Sticaj krivičnih djela
Posted: Sun Sep 13, 2015 9:20 am
STICAJ KRIVIČNIH DJELA
Član 54. KZ FBiH - Stjecaj krivičnih djela:
(1) Ako je učinitelj jednom radnjom ili s više radnji učinio više krivičnih djela za koja mu se istovremeno sudi, sud će najprije utvrditi kazne za svako od tih krivičnih djela, pa će za sva krivična djela izreći jedinstvenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora ili jedinstvenu novčanu kaznu.
(2) Jedinstvenu kaznu sud će izreći po ovim pravilima:
a) ako je za neko od kriv. djela u stjecaju sud utvrdio kaznu dugotrajnog zatvora, izreći će samo tu kaznu;
b) ako je za krivična djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, jedinstvena kazna zatvora mora biti veća od svake pojedine utvrđene kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrđenih kazni niti prijeći 20 godina;
c) ako su za sva krivična djela u stjecaju propisane kazne zatvora do 3 godine, jedinstvena kazna zatvora ne može biti veća od 8 godina;
d) ako je za krivična djela u stjecaju sud utvrdio samo novčane kazne, jedinstvena kazna mora biti veća od svake pojedine utvrđene novčane kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrđenih novčanih kazni.
(3) Ako je za neka krivična djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, a za druga krivična djela u stjecaju novčane kazne, izreći će jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novčanu kaznu po odredbama stava 2. tač.od b) do d) ovog člana.
(4) Sporednu kaznu sud će izreći ako je utvrđena makar za jedno krivično djelo u stjecaju, a ako je utvrdio više novčanih kazni izreći će jedinstvenu novčanu kaznu po odredbi stava 2. tačke d) ovog člana.
(5) Ako je sud za krivična djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora i kazne maloljetničkog zatvora, izreći će jedinstvenu kaznu po odredbama stava 2. tač. b) i c) ovog člana.
Sticaj krivičnih djela je institut krivično-materijalnog prava postoji - kada izvršilac jednom radnjom ili više njih izvrši više krivičnih djela za koja se istovremeno sudi.
Postoji idealni i realni sticaj:
a) Idealni sticaj krivičnih djela - postoji kada izvršilac jednom radnjom ostvari obilježja više krivičnih djela. Npr. izvršilac puca iz vatrenog oružja i istim hicem povrijedi dva lica.
b) Realni sticaj krivičnih djela - postoji kada izvršilac sa više radnji izvrši više krivičnih djela. Npr. jednom licu nanese tjelesnu povredu, a zatim ukrade tuđu pokretnu stvar.
Sticaj može biti homogeni i heterogeni:
a) Homogeni sticaj krivičnih djela - postoji u slučaju kada su izvršena djela istovrsna. Npr. izvršilac sa više radnji povrijedi više lica.
b) Heterogeni sticaj krivičnih djela - postoji kada su izvršena različita krivična djela. Npr. krvni delikt i djelo protiv imovine. Ova posljednja podjela u praksi nema značaj, izuzev što se prilikom izricanja kazne može uzeti kao otežavajuća okolnost to što je izvršilac ranije izvršio više istovrsnih djela za koja je osuđen.
Kod izricanja kazne za krivična djela izvršena u sticaju, sud postupa na način - da prvo za svako pojedino krivično djelo utvrđuje kaznu u granicama propisanim zakonom za to konkretno djelo; a zatim sud izriče jedinstvenu kaznu po pravilima koja su utvrđena u zakonu, a koja u sebi zapravo sadrži sve prethodno utvrđene pojedinačne kazne.
U zakonu su utvrđena pravila po kojima se izriče jedinstvena kazna:
1. ako je sud za neko od kriv. djela izvršenih u sticaju utvrdio pojedinačnu kaznu dugotrajnog zatvora, a za ostala djela kazne zatvora u različitom trajanju, izreći će se jedinstvena kazna koja odgovara prethodno utvrđenoj kazni dugotrajnog zatvora. To je tzv. princip apsorpcije tj. teža kazna apsorbuje kaznu zatvora. Međutim, zakon nije propisao pravila za izricanje jedinstvene kazne u slučaju da su za više djela utvrđene pojedinačne kazne dugotrajnog zatvora. U nedostatku takve odredbe, sud izriče jedinstvenu kaznu koja odgovara najtežoj od utvrđenih kazni dugotrajnog zatvora, a ukoliko su kazne dugotrajnog zatvora identične, onda bilo koju od njih.
2. ako je sud za više krivičnih djela izvršenih u sticaju utvrdio više pojedinačnih kazni zatvora, jedinstvena kazna mora biti veća od svake pojedinačne, ali ne smije dostići njihov zbir, niti preći 20 godina. To je tzv. princip asperacije.
3. ako su za sva krivična djela u stjecaju propisane kazne zatvora do 3 godine, jedinstvena kazna zatvora ne može biti veća od 8 godina.
4. ako je za krivična djela u stjecaju sud utvrdio samo novčane kazne, jedinstvena kazna mora biti veća od svake pojedine utvrđene novčane kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrđenih novčanih kazni.
5. ako je za neka krivična djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, a za druga krivična djela u stjecaju novčane kazne, izreći će jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novčanu kaznu.
6. sporednu kaznu sud će izreći ako je utvrđena makar za jedno krivično djelo u stjecaju, a ako je utvrdio više novčanih kazni izreći će jedinstvenu novčanu kaznu.
7. ako je sud za krivična djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora i kazne maloljetničkog zatvora, izreći će jedinstvenu kaznu po po prethodnim pravilima (tač. b) i c).
Član 54. KZ FBiH - Stjecaj krivičnih djela:
(1) Ako je učinitelj jednom radnjom ili s više radnji učinio više krivičnih djela za koja mu se istovremeno sudi, sud će najprije utvrditi kazne za svako od tih krivičnih djela, pa će za sva krivična djela izreći jedinstvenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora ili jedinstvenu novčanu kaznu.
(2) Jedinstvenu kaznu sud će izreći po ovim pravilima:
a) ako je za neko od kriv. djela u stjecaju sud utvrdio kaznu dugotrajnog zatvora, izreći će samo tu kaznu;
b) ako je za krivična djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, jedinstvena kazna zatvora mora biti veća od svake pojedine utvrđene kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrđenih kazni niti prijeći 20 godina;
c) ako su za sva krivična djela u stjecaju propisane kazne zatvora do 3 godine, jedinstvena kazna zatvora ne može biti veća od 8 godina;
d) ako je za krivična djela u stjecaju sud utvrdio samo novčane kazne, jedinstvena kazna mora biti veća od svake pojedine utvrđene novčane kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrđenih novčanih kazni.
(3) Ako je za neka krivična djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, a za druga krivična djela u stjecaju novčane kazne, izreći će jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novčanu kaznu po odredbama stava 2. tač.od b) do d) ovog člana.
(4) Sporednu kaznu sud će izreći ako je utvrđena makar za jedno krivično djelo u stjecaju, a ako je utvrdio više novčanih kazni izreći će jedinstvenu novčanu kaznu po odredbi stava 2. tačke d) ovog člana.
(5) Ako je sud za krivična djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora i kazne maloljetničkog zatvora, izreći će jedinstvenu kaznu po odredbama stava 2. tač. b) i c) ovog člana.
Sticaj krivičnih djela je institut krivično-materijalnog prava postoji - kada izvršilac jednom radnjom ili više njih izvrši više krivičnih djela za koja se istovremeno sudi.
Postoji idealni i realni sticaj:
a) Idealni sticaj krivičnih djela - postoji kada izvršilac jednom radnjom ostvari obilježja više krivičnih djela. Npr. izvršilac puca iz vatrenog oružja i istim hicem povrijedi dva lica.
b) Realni sticaj krivičnih djela - postoji kada izvršilac sa više radnji izvrši više krivičnih djela. Npr. jednom licu nanese tjelesnu povredu, a zatim ukrade tuđu pokretnu stvar.
Sticaj može biti homogeni i heterogeni:
a) Homogeni sticaj krivičnih djela - postoji u slučaju kada su izvršena djela istovrsna. Npr. izvršilac sa više radnji povrijedi više lica.
b) Heterogeni sticaj krivičnih djela - postoji kada su izvršena različita krivična djela. Npr. krvni delikt i djelo protiv imovine. Ova posljednja podjela u praksi nema značaj, izuzev što se prilikom izricanja kazne može uzeti kao otežavajuća okolnost to što je izvršilac ranije izvršio više istovrsnih djela za koja je osuđen.
Kod izricanja kazne za krivična djela izvršena u sticaju, sud postupa na način - da prvo za svako pojedino krivično djelo utvrđuje kaznu u granicama propisanim zakonom za to konkretno djelo; a zatim sud izriče jedinstvenu kaznu po pravilima koja su utvrđena u zakonu, a koja u sebi zapravo sadrži sve prethodno utvrđene pojedinačne kazne.
U zakonu su utvrđena pravila po kojima se izriče jedinstvena kazna:
1. ako je sud za neko od kriv. djela izvršenih u sticaju utvrdio pojedinačnu kaznu dugotrajnog zatvora, a za ostala djela kazne zatvora u različitom trajanju, izreći će se jedinstvena kazna koja odgovara prethodno utvrđenoj kazni dugotrajnog zatvora. To je tzv. princip apsorpcije tj. teža kazna apsorbuje kaznu zatvora. Međutim, zakon nije propisao pravila za izricanje jedinstvene kazne u slučaju da su za više djela utvrđene pojedinačne kazne dugotrajnog zatvora. U nedostatku takve odredbe, sud izriče jedinstvenu kaznu koja odgovara najtežoj od utvrđenih kazni dugotrajnog zatvora, a ukoliko su kazne dugotrajnog zatvora identične, onda bilo koju od njih.
2. ako je sud za više krivičnih djela izvršenih u sticaju utvrdio više pojedinačnih kazni zatvora, jedinstvena kazna mora biti veća od svake pojedinačne, ali ne smije dostići njihov zbir, niti preći 20 godina. To je tzv. princip asperacije.
3. ako su za sva krivična djela u stjecaju propisane kazne zatvora do 3 godine, jedinstvena kazna zatvora ne može biti veća od 8 godina.
4. ako je za krivična djela u stjecaju sud utvrdio samo novčane kazne, jedinstvena kazna mora biti veća od svake pojedine utvrđene novčane kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrđenih novčanih kazni.
5. ako je za neka krivična djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, a za druga krivična djela u stjecaju novčane kazne, izreći će jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novčanu kaznu.
6. sporednu kaznu sud će izreći ako je utvrđena makar za jedno krivično djelo u stjecaju, a ako je utvrdio više novčanih kazni izreći će jedinstvenu novčanu kaznu.
7. ako je sud za krivična djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora i kazne maloljetničkog zatvora, izreći će jedinstvenu kaznu po po prethodnim pravilima (tač. b) i c).