Uplitanje Vijeca sigurnosti UN u medunarodni ili nemedunarodni oruzani sukob:
Posted: Sat Apr 08, 2017 11:35 am
Uplitanje Vijeća sigurnosti UN u međunarodni ili nemeđunarodni oružani sukob:
Do uplitanja Vijeća dolazi kada ono ocijeni da je u nekom dijelu svijeta došlo do prijetnje miru, narušenja mira ili čina agresije, pa na temelju glave VII Povelje naredi oružanu akciju. Pri tomu su oružane snage UN-a, ili neke druge međunarodne organizacije, dužne poštivati sva pravila prava oružanih sukoba. Kvalifikacija nekog oružanog sukoba i primjena odgovarajućih pravnih pravila na njega ovise o tome:
je li Vijeće sigurnosti naredilo mjere u izvršenju svoje odgovornosti za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, ili nije.
U drugom redu ta kvalifikacija ovisi od izražene namjere strana u sukobu i trećih država.
Izuzetno intenzitet neprijateljstava može ukazati da se radi o međunarodnom oružanom sukobu neovisno od navedenih faktora.
90. Ograničenja ratovanja obavezna u svim oružanim sukobima:
Osnovu prava oružanih sukoba čini razlikovanje između civilnih i vojnih osoba. U svim vrstama oružanih sukoba neophodno je poduzeti sve mjere da se civilno stanovništvo zaštiti u što većoj mjeri.
Ograničenja s obzirom na metode i sredstva ratovanja:
a. ratna lukavstva i perfidne metode i sredstva ratovanja ratna lukavstva su se oduvijek u ratovima smatrala dopuštenima, s tim da ona nikada ne smiju prijeći u perfidiju. Perfidija je strogo zabranjena, a podrazumijeva akte kojima se ulijeva povjerenje protivniku, navodeći ga da povjeruje u to da ima neko pravo ili obvezu u pogledu zaštite po međunarodnom pravu, s namjerom da se to povjerenje izda.
b. Izdajničko ubijanje ili ranjavanje neprijatelja to je međunarodni zločin
c. Izjava da se neće davati milost, tj. naredba da neće biti preživjelih, te vođenje neprijateljstava na toj osnovi također međunarodnizločin
d. Uništenje, pljačka ili pljenidba imovine protivnika također meunarodni zločini, osim kada vojna potreba imperativno nalaže njezino uništenje ili pljenidbu
e. Postupanje s padobrancima ne smiju biti predmetom napada osobe koje u nevolji iskaču iz zrakoplova. Tu zaštitu ne uživaju zračno-desantne jedinice.
f. Špijunaža po međunarodnom pravu nije zabranjena i ne predstavlja međunarodni zločin. Ali, špijun uhvaćen na djelu nema položaj ratnog zarobljenika, i podliježe strogom kažnjavanju.
Ograničenja ratovanja s obzirom na objekte:
a. Nebranjena mjesta i vojni cilj zabranjeno je napadati ili bombardirati nebranjene gradove, sela, naselja ili zgrade.
b. Zaštita kulturnih objekata i hramova još od starine postoji običajno pravilo koje zabranjuje bombardiranje zgrada namjenjenih bogoslužju, umjetnosti, nauci i dobrotvornim svrhama, kao i historijskih spomenika, bolnica i sl.
c. Zaštita objekata nužnih za preživljavanje civilnog stanovništva
d. Zaštita građevina i instalacija koje sadrže opasne sile u ove objekte spadaju brane, nasipi i nuklearne električne centrale, koji ne smiju biti objektom napada čak ni ako su vojni ciljevi, ako takav napad može uzrokovati oslobađanje opasnih sila i u tom smislu velike gubitke među civilnim stanovništvom
e. Zaštita prirodnog okoliša
f. Zaštita bolničkih i kartelnih brodova koji prevoze ratne zarobljenike
Zabranjene vrste oružja:
a. naboji težine ispod 400g koji se rasprskavaju ili su ispunjeni gorućom i zapaljivom tvari
b. naboji koji se u ljudskom tijelu lahko rašire ili spljosnu (dum-dum naboji)
c. otrovi i otrovno oružje
d. oružje koje je namijenjeno da svojim fragmentima nanosi povrede koje se u ljudskom tijelu ne mogu otkriti rendgenskim zrakama.
e. Napalm i druge vrste zapaljivog oružja i streljiva
f. Zasljepljujuće lasersko oružje
g. Protupješadijske mine
h. Bakteriološko (biološko), toksično i hemijsko oružje
i. Nuklearno oružje
www.medijator-prnjavorac.com
Do uplitanja Vijeća dolazi kada ono ocijeni da je u nekom dijelu svijeta došlo do prijetnje miru, narušenja mira ili čina agresije, pa na temelju glave VII Povelje naredi oružanu akciju. Pri tomu su oružane snage UN-a, ili neke druge međunarodne organizacije, dužne poštivati sva pravila prava oružanih sukoba. Kvalifikacija nekog oružanog sukoba i primjena odgovarajućih pravnih pravila na njega ovise o tome:
je li Vijeće sigurnosti naredilo mjere u izvršenju svoje odgovornosti za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, ili nije.
U drugom redu ta kvalifikacija ovisi od izražene namjere strana u sukobu i trećih država.
Izuzetno intenzitet neprijateljstava može ukazati da se radi o međunarodnom oružanom sukobu neovisno od navedenih faktora.
90. Ograničenja ratovanja obavezna u svim oružanim sukobima:
Osnovu prava oružanih sukoba čini razlikovanje između civilnih i vojnih osoba. U svim vrstama oružanih sukoba neophodno je poduzeti sve mjere da se civilno stanovništvo zaštiti u što većoj mjeri.
Ograničenja s obzirom na metode i sredstva ratovanja:
a. ratna lukavstva i perfidne metode i sredstva ratovanja ratna lukavstva su se oduvijek u ratovima smatrala dopuštenima, s tim da ona nikada ne smiju prijeći u perfidiju. Perfidija je strogo zabranjena, a podrazumijeva akte kojima se ulijeva povjerenje protivniku, navodeći ga da povjeruje u to da ima neko pravo ili obvezu u pogledu zaštite po međunarodnom pravu, s namjerom da se to povjerenje izda.
b. Izdajničko ubijanje ili ranjavanje neprijatelja to je međunarodni zločin
c. Izjava da se neće davati milost, tj. naredba da neće biti preživjelih, te vođenje neprijateljstava na toj osnovi također međunarodnizločin
d. Uništenje, pljačka ili pljenidba imovine protivnika također meunarodni zločini, osim kada vojna potreba imperativno nalaže njezino uništenje ili pljenidbu
e. Postupanje s padobrancima ne smiju biti predmetom napada osobe koje u nevolji iskaču iz zrakoplova. Tu zaštitu ne uživaju zračno-desantne jedinice.
f. Špijunaža po međunarodnom pravu nije zabranjena i ne predstavlja međunarodni zločin. Ali, špijun uhvaćen na djelu nema položaj ratnog zarobljenika, i podliježe strogom kažnjavanju.
Ograničenja ratovanja s obzirom na objekte:
a. Nebranjena mjesta i vojni cilj zabranjeno je napadati ili bombardirati nebranjene gradove, sela, naselja ili zgrade.
b. Zaštita kulturnih objekata i hramova još od starine postoji običajno pravilo koje zabranjuje bombardiranje zgrada namjenjenih bogoslužju, umjetnosti, nauci i dobrotvornim svrhama, kao i historijskih spomenika, bolnica i sl.
c. Zaštita objekata nužnih za preživljavanje civilnog stanovništva
d. Zaštita građevina i instalacija koje sadrže opasne sile u ove objekte spadaju brane, nasipi i nuklearne električne centrale, koji ne smiju biti objektom napada čak ni ako su vojni ciljevi, ako takav napad može uzrokovati oslobađanje opasnih sila i u tom smislu velike gubitke među civilnim stanovništvom
e. Zaštita prirodnog okoliša
f. Zaštita bolničkih i kartelnih brodova koji prevoze ratne zarobljenike
Zabranjene vrste oružja:
a. naboji težine ispod 400g koji se rasprskavaju ili su ispunjeni gorućom i zapaljivom tvari
b. naboji koji se u ljudskom tijelu lahko rašire ili spljosnu (dum-dum naboji)
c. otrovi i otrovno oružje
d. oružje koje je namijenjeno da svojim fragmentima nanosi povrede koje se u ljudskom tijelu ne mogu otkriti rendgenskim zrakama.
e. Napalm i druge vrste zapaljivog oružja i streljiva
f. Zasljepljujuće lasersko oružje
g. Protupješadijske mine
h. Bakteriološko (biološko), toksično i hemijsko oružje
i. Nuklearno oružje
www.medijator-prnjavorac.com