U 2017 godini udvostrucen broj zastarjelih krivicnih predmeta u BiH
Posted: Wed May 09, 2018 8:16 am
U 2017 godini udvostrucen broj zastarjelih krivicnih predmeta u BiH
09.05.2018.
Broj zastarjelih krivičnih predmeta u sudovima u BiH 2017. godine je udvostručen u odnosu na godinu ranije, a više od polovine tih slučajeva "zatvoreno" je zbog nedostupnosti optuženog.
Pokazuju to podaci iz izvještaja Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH za 2017. godinu.
- Sudovi su tokom 2017. godine evidentirali da je u 250 predmeta došlo do zastarjelosti krivičnog gonjenja nakon podizanja optužnice, te da je u 93 predmeta nastupila zastarjelost u postupku izvršenja krivičnih sankcija - navedeno je u izvještaju VSTS-a. Dodato je da je tokom 2016. zastarjelo ukupno 168 krivičnih predmeta, dok ih je 2017. evidentirano 343, što je povećanje za 204 odsto.
Kao i u prethodnom periodu, sudovi su najčešće predmete "zatvarali" zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja usljed nedostupnosti optuženog. Lani je na taj način "zatvoreno" 206 predmeta ili 61 odsto, a u 13 slučajeva je utvrđeno da su predmeti zaprimljeni u sudovima nakon što su protekli zakonski rokovi za nastupanje zastarjelosti.
Pored krivičnih, evidentirano je i povećanje zastarjelosti prekršajnih predmeta.
- Sudovi su 2017. godine 119 predmeta iskazali završenim zbog proteka zakonom predviđenih rokova za zastarjelost pokretanja ili vođenja prekršajnog postupka, što je za 47 odsto više nego u 2016. godini - istaknuto je u izvještaju VSTS-a.
Kao jedan od razloga za povećanje broja predmeta u kojima je došlo do zastarjelosti krivičnog gonjenja navode zakonodavne izmjene u toku 2017. godine i to što su Krivičnim zakonikom Republike Srpske ("Sl. glasnik RS", br. 64/2017) propisani kraći rokovi za nastupanje zastarjelosti krivičnog gonjenja.
Za razliku od sudova, broj odluka o završetku predmeta zbog nastupanja zastarjelosti u tužilaštvima je 2017. godine smanjen za 20 odsto u odnosu na 2016. godinu. Tako su, zbog nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja do podizanja optužnice, tužilaštva 2017. godine obustavila postupke u 152 predmeta, dok je godinu ranije na taj način zatvoreno 189 predmeta.
U izvještaju se navodi da su, kao i u prethodnom periodu, tužilačke odluke o nastupanju zastarjelosti donošene i u fazi rješavanja prijave. Odluke o nesprovođenju istrage donesene su u 82 predmeta, a u fazi vođenja istrage zatvoreno je 70 predmeta.
U VSTS-u ističu da sudske i tužilačke odluke kojima se okončava ili obustavlja postupak zbog isteka zakonskih rokova za zastarjelost krivičnog gonjenja i prekršajnog postupka dostavljaju Kancelariji disciplinskog tužioca pri VSTS-u.
- To se čini radi utvrđivanja eventualne odgovornosti sudija i tužilaca za takav način završetka ovih predmeta - naglasili su u VSTS-u.
Potpredsjednica VSTS-a Ružica Jukić istakla je da, gdje god je zastarjelost nastupila zbog propusta i nepažnje sudija, to treba sankcionisati.
- Više od polovine optuženih je nedostupno, a uvijek treba imati u vidu da sudija nije taj koji određuje kada će se održati ročište, jer su tu i tužioci i advokati, ali je bitno da ih zakazuje. Ako neko, s druge strane, svjesno i namjerno, ne rješava predmet, treba ga sankcionisati - rekla je Jukićeva.
www.epravo.ba
09.05.2018.
Broj zastarjelih krivičnih predmeta u sudovima u BiH 2017. godine je udvostručen u odnosu na godinu ranije, a više od polovine tih slučajeva "zatvoreno" je zbog nedostupnosti optuženog.
Pokazuju to podaci iz izvještaja Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH za 2017. godinu.
- Sudovi su tokom 2017. godine evidentirali da je u 250 predmeta došlo do zastarjelosti krivičnog gonjenja nakon podizanja optužnice, te da je u 93 predmeta nastupila zastarjelost u postupku izvršenja krivičnih sankcija - navedeno je u izvještaju VSTS-a. Dodato je da je tokom 2016. zastarjelo ukupno 168 krivičnih predmeta, dok ih je 2017. evidentirano 343, što je povećanje za 204 odsto.
Kao i u prethodnom periodu, sudovi su najčešće predmete "zatvarali" zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja usljed nedostupnosti optuženog. Lani je na taj način "zatvoreno" 206 predmeta ili 61 odsto, a u 13 slučajeva je utvrđeno da su predmeti zaprimljeni u sudovima nakon što su protekli zakonski rokovi za nastupanje zastarjelosti.
Pored krivičnih, evidentirano je i povećanje zastarjelosti prekršajnih predmeta.
- Sudovi su 2017. godine 119 predmeta iskazali završenim zbog proteka zakonom predviđenih rokova za zastarjelost pokretanja ili vođenja prekršajnog postupka, što je za 47 odsto više nego u 2016. godini - istaknuto je u izvještaju VSTS-a.
Kao jedan od razloga za povećanje broja predmeta u kojima je došlo do zastarjelosti krivičnog gonjenja navode zakonodavne izmjene u toku 2017. godine i to što su Krivičnim zakonikom Republike Srpske ("Sl. glasnik RS", br. 64/2017) propisani kraći rokovi za nastupanje zastarjelosti krivičnog gonjenja.
Za razliku od sudova, broj odluka o završetku predmeta zbog nastupanja zastarjelosti u tužilaštvima je 2017. godine smanjen za 20 odsto u odnosu na 2016. godinu. Tako su, zbog nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja do podizanja optužnice, tužilaštva 2017. godine obustavila postupke u 152 predmeta, dok je godinu ranije na taj način zatvoreno 189 predmeta.
U izvještaju se navodi da su, kao i u prethodnom periodu, tužilačke odluke o nastupanju zastarjelosti donošene i u fazi rješavanja prijave. Odluke o nesprovođenju istrage donesene su u 82 predmeta, a u fazi vođenja istrage zatvoreno je 70 predmeta.
U VSTS-u ističu da sudske i tužilačke odluke kojima se okončava ili obustavlja postupak zbog isteka zakonskih rokova za zastarjelost krivičnog gonjenja i prekršajnog postupka dostavljaju Kancelariji disciplinskog tužioca pri VSTS-u.
- To se čini radi utvrđivanja eventualne odgovornosti sudija i tužilaca za takav način završetka ovih predmeta - naglasili su u VSTS-u.
Potpredsjednica VSTS-a Ružica Jukić istakla je da, gdje god je zastarjelost nastupila zbog propusta i nepažnje sudija, to treba sankcionisati.
- Više od polovine optuženih je nedostupno, a uvijek treba imati u vidu da sudija nije taj koji određuje kada će se održati ročište, jer su tu i tužioci i advokati, ali je bitno da ih zakazuje. Ako neko, s druge strane, svjesno i namjerno, ne rješava predmet, treba ga sankcionisati - rekla je Jukićeva.
www.epravo.ba