaracije iz stava (4) ovog člana završava se postupak unutrašnje obrade za prvog imaoca odobrenja koji, u propisanom roku, podnosi razdužni list za završetak ''prvog'' postupka unutrašnje obrade vezanog za njegovo odobrenje.

(6) Imalac drugog odobrenja, radi evidencije, mora prvom imaocu odobrenja dostaviti prihvaćenu deklaraciju iz stava (4) ovog člana, elektronski ili na drugi među njima dogovoren način.

(7) Odmah po prispijeću robe ili proizvoda u prostorije drugog imaoca odobrenja obavještava se nadzorni carinski ured, a dobijeni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju unose se u evidenciju o robi u skladu sa članom 203. Odluke. Prilikom dopreme robe neće se zahtijevati dopunska carinska deklaracija.

(8) Kod premještanja robe od jednog do drugog imaoca odobrenja primjenjuje se i Prilog 55. Odluke.

(9) Shodno članu 367. stav (4) Odluke, kod premještanja robe, za mogući dug odgovoran je prvi imalac odobrenja do trenutka prihvatanja carinske deklaracije imaoca drugog odobrenja iz stava (4) ovog člana.

(10) Postupak unutrašnje obrade može se, u opravdanim slučajevima (na primjer, za preostalu uvoznu robu po isteku roka važenja odobrenja), završiti i premještanjem (prijenosom) robe sa jednog na drugo odobrenje za unutrašnju obradu istog imaoca odobrenja. U tom slučaju:

a) postupak unutrašnje obrade po odobrenju sa kojeg se roba koja je u pitanju prenosi na drugo odobrenje završava se prihvatanjem nove carinske deklaracije (postupak ''5151'') za tu robu na drugo odobrenje, a imalac odobrenja, u propisanom roku, podnosi razdužni list radi završetka postupka unutrašnje obrade vezanog za njegovo odobrenje sa kojeg robu prenosi na drugo odobrenje,

b) u carinskoj deklaraciji za postupak unutrašnje obrade (postupak ''5155''), u polju 44, upisuje se i oznaka "UO/O roba" propisana članom 402. stav (1) Odluke, te referentni podaci za oba odobrenja za postupak unutrašnje obrade, s tim da se prvo navodi odobrenje na koje se roba prenosi na način kako je propisano, a referentni podaci o odobrenju sa kojeg se roba prenosi navode se kao informacija.

Član 45.
(Završetak postupka unutrašnje obrade puštanjem u slobodan promet)

(1) Postupak unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja može, izuzetno, biti završen i puštanjem u slobodan promet dobijenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju, pri čemu treba razlikovati sljedeće situacije:

a) puštanje u slobodan promet određene količine dobijenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju bez podnošenja carinske deklaracije (unaprijed odobrenjem odobreno puštanje u skladu sa članom 398. Odluke, uz naknadno podnošenje carinske deklaracije) i

b) puštanje u slobodan promet dobijenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju podnošenjem carinske deklaracije (kada nije unaprijed odobreno puštanje).

(2) Imalac odobrenja može pustiti u slobodan promet određenu količinu dobijenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju bez podnošenja carinske deklaracije u skladu sa stavom (1) tačka a) ovog člana ako mu je odobrenjem, u skladu sa članom 398. Odluke, unaprijed odobreno puštanje u slobodan promet bez podnošenja carinske deklaracije, ne dovodeći u pitanje mjere zabrane ili ograničenja. U tom slučaju, postupanje je sljedeće:

a) smatra se da su pušteni u slobodan promet u trenutku isteka roka za završetak postupka, ako im prije toga nije određeno carinski odobreno postupanje ili upotreba,

b) imalac odobrenja, za dobijene proizvode ili robu u nepromijenjenom stanju koju je stvarno pustio u slobodan promet, otpusnom carinskom uredu podnosi carinsku deklaraciju za taj postupak do isteka odobrenog roka za završetak postupka unutrašnje obrade. Ako je količina dobijenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju koje se puštaju u slobodan promet poznata tek nakon završetka postupka, carinska deklaracija za puštanje u slobodan promet podnosi se prije podnošenja razdužnog lista,

c) po carinskoj deklaraciji iz tačke b) ovog stava carinski dug obračunava se primjenom čl. 139. ili 140. Zakona ovisno od situacije, a uz deklaraciju podnosi se i obračun kompenzatorne kamate u slučajevima u kojima to, shodno članu 372. Odluke, odgovara. Podaci o obračunatoj kompenzatornoj kamati, radi naplate, upisuju se u deklaraciju na način propisan pravilima o popunjavanju carinske deklaracije,

d) razdužni list podnosi se u propisanom roku od 30 dana od isteka roka za završetak postupka unutrašnje obrade, koji sadrži i podatke o carinskoj deklaraciji iz tačke b) ovog stava,

e) shodno članu 398. stav (2) Odluke, u svrhu primjene člana 243. st. (1) i (2) Zakona, smatra se da je carinska deklaracija za puštanje robe u slobodan promet podnijeta i prihvaćena te puštanje robe odobreno u trenutku podnošenja razdužnog lista za završetak postupka,

f) dobijeni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju postaju domaćom robom od trenutka njihovog puštanja u promet,

g) nadzorni carinski ured, u provođenju mjera carinskog nadzora i kontrole postupka unutrašnje obrade, posebnu pažnju usmjerit će na imaoce ovih odobrenja.

Primjer: Imaocu odobrenja "A" je, odobrenjem za unutrašnju obradu po sistemu odgođenog plaćanja, unaprijed odobreno puštanje u slobodan promet određene količine dobijenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju bez carinske deklaracije, sa rokom za završetak postupka od tri mjeseca.

Imalac odobrenja, po carinskoj deklaraciji od 01.09.2022. godine stavio je u postupak unutrašnje obrade (''51'') 1.000 kg žice za izradu armaturne mreže.




U periodu od 01.09.2022. do 30.11.2022. godine, imalac odobrenja može robu puštati u slobodan promet bez podnošenja carinske deklaracije, s tim da je, radi završetka postupka ''51'', obavezan podnijeti:

- carinsku deklaraciju za postupak ''4051'' (kojom može obuhvatiti sva puštanja u slobodan promet u navedenom periodu): najkasnije do isteka roka za završetak postupka ''51'' (do 30.11.2022. godine), ili prije podnošenja razdužnog lista u slučaju iz stava (2) tačka b) druga rečenica ovog člana, i

- razdužni list: u propisanom roku od 30 dana od dana isteka roka za završetak postupka unutrašnje obrade (do 30.12.2022. godine).

(3) Puštanje u slobodan promet dobijenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju bez podnošenja carinske deklaracije (stav (1) tačka a) ovog člana) može se unaprijed odobriti imaocu odobrenja koji u svemu poštuje pravila unutrašnje obrade, ali najviše do 20% uvozne robe koja je stavljena u postupak unutrašnje obrade po predmetnom odobrenju.

(4) U slučaju iz stava (1) tačka b) ovog člana, to jest kada puštanje u slobodan promet nije unaprijed odobreno odobrenjem, imalac odobrenja, prije puštanja robe u slobodan promet, otpusnom carinskom uredu podnosi carinsku deklaraciju za puštanje u slobodan promet, sa dokumentima potrebnim za provođenje postupka po toj deklaraciji, na odlučivanje. Prihvatanje deklaracije smatra se odobrenjem.

(5) Ako imalac odobrenja u slučaju iz stava (4) ovog člana ne podnese carinsku deklaraciju za puštanje u slobodan promet, to jest pusti robu u slobodan promet bez odobrenja carinskog ureda, tada se smatra da je carinski dug nastao shodno članu 228. stav (1) tačka a) Zakona neispunjavanjem obaveza preuzetih stavljanjem robe u postupak unutrašnje obrade. U tom slučaju, nadzorni carinski ured po službenoj dužnosti poduzima radnje u cilju obračuna i naplate duga i pripadajućih kamata. Navedeno ne isključuje primjenu važećih kaznenih propisa radi nepoštovanja obaveza propisanih za postupak u koji je roba stavljena, ako su se za to stekli propisani uvjeti.

(6) Shodno članu 399. Odluke, ako se dobijeni proizvodi puštaju u slobodan promet, podaci u polju 15, 16, 34, 41 i 42 carinske deklaracije odnose se na uvoznu robu sadržanu u količini dobijenih proizvoda koji se puštaju u slobodan promet. Potrebni podaci mogu se pružiti i putem Informativnog obrasca INF 1 ili u bilo kojem drugom dokumentu priloženom uz carinsku deklaraciju.

Član 46.
(Puštanje u slobodan promet sporednih dobijenih proizvoda)

(1) Za sporedne dobijene proizvode iz Priloga 57. Odluke (Lista sporednih dobijenih proizvoda koji podliježu pripadajućim uvoznim dažbinama) koji nastaju iz procesa obrade navedenih u koloni (2) te liste, a koji su, na traženje imaoca odobrenja, navedeni u odobrenju, imalac odobrenja, po svom izboru, određuje novo carinski odobreno postupanje ili upotrebu (može ih pustiti u slobodan promet, ponovno izvesti ili izvesti, uništiti (tretirati ili odložiti ako je u pitanju otpad, shodno propisima koji reguliraju upravljanje otpadom) pod carinskim nadzorom ili im odrediti neko drugo carinsko odobreno postupanje ili upotrebu). Pri tome treba voditi računa o prirodi proizvoda, kao i o zabranama i ograničenjima predviđenim drugim propisima.

(2) Sporedni dobijeni proizvodi iz Priloga 57. Odluke koji su navedeni u odobrenju mogu se pustiti u slobodan promet i to samo u količini srazmjernoj izvezenom dijelu glavnih dobijenih proizvoda. Na te proizvode carinski dug obračunava se shodno članu 140. stav (1) tačka a) Zakona, što znači da se taj dug obračunava na osnovu elemenata (vrsta, tarifna oznaka, carinska vrijednost, carinska stopa, kurs valute) koji važe za te proizvode u momentu prihvatanja carinske deklaracije za njihovo puštanje u slobodan promet, osim ako deklarant zahtijeva da se carinski dug obračuna u skladu sa članom 139. Zakona.

(3) Shodno članu 372. stav (4) tačka e) Odluke, pri puštanju u slobodan promet sporednih dobijenih proizvoda iz Priloga 57. Odluke, pod uvjetom da je njihova količina srazmjerna količini izvezenih glavnih dobijenih proizvoda, ne naplaćuje se kompenzatorna kamata.

Primjer obračuna carinskog duga za sporedne dobijene

proizvode:


Imalac odobrenja uvozi: 1000 kg živih krava za klanje.

Na osnovu normativa proizvodnje, od 1000 kg živih krava proizvodi se:

- 600 kg mesa (glavni dobijeni proizvod) i

- 100 kg kože, 100 kg masnoće, 180 kg kostiju i 20 kg krvi (sporedni dobijeni proizvod).

Imalac odobrenja, nakon izvoza 600 kg mesa, u roku za završetak postupka unutrašnje obrade navedenom u odobrenju, može prijaviti za puštanje u slobodan promet sporedne dobijene proizvode uz obračun carinskog duga primjenom člana 140. stav (1) tačka a) Zakona, bez naplate kompenzatorne kamate.

Ako imalac odobrenja, u odobrenom roku za završetak postupka unutrašnje obrade, izveze 300 kg mesa, tada može pustiti u slobodan promet samo 50% količine sporednih dobijenih proizvoda uz obračun carinskog duga primjenom člana 140. stav (1) tačka a) Zakona, to jest 50 kg kože, 50 kg masnoće, 90 kg kostiju i 10 kg krvi.

Za ostalu količinu sporednih dobijenih proizvoda koji se puštaju u slobodan promet carinski dug se obračunava primjenom člana 139. stav (1) Zakona, uz obračun i naplatu pripadajuće kompenzatorne kamate.




(4) Za nekorisni otpad koji ne podliježe primjeni propisa koji reguliraju upravljanje otpadom ne podnosi se carinska deklaracija, već se prema potrebi uništava pod carinskim i prema potrebi nadzorom drugog organa, ovisno od prirode otpada i načina njegovog uništenja, o čemu postupajući carinski organ sačinjava zapisnik.

Član 47.
(Razdužni list)

(1) Shodno članu 374. Odluke, imalac odobrenja za postupak unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja obavezan je, za svaku pojedinu carinsku deklaraciju po kojoj je roba stavljena u postupak unutrašnje obrade, podnijeti razdužni list u roku od 30 dana, računajući od dana isteka roka za završetak postupka unutrašnje obrade, neovisno primjenjuje li se ili ne objedinjavanje rokova u skladu sa članom 136. stav (2) Zakona (vidi čl. 19. i 27. stav (4) ovog uputstva). Podnošenje razdužnog lista je obaveza imaoca odobrenja koju je preuzeo stavljanjem robe u postupak unutrašnje obrade.

(2) Shodno članu 374. stav (2) Odluke, ako to posebne okolnosti opravdavaju, nadzorni carinski ured može produžiti rok iz stava (1) ovog člana i u slučaju da je prvobitni rok istekao, za još 30 dana.

(3) Razdužni list (ogledni primjer obrasca razdužnog lista dat je u Prilogu 2. ovog uputstva) imalac odoborenja podnosi nadzornom carinskom uredu i sadrži sljedeće podatke, osim ako taj ured ne odredi drugačije:

a) referentne podatke o odobrenju,

b) količinu svake vrste uvozne robe za koju se završava postupak unutrašnje obrade,

c) tarifnu oznaku za uvoznu robu,

d) za uvoznu robu važeće stope carine i, prema potrebi, njenu carinsku vrijednost,

e) podatke o carinskim deklaracijama na osnovu kojih je uvozna roba bila stavljena u postupak,

f) vrstu i količinu dobijenih ili obrađenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju i carinski odobreno postupanje ili upotrebu koji su im određeni, te podatke o carinskim deklaracijama ili drugim carinskim dokumentima i svim ostalim dokumentima, koji se odnose na završetak postupka i rok za završetak,

g) vrijednost dobijenih ili obrađenih proizvoda, ako se za završetak postupka primjenjuje vrijednosna metoda,

h) normativ proizvodnje,

i) iznos uvoznih dažbina, koje treba platiti, vratiti ili otpustiti i, prema potrebi, svaku kompenzatornu kamatu koju treba platiti. Kada se taj iznos odnosi na primjenu člana 398. Odluke (unaprijed odobreno puštanje u slobodan promet), potrebno ga je posebno iskazati.

(4) Nadzorni carinski ured vrši provjeru razdužnog lista koja se sastoji od kontrole carinskih deklaracija o završetku postupka unutrašnje obrade na koje se odnosi razdužni list prema odobrenom normativu proizvodnje, uključujući i provjeru stvarnog fizičkog istupa robe iz carinskog područja BiH (potvrđivanje istupa, na način kako je propisano) za svaku izvoznu carinsku deklaraciju obuhvaćenu razdužnim listom. Rezultate provjere taj ured upisuje u razdužni list (polje namijenjeno za službenu upotrebu), a potom obavještava imaoca odobrenja.

(5) U podnijetom razdužnom listu, imalac odobrenja mora dokazati da je za svu robu u postupku unutrašnje obrade (dobijeni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju) određeno novo carinski odobreno postupanje ili upotreba, u skladu sa carinskim deklaracijama navedenim u istom u svrhe završetka postupka, što nadzorni carinski ured utvrđuje u postupku provjere i prihvatanja podnijetog razdužnog lista. Iz obračuna jasno mora biti vidljiva količina uvozne robe koja je stavljena u postupak unutrašnje obrade za proizvodnju dobijenih proizvoda po carinskoj deklaraciji za koju se podnosi razdužni list i količina uvozne robe koja je prema normativu zaista sadržana u dobijenim proizvodima, odnosno koja je za njih upotrijebljena.

(6) Ako je na osnovu jednog odobrenja, roba stavljena u postupak unutrašnje obrade po dvije ili više carinskih deklaracija, te se deklaracije razdužuju za pojedine robe prema redoslijedu njihovog prihvatanja. Ako se pri kontroli završetka postupka unutrašnje obrade utvrdi da je za određenu robu nastao carinski dug, smatrat će se da je u pitanju roba iz carinske deklaracije koja je prva ostala nerazdužena (član 373. Odluke).

(7) Ako evidencija o robi iz člana 26. ovog uputstva, koju imalac odobrenja vodi za potrebe postupka unutrašnje obrade, carinskim organima pruža sve potrebne podatke za kontrolu odvijanja i završetka postupka unutrašnje obrade, ista se može prihvatiti kao razdužni list.

GLAVA V CARINSKI DUG I KOMPENZATORNA KAMATA


Član 48.
(Dokaz o porijeklu i obračun carinskog duga kod primjene "no drawback" pravila)

(1) Shodno članu 241. Zakona, ako je međunarodnim sporazumom zaključenim između BiH i drugih država predviđeno odobravanje preferencijalne carinske stope pri uvozu robe porijeklom iz BiH u te države, u skladu sa tim sporazumima, ako je roba dobijena u postupku unutrašnje obrade (dobijeni proizvodi), roba koja nije porijeklom iz BiH ili države sa kojom je zaključen sporazum, a sadržana je u robi sa porijeklom, podliježe plaćanju odgovarajućih uvoznih dažbina (primjena pravila ''zabrana povrata carine ili izuzeća od plaćanja carine'' - "no drawback" pravilo), ako je predviđeno sporazumom koji je u pitanju). Uvozni carinski dug nastaje ovjerom dokumenta (dokaza o porijeklu) potrebnog za dobijanje takve preferencijalne tarifne stope u drugoj državi. https://www.anwalt-derbeste.de

(2) Uvozni carinski dug iz stava (1) ovog člana nastaje u momentu prihvatanja izvozne carinske deklaracije za predmetne dobijene proizvode.

(3) Visina uvoznih dažbina (carina) koja odgovara carinskom dugu utvrđuje se na isti način kao da se radi o carinskom dugu koji bi nastao da je u tom momentu prihvaćena carinska deklaracija za puštanje uvozne robe u slobodan promet u svrhu završetka postupka unutrašnje obrade.

(4) Odredbe o "no drawback" pravilu propisuju da materijal bez porijekla upotrijebljen u proizvodnji proizvoda sa porijeklom za koji se izdaje dokaz o porijeklu ne smije podlijegati povratu carine ili izuzeću od plaćanja carine bilo koje vrste. To se u pravilu odnosi na obavezu plaćanja carine na sve materijale bez porijekla upotrijebljene u izradi dobijenog proizvoda koji se izvozi sa preferencijalnim porijeklom prema odredbama pojedinih ugovora (sporazuma) o slobodnoj trgovini ( u dijelu Protokola o porijeklu) kojim je predviđeno "no drawback" pravilo. U tom smislu, navedena obaveza imaoca odobrenja sastoji se ili u zabrani zahtjeva za povrat plaćene carine (u slučaju uvoza repromaterijala u okviru postupka unutrašnje obrade po sistemu povrata dažbina) ili u plaćanju carine (u slučaju uvoza repromaterijala u okviru postupka unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja), što se jednako primjenjuje i kada se postupak unutrašnje obrade odvija u slobodnoj zoni.

(5) Ako imalac odobrenja dobijene proizvode nastale u postupku unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja ponovno izvozi u državu ugovornicu sa kojom je ugovoreno "no drawback" pravilo (i ako dobijeni proizvodi zadovoljavaju odredbe o sticanju preferencijalnog porijekla pri izvozu u tu državu ugovornicu) i traži izdavanje dokaza o porijeklu, za iste se može izdati dokaz o porijeklu (neovisno koji dokaz o porijeklu je u pitanju) samo ako se prethodno za robu ili dio robe bez porijekla sadržanu u tim dobijenim proizvodima plati carina (ne i porez na dodanu vrijednost), koja čini uvozni carinski dug iz stava (1) ovog člana.

(6) Radi obračuna i plaćanja carine po "no drawback" pravilu u slučaju iz stava (5) ovog člana podnosi se obračunska carinska deklaracija po kojoj se postupa kako slijedi:

a) u ovom slučaju, obračunska carinska deklaracija koristi se isključivo u svrhu podnošenja carinske deklaracije radi obračuna i naplate carine shodno članu 241. Zakona ("no drawback" pravilo), te se stoga ne radi o puštanju robe u slobodan promet,

b) u prvu podjelu polja 37 obračunske carinske deklaracije upisuje se šifra ''4051'', a u drugu podjelu tog polja upisuje se šifra propisana za primjenu člana 241. Zakona - pravilo "no drawback",

c) kod primjene "no drawback" pravila obaveza plaćanja carine nastaje u trenutku ponovnog izvoza dobijenih proizvoda, a ista se, shodno članu 241. stav (4) Zakona, obračunava na osnovu podataka o robi (ili dio robe) bez porijekla (vrsta, tarifna oznaka, vrijednost, koji podaci su navedeni u carinskoj deklaraciji po kojoj je roba bez porijekla koja je u pitanju stavljena u postupak unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja) sadržanoj u količini dobijenih proizvoda koji se ponovno izvoze nakon postupka unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja, a po konvencionalnoj stopi carine predviđenoj Carinskom tarifom BiH (bez obzira koja konvencionalna stopa carine je u pitanju),

d) u pogledu plaćanja carine obračunate u primjeni "no drawback" pravila po obračunskoj carinskoj deklaraciji primjenjuju se uobičajena pravila kao kod postupka puštanja robe u slobodan promet (plaćanje odmah ili osiguranje plaćanja),

e) uz obračunsku carinsku deklaraciju podnosi se i obračun carine koji sadrži sve relevantne podatke (podatke o odobrenju, o imaocu odobrenja, carinskoj deklaraciji po kojoj je roba stavljena u postupak unutrašnje obrade, podatke o dobijenim proizvodima i uvoznoj robi bez porijekla koja je, prema normativu, sadržana u dobijenim proizvodima koji se ponovno izvoze, obračun carine i iznos carine i prema potrebi drugo, te potpis i ovjeru podnosioca obračuna),

f) obračunska carinska deklaracija prilaže se uz carinsku deklaraciju za ponovni izvoz.

(7) U okviru unutrašnje obrade po sistemu povrata dažbine "no drawback" pravilo znači da ne postoji povrat carine (uvoznih dažbina) plaćene na uvoznu robu ili dio robe bez porijekla a koja je sadržana u dobijenim proizvodima koji su, uz dokaz o porijeklu (neovisno koji dokaz o porijeklu je u pitanju), izvezeni u državu ugovornicu sa kojom je ugovoreno "no drawback" pravilo. To znači da se u navedenom slučaju (po podnijetom zahtjevu za povrat ili otpust uvoznih dažbina u ovom sistemu unutrašnje obrade) od iznosa carine za povrat ili otpust oduzima iznos carine ("no drawback" pravilo) koji se odnosi na robu bez porijekla sadržanu u tim dobijenim proizvodima, o čemu se mora izvršiti provjera kod nadležnog otpusnog i nadzornog carinskog ureda.

(8) Carinska deklaracija za ponovni izvoz ili izvoz dobijenih proizvoda u neku od država ugovornica sa kojom je ugovoreno "no drawback" pravilo, ako je primijenjeno "no drawback" pravilo, popunjava se u skladu sa propisima kojima je regulirano pitanje popunjavanja carinske deklaracije, uzimajući u obzir specifičnosti kod završetka postupka unutrašnje obrade i sljedeće:

a) u polje 44 te deklaracije, pored ostalih podataka, upisuju se, uz odgovarajuću propisanu šifru, referentni podaci o izdatom dokazu o porijeklu, zatim MRN broj i datum obračunske carinske deklaracije iz stava (6) ovog člana, koja se prilaže uz izvoznu carinsku deklaraciju, referentni podaci o predmetnom odobrenju za postupak unutrašnje obrade, te oznaka: "čl 241 ZCP-no drawback" (a u nedostatku prostora upisuje se u polje 31),

b) ako je, kao dokaz o porijeklu, izdato Uvjerenje o kretanju EUR.1, otpusni carinski ured u polje D/J i inspekcijski akt izvozne carinske deklaracije navodi napomenu: "izdat EUR.1".

(9) U slučaju naknadnog izdavanja dokaza o porijeklu za dobijene proizvode koji su ponovno izvezeni ili izvezeni u neku od država ugovornica sa kojima je ugovoreno "no drawback" pravilo, prvo se mora utvrditi da li su, u trenutku prihvatanja izvozne carinske deklaracije, ti proizvodi zadovoljavali odredbe o sticanju preferencijalnog porijekla i da li je na osnovu raspoloživih podataka i dokumenata moguće utvrditi da opis robe u dokazu o porijeklu čija se ovjera traži nedvosmisleno odgovara opisu dobijenim proizvodima u trenutku njihovog izvoznog carinjenja, te prije izdavanja dokaza o porijeklu:

a) ako je bio ponovni izvoz nakon unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja: mora se obračunati i platiti (ili osigurati plaćanje) carina po "no drawback'' pravilu, u koju svrhu se podnosi obračunska carinska deklaracija,

b) ako je bio izvoz dobijenih proizvoda po sistemu povrata: tada važe pravila kako je navedeno u stavu (7) ovog člana. Međutim, ako je već izvršen povrat carine prije naknadnog izdavanja dokaza o porijeklu, tada se mora obračunati carina po "no drawback" pravilu jednako kao kada je u pitanju ponovni izvoz nakon unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja, u koju svrhu se podnosi obračunska carinska deklaracija,

c) u slučaju iz tač. a) i b) ovog stava, ako se naknadno izdaje dokaz o porijeklu, otpusni (izvozni) carinski ured podatke o izdatom dokazu o porijeklu robe (ako se naknadno izdaje izjava o porijeklu robe, primjerak iste izvoznik odnosno imalac odobrenja dostavlja tom uredu) i podatke o obračunskoj carinskoj deklaraciji (gdje se podnosi) upisuje u inspekcijski akt izvozne carinske deklaracije koja je u pitanju, kao i na samoj izvoznoj carinskoj deklaraciji (polje D/J) i odlaže ih uz tu deklaraciju.

(10) Pravilo "no drawback'' ne primjenjuje se u slučaju kada se unutrašnja obrada razdužuje stavljanjem dobijenih proizvoda u postupak carinskog skladištenja, odnosno smještajem u slobodnu zonu. Ako se, pri ponovnom izvozu dobijenih proizvoda koji su nakon postupka unutrašnje obrade bili u postupku carinskog skladištenja, odnosno smješteni u slobodnoj zoni, traži izdavanje dokaza o bh. porijeklu, tada će za robu bez porijekla sadržanu u tim proizvodima, ako se isti ponovno izvoze u neku od država ugovornica sa kojima je ugovoreno "no drawback'' pravilo, nastati obaveza plaćanja carine i podnošenja obračunske carinske deklaracije po pravilu "no drawback". Navedene obaveze nastaju i u slučaju kada se postupak unutrašnje obrade koja se obavlja u slobodnoj zoni po sistemu odgođenog plaćanja završava ponovnim izvozom dobijenih proizvoda iz slobodne zone koje prati dokaz o bh. porijeklu.

Član 49.
(Opće i posebno pravilo obračuna carinskog duga

u postupku unutrašnje obrade)

(1) Opće pravilo obračuna carinskog duga nastalog u postupku unutrašnje obrade regulirano je članom 139. Zakona.

(2) Shodno članu 139. stav (1) Zakona, ako za robu stavljenu u postupak unutrašnje obrade nastane carinski dug, iznos tog duga utvrđuje se na osnovu elemenata za određivanje visine uvoznih dažbina (vrsta, tarifna oznaka, stopa carine, carinska vrijednost, kurs valute), koji su važili za uvoznu robu na dan prihvatanja carinske deklaracije po kojoj je ta roba stavljena u postupak unutrašnje obrade.

Primjer:




Imalac odobrenja, po carinskoj deklaraciji za postupak unutrašnje obrade prihvaćenoj dana 20.09.2022. godine, uvozi 10.000 m˛ pamučne tkanine za proizvodnju pantalona, sa sljedećim elementima:

- vrijednost uvozne robe: 50.000,00 KM

- carinska stopa: 10%

- rok za završetak postupka određen odobrenjem: 6 mjeseci

- datum završetka postupka po navedenoj deklaraciji je: 20.03.2023. godine.




Odobrenjem je unaprijed odobreno puštanje u slobodan promet bez podnošenja carinske deklaracije (član 45. ovog uputstva).




Rok za podnošenje razdužnog lista nadzornom carinskom uredu ističe: 19.04.2023. godine.




U razdužnom listu stoji da je, kao dobijeni proizvod, izvezeno uvozne robe: 7.000 m˛.




Dana 17.04.2023.godine, podnijeta je carinska deklaracija za puštanje u slobodan promet preostale uvozne robe (3.000 m˛ pamučne tkanine), za koju je to puštanje unaprijed odobreno.




Istog dana podnijet je i razdužni list za carinsku deklaraciju o postupku unutrašnje obrade prihvaćenu dana 20.09.2022. godine.









Obračun uvoznih dažbina (carine) i kompenzatorne kamate za uvoznu robu puštenu u slobodan promet (3.000 m˛ pamučne tkanine):




- vrijednost robe puštene u slobodan promet iznosi: 15.000 KM




- uvozne dažbine za plaćanje: 15.000 x 10% = 1.500 KM




- kompenzatorna kamata za plaćanje:




- stopa kamate: na primjer 12% za prvo polugodište 2023., koja stopa je, shodno članu 372. stav (3) Odluke, primjenjiva u datom primjeru,




- period za obračun kamate: od 01.10.2022. do 31.03.2023. = 6 mjeseci

(1.500 x 12 x 6) : (100 x 12) = 90 KM.









Ukupno za platiti uvoznih dažbina i kompenzatorne kamate: 1.500 + 90 = 1.590 KM.




(3) Shodno članu 139. stav (2) Zakona, ako je, u momentu prihvatanja carinske deklaracije za postupak unutrašnje obrade, uvozna roba ispunjavala uvjete za primjenu preferencijalne carinske stope u okviru tarifnih kvota ili gornjeg tarifnog limita, ta roba ispunjava uvjete za svaku preferencijalnu carinsku stopu koja važi za istovjetnu robu u vrijeme prihvatanja carinske deklaracije za puštanje te robe u slobodan promet.

Primjer:




Po carinskoj deklaraciji za postupak unutrašnje obrade, prihaćenoj 01.09.2022. godine, prijavljeno je za taj postupak 1000 kg mesa (tarifna oznaka 0203 22 19 00) za koje tog dana ima raspoložive kvote i prati ga, na primjer, Uvjerenje o kretanju EUR.1 iz Republike Turske kojeg je prijavni carinski ured prihvatio kao valjan.

Dana 30.11.2022. godine za uvozno meso nastaje carinski dug u postupku unutrašnje obrade, jer postupak unutrašnje obrade započet po carinskoj deklaraciji od 01.09.2022. godine nije završen u odobrenom roku ponovnog izvoza.

Preferencijalni tretman za uvozno meso u ovom slučaju može se koristiti ako na dan 30.11.2022. godine ima raspoložive kvote za identičnu robu, to jest za meso iz tarifne oznake 0203 22 19 00.

U tom slučaju, količina uvoznog mesa za koje nastaje carinski dug oduzet će se od preostale raspoložive kvote za identičnu robu na dan 30.11.2022. godine. To znači da u trenutku nastanka carinskog duga za uvozno meso postojeća kvota za identičnu robu (dakle meso iz tarifne oznake 0203 22 19 00) iz Republike Turske treba da je još uvijek otvorena i da ima na raspolaganju dovoljna količina od koje će se oduzeti količina uvoznog mesa za koju je nastao carinski dug.

U protivnom, obračunava se i naplaćuje carinski dug po konvencionalnoj stopi carine predviđenoj Carinskom tarifom BiH.




(4) Posebno pravilo obračuna carinskog duga za dobijene proizvode nastale u postupku unutrašnje obrade regulirano je članom 140. Zakona.

(5) Ako imalac odobrenja dobijenim proizvodima ili uvoznoj robi u nepromijenjenom stanju, u odobrenom roku za završetak postupka, ne odredi novo carinski odobreno postupanje ili upotrebu, nastaje carinski dug shodno članu 228. stav (1) tačka a) Zakona. U tom slučaju:

a) nadzorni carinski ured obračunava dug i kompenzatornu kamatu gdje je primjenjiva, koji obračun dostavlja imaocu odobrenja kako bi o istom mogao dati svoje izjašnjenje, u roku koji mu za to odredi,

b) ako se imalac odobrenja pismeno izjasni da na dostavljeni obračun duga i kompenzatorne kamate nema primjedbi odnosno da isti prihvata bez primjedbi, tada nadzorni carinski ured vrši knjigovodstveno evidentiranje zaduženja po osnovu obračunatog duga na propisani način, te izdaje račun za obračunati dug koji, zajedno sa obračunom duga, dostavlja imaocu odobrenja na plaćanje,

c) ako imalac odobrenja na dostavljeni obračun duga i kompenzatorne kamate pismeno iznese određene primjedbe odnosno izrazi neslaganja, te ako iste može otkloniti nadzorni carinski ured i nakon toga obračun duga prihvati imalac odobrenja, tada taj ured postupa kao u slučaju iz tačke b) ovog stava. U protivnom, predmet dostavlja na rješavanje u upravnom postupku Odsjeku za carinske poslove regionalnog centra kojem organizaciono pripada.

Član 50.
(Obračun kompenzatorne kamate)

(1) Ako se dobijeni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju nakon postupka unutrašnje obrade puštaju u slobodan promet, pri čemu nastaje carinski dug, na iznos obračunatog nastalog carinskog duga (carine) obračunava se i naplaćuje kompenzatorna kamata.

(2) Kompenzatorna kamata obračunava se mjesečno, počev od prvog dana mjeseca nakon mjeseca u kojem je uvozna roba, za koju je nastao carinski dug, prvi put stavljena u postupak unutrašnje obrade, pa do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je carinski dug nastao. Kompenzatorna kamata obračunava se po stopi koja je u primjeni dva mjeseca prije mjeseca u kojem je nastao carinski dug.

(3) Ako su u okviru postupka unutrašnje obrade (sistem povrata) dobijeni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju iz člana 147. stav (4) Zakona pušteni u slobodan promet, iznos uvoznih dažbina koji je vraćen ili otpušten smatra se iznosom carinskog duga, a period za koji se obračunava kompenzatorna kamata počinje prvog dana mjeseca nakon mjeseca u kojem je izvršen povrat ili otpust uvoznih dažbina (član 372. stav (5) Odluke).

Primjer:

Imalac odobrenja za postupak unutrašnje obrade po sistemu povrata, dana 10.09.2022. godine, dobijeni proizvod smješta u carinsko skladište, u namjeri da isti naknadno izveze iz carinskog područja BiH.

Imalac odobrenja, dana 15.09.2022. godine, nadzornom carinskom uredu podnosi zahtjev za povrat plaćenih uvoznih dažbina.

Nadzorni carinski ured odobrava povrat plaćenih uvoznih dažbina i isti je izvršen dana 22.09.2022. godine.

Dobijeni proizvod koji je smješten u carinsko skladište radi naknadnog izvoza iz carinskog područja BiH, pušta se u slobodan promet dana 27.12.2022. godine, u kom slučaju:




- carinski dug čini iznos vraćenih uvoznih dažbina,

- na iznos tog carinskog duga obračunava se i naplaćuje kompenzatorna kamata za period od 01.10.2022. godine do 31.12.2022. godine, po kamatnoj stopi koja je važila dva mjeseca prije mjeseca u kojem je nastao carinski dug.

(4) Ako se za dobijene proizvode ili robu u nepromijenjenom stanju postupak unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja završava njihovim stavljanjem u jedan od postupaka s odgođenim plaćanjem (na primjer, u postupak carinskog skladištenja, postupak privremenog uvoza) ili smještajem u slobodnu zonu, ali uvijek s namjerom ponovnog izvoza, kompenzatorna kamata se obračunava i naplaćuje i u slučaju kada se dobijeni proizvodi ili roba, nakon tog novog postupka s odgođenim plaćanjem ili smještaja u slobodnu zonu, puštaju u slobodan promet.

(5) Slučajevi u kojima se ne naplaćuje kompenzatorna kamata propisani su članom 372. stav (6) Odluke.

(6) Kod postupka unutrašnje obrade, pri kojem zbog brojnih vrsta uvozne robe i/ili dobijenih proizvoda, primjena st. (2) do (5) člana 372. Odluke nije ekonomična, nadzorni carinski ured, na zahtjev zainteresiranog lica, može dozvoliti korištenje pojednostavljene metode obračuna kompenzatorne kamate koja daje slične rezultate.

GLAVA VI POSTUPAK OBRADE IZVAN CARINSKOG PODRUČJA BiH


Član 51.
(Postupak obrade izvan carinskog područja BiH)

(1) Shodno članu 141. Zakona, dobijeni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju, djelimično ili u cjelini, mogu se privremeno izvesti radi daljnje obrade izvan carinskog područja BiH, uz odobrenje izdavaoca odobrenja u skladu sa uvjetima propisanim za postupak vanjske obrade.

(2) Odobreni postupak obrade izvan carinskog područja BiH odvija se prema propisima koji se odnose na postupak vanjske obrade, što upućuje da je potrebno i odobrenje za vanjsku obradu, koje može biti posebno odobrenje s pozivom na odobrenje za postupak unutrašnje obrade za odnosnu robu, u kom slučaju se postojeće odobrenje za postupak unutrašnje obrade mora dopuniti podacima o izdatom odobrenju za postupak vanjske obrade ili se postupak vanjske obrade može odobriti dopunom postojećeg odobrenja za postupak unutrašnje obrade.

(3) Kod privremenog izvoza robe iz stava (1) ovoga člana podnosi se izvozna carinska deklaracija (postupak ''2151'' ili ''2141'') u kojoj se, u polje 44 upisuju referentni podaci o odobrenju za postupak unutrašnje obrade i o odobrenju za postupak vanjske obrade, ako odobrenjem za postupak unutrašnje obrade nije već odobren i postupak vanjske obrade.

Član 52.
(Ponovni uvoz nakon postupka

obrade izvan carinskog područja BiH)

(1) Ako se roba nakon ponovnog uvoza u carinsko područje BiH stavlja u postupak unutrašnje obrade ili neki drugi postupak s odgođenim plaćanjem, tada pri ponovnom uvozu ne nastaje carinski dug, a postupak se dalje odvija po pravilima postupka unutrašnje obrade ili drugog zahtijevanog carinskog postupka s odgođenim plaćanjem u koji je roba stavljena pri ponovnom uvozu.

(2) Ako se kod ponovnog uvoza nakon vanjske obrade ponovno uvezeni proizvodi puštaju u slobodan promet u BiH, nastaje carinski dug, u kom slučaju se, shodno članu 142. Zakona, naplaćuje sljedeće:

a) uvozne dažbine za dobijene proizvode ili robu u nepromijenjenom stanju iz člana 141. Zakona (stav (1) ovog člana), obračunate u skladu sa čl. 139. i 140. Zakona, te

b) uvozne dažbine za proizvode ponovno uvezene nakon obrade izvan carinskog područja BiH, čiji se iznos obračunava u skladu sa odredbama koje uređuju postupak vanjske obrade, pod istim uvjetima koji bi bili primijenjeni da su proizvodi izvezeni u skladu sa tim postupkom (vanjske obrade), bili pušteni u slobodan promet prije tog izvoza.

Primjer:

Imalac odobrenja, po carinskoj deklaraciji za postupak unutrašnje obrade prihvaćenoj dana 15.08.2022. godine, uvezao je pamučno predivo, u vrijednosti 10.000 KM, po carinskoj stopi od 5%, za izradu dobijenog proizvoda - štampana obojena pamučna tkanina.

Na carinskom području BiH obavljeno je tkanje i bojenje tkanine, dok je za štampanje iste imalac odobrenja za postupak unutrašnje obrade zatražio odobrenje za postupak vanjske obrade, te dana 20.11.2022. godine obavio privremeni izvoz robe u okviru vanjske obrade - obojena pamučna tkanina, u vrijednosti od 11.000 KM.

Nakon vanjske obrade obavlja se ponovan uvoz u carinsko područje BiH dobijenog proizvoda - štampana pamučna tkanina, u vrijednosti od 12.000 KM.

Ako se dobijeni proizvod - štampana pamučna tkanina, pri ponovnom uvozu u carinsko područje BiH, stavlja u postupak unutrašnje obrade, tada pri ponovnom uvozu ne nastaje carinski dug, a postupak se dalje odvija po pravilima postupka unutrašnje obrade.

Ako se dobijeni proizvod - štampana pamučna tkanina, pri ponovnom uvozu u carinsko područje BiH pušta u slobodan promet (28.12.2022. godine), tada pri ponovnom uvozu nastaje carinski dug, a obračun se obavlja na sljedeći način:

- uvozne dažbine za pamučno predivo: 10.000 KM x 5% = 500 KM

- uvozne dažbine za štampanu pamučnu tkaninu: 12.000 KM x 10% = 1.200 KM

- uvozne dažbina za obojenu pamučnu tkaninu: 11.000 KM x 10% = 1.100 KM

Razlika: 1.200 KM - 1.100 KM = 100 KM

Ukupno uvoznih dažbina: 500 KM + 100 KM = 600 KM

Kompenzatorna kamata (od 01.09. do 30.11.2022. godine): (600 x 12 x 3) / (12 x 100) = 18 KM

(kamata se obračunava za period kada je roba stavljena u postupak unutrašnje obrade do dana kada je privremeno izvezena u okviru postupka vanjske obrade)

Ukupno za plaćanje: 600 KM (uvozne dažbine) + 18 KM (kompenzatorna kamata) = 618 KM.

GLAVA VII POSEBNE ODREDBE ZA SISTEM POVRATA


Član 53.
(Postupak unutrašnje obrade po sistemu povrata)

(1) Kod stavljanja robe u postupak unutrašnje obradu po sistemu povrata primjenjuju se mjere trgovinske politike iz člana 33. stav (1) ovog uputstva i nije potrebna garancija. Međutim, ako se, u roku za završetak postupka unutrašnje obrade po sistemu povrata, dobijeni proizvod ili roba u nepromijenjenom stanju ne izvezu, nadzorni carinski ured poduzima potrebne radnje kojima će osigurati da imalac odobrenja, u tom roku, ispuni trgovinske mjere iz člana 33. stav (2) ovog uputstva.

(2) Posebne odredbe o postupku unutrašnje obrade po sistemu povrata sadržane su u čl. 143. do 147. Zakona i članu 403. Odluke.

(3) U okviru sistema povrata ne primjenjuje se član 132. stav (1) tačka b), st. (3) i (5), član 133., član 136. stav (3), član 138. i 139. i član 140. tačka a) alineja 2) i tačka c) Zakona.

(4) Shodno članu 143. stav (1) Zakona, sistem povrata može se primjeniti na svu robu, osim ako je u trenutku prihvatanja carinske deklaracije za puštanje u slobodan promet:

a) uvozna roba predmet količinskih uvoznih ograničenja,

b) uvozna roba predmet tarifnih kvota,

c) za uvoznu robu u okviru mjera poljoprivredne politike propisano podnošenje uvozne ili izvozne dozvole ili certifikata,

d) za dobijene proizvode određena izvozna naknada ili druga naknada pri izvozu.

(5) Postupak unutrašnje obrade po sistemu povrata ne može se primjeniti ni u slučaju navedenom u članu 143. stav (3) Odluke.

Član 54.
(Zahtjev za povrat ili otpust uvoznih dažbina po sistemu povrata)

(1) Imalac odobrenja za postupak unutrašnje obrade po sistemu povrata ima mogućnost ostvarenja prava na povrat plaćenih uvoznih dažbina ili otpust, nakon izvoza robe ili stavljanja u neko od carinski odobrenih postupanja ili upotrebe iz člana 147. stav (1) tačka b) Zakona, te uz ispunjenje svih uvjeta propisanih za taj postupak, pri uvozu i izvozu robe (vidi čl. 143. do 147. Zakona).

(2) Povrat uvoznih dažbina po sistemu povrata nije moguć u slučaju navedenom u članu 143. st. (2) i (3) Zakona.

(3) Uvjeti i način povrata ili otpusta uvoznih dažbina regulirani su članom 147. Zakona, uzimajući u obzir i član 146. Zakona.

(4) Zahtjev za povrat ili otpust uvoznih dažbina:

a) ako su ispunjeni odgovarajući uvjeti iz člana 147. Zakona, imalac odobrenja za postupak unutrašnje obrade po sistemu povrata može, shodno članu 374. stav (1) tačka b) Odluke, podnijeti nadzornom carinskom uredu u roku od šest mjeseci od isteka roka za završetak postupka po ovom sistemu (vidi član 5. tačka p) i član 17. ovog uputstva), neovisno primjenjuje li se ili ne objedinjavanje rokova u skladu sa članom 19. ovog uputstva,

b) rok iz tačke a) ovog stava nadzorni carinski ured može produžiti i u slučaju da je prvobitni rok istekao, ako to posebne okolnosti opravdavaju (član 374. stav (2) Odluke),

c) podnosi u tri primjerka i sadrži podatke propisane članom 374. stav (3) Odluke, a ogledni primjer obrasca zahtjeva dat je u Prilogu 3. ovog uputstva.

(5) Nadzorni carinski ured provjerava podatake u podnijetom zahtjevu za povrat ili otpust uvoznih dažbina, pri čemu:

a) ako je suglasan sa zahtjevom ovjerava polje C zahtjeva, te tako ovjeren zahtjev sa pratećom dokumentacijom dostavlja Odsjeku za carinske poslove regionalnog centra kojem organizaciono pripada, radi donošenja u upravnom postupku rješenja o povratu ili otpustu uvoznih dažbina po odobrenom zahtjevu,

b) ako nije suglasan sa zahtjevom ne ovjerava polje C, nego na poleđini zahtjeva konstatira razloge neprihvatanja zahtjeva, nakon čega zahtjev i raspoloživu dokumentaciju (carinske deklaracije, normativ i drugo) dostavlja na rješavanje u upravnom postupku Odsjeku za carinske poslove regionalnog centra kojem organizaciono pripada,

c) u slučaju iz tač. a) i b) ovog stava, donijeto rješenje i zahtjev za povrat ili otpust uvoznih dažbina sastavni su dio carinske deklaracije o stavljanju robe u postupak unutrašnje obrade po sistemu povrata (postupak ''41'') na koju se isti odnose. Po jedan primjerak rješenja dostavlja se nadzornom carinskom uredu i prijavnom carinskom uredu kod kojeg je proveden postupak po navedenoj carinskoj deklaraciji. Prijavni carinski ured dostavljeno mu rješenje odlaže uz tu carinsku deklaraciju, a referentne podatke o tom rješenju upisuje u inspekcijski akt te deklaracije, kao i na primjerku iste (u polju C) koji se nalazi kod tog ureda ako je podnijeta u pisanoj formi, osim ako propisima o popunjavanju carinske deklaracije nije drugačije propisano.

(6) Ako je u okviru postupka unutrašnje obrade (sistem povrata) roba puštena u slobodan promet u skladu sa članom 147. stav (4) Zakona, obračunski period za kompenzatornu kamatu, shodno članu 372. stav (6) Odluke, počinje prvog dana mjeseca nakon mjeseca u kojem je izvršen povrat ili otpust uvoznih dažbina.

GLAVA VIII KONTROLE U TOKU POSTUPKA I SURADNJA CARINSKIH ORGANA


Član 55.
(Kontrola u toku postupka unutrašnje obrade)

(1) Nadzorni carinski ured naveden u odobrenju odgovoran je za nadzor i kontrolu primjene postupka unutrašnje obrade. Kontrola postupka obuhvata redovnije kontrole (ovisno od okolnosti pod kojima se unutrašnja obrada odvija) pravilne upotrebe postupka unutrašnje obrade, završetka postupka u rokovima za završetak, završetka na propisani način, s posebnom pažnjom na kontrolu postupka u trenutku podnošenja razdužnog lista.

(2) Nadzorni carinski ured može, u bilo koje vrijeme, izvršiti nenajavljenu kontrolu provođenja postupka unutrašnje obrade. Ta kontrola može biti dokumentarna i fizička, odnosno treba da obuhvati kontrolu dokumentacije, evidencije imaoca odobrenja, proizvodnog procesa, normativa, zaliha repromaterijala i dobijenih proizvoda. Ako u toku kontrole, nadzorni carinski ured ocijeni da evidencija o robi koja je prihvaćena u postupku izdavanja odobrenja nije dovoljna za nadzor i kontrolu postupka unutrašnje obrade ili da neke podatke ne treba sadržavati evidencija, taj ured, ovisno od situacije, može od imaoca odobrenja zatražiti odgovarajuće dopune te evidencije ili mu odobriti da neke od navedenih podataka ne evidentira.

(3) Po završetku kontrole sačinjava se zapisnik o izvršenoj kontroli kojeg, pored carinskih službenika koji su vršili kontrolu, potpisuje i imalac odobrenja ili njegov zastupnik u čijem prisustvu se vrši kontrola, a kojem se uručuje jedan primjerak zapisnika. Ako se kontrolom utvrdi da je odobrenje donijeto na osnovu netačnih ili nepotpunih informacija, ili da imalac odobrenja ne ispunjava obaveze predviđene odobrenjem, kao i da nepravilno provodi postupak unutrašnje obrade, te ako navedeno može dovesti do poništenja ili ukidanja odobrenja shodno čl. 13. ili 14. Zakona, nadzorni carinski ured, izdavaocu odobrenja podnosi prijedlog za poništenje ili ukidanje odobrenja, ovisno od situacije. Uz prijedlog prilaže sve dokaze potrebne za donošenje odgovarajuće odluke (zapisnik, opomene i drugi dokumenti).

Član 56.
(Suradnja carinskih organa)

(1) Carinski uredi uključeni u provođenje odobrenog postupka unutrašnje obrade (navedene u odobrenju) dužni su, u provođenju tog postupka, međusobno surađivati i razmjenjivati sve potrebne informacije i podatke.

(2) Da bi se svim carinskim uredima uključenim u provođenje postupka unutrašnje obrade, omogućio pravilan pristup raspoloživim podacima, na zahtjev učesnika u postupku na kojeg se to odnosi ili na inicijativu carinskog ureda, mogu se za postupak unutrašnje obrade izdati sljedeći informativni obrasci iz člana 375. i Priloga 55. Odluke, osim ako nadzorni carinski ured ne utvrdi drugi način razmjene podataka:

a) Informativni obrazac INF 1, za dostavljanje podataka o iznosu carinskog duga, kompenzatorne kamate, položenom osiguranju i mjerama trgovinske politike i

b) Informativni obrazac INF 7, za dostavljanje podataka potrebnih za povrat ili otpust uvoznih dažbina prema sistemu povrata.

GLAVA IX PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


Član 57.
(Upotreba ranijih odobrenja i rješavanje zahtjeva)

(1) Shodno članu 558. stav (2) Odluke, odobrenja za postupak unutrašnje obrade izdata do dana početka primjene Odluke primjenjuju se do isteka roka njihovog važenja.

(2) Postupak unutrašnje obrade i završetak tog postupka po odobrenjima iz stava (1) ovog člana od dana početka primjene ovog uputstva provodi se u skladu sa odredbama Zakona i Odluke koje se odnose na taj postupak i odredbama ovog uputstva.

(3) Zahtjevi za izdavanje odobrenja za postupak unutrašnje obrade zaprimljeni a neriješeni do dana početka primjene ovog uputstva rješavaju se u skladu sa odgovarajućim odredbama Zakona i Odluke i ovim uputstvom.

Član 58.
(Sastavni dio uputstva)

Sastavni dio ovog uputstva čine:

a) Prilog 1. Obrazac priloženog dokumenta uz carinsku deklaraciju sa podacima iz člana 357. stav (2) Odluke, iz člana 10. stav (5),

b) Prilog 2. Ogledni primjer obrasca razdužnog lista, iz člana 47. stav (3),

c) Prilog 3. Ogledni primjer obrasca zahtjeva za povrat ili otpust uvoznih dažbina, iz člana 54. stav (4) tačka c) ovog uputstva.

Član 59.
(Prestanak važenja)

Danom stupanja na snagu ovog uputstva prestaje važiti Uputstvo o carinskom postupku unutrašnje obrade ("Službeni glasnik BiH", br. 90/06 i 35/22).

Član 60.
(Stupanje na snagu)

Ovo uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ''Službenom glasniku BiH''.

Broj 01-02-2-1542-7/22
01. augusta 2022. godine
Banja Luka


Direktor
Dr. Miro Džakula, s. r.