Statut advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine
Posted: Sat Nov 19, 2016 3:48 pm
STATUT ADVOKATSKE KOMORE FEDERACIJE BOSNE i HERCEGOVINE
Preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Advokatska komora FBiH je asocijacija advokata koji imaju sjedište advokatskih ureda, odnosno advokatskih društava na teritoriju Federacije BIH.
Advokati stječu članstvo u Advokatskoj komori FBiH obveznim udruživanjem u regionalnu Advokatsku komoru prema sjedištu advokatskog ureda, odnosno advokatskog društva.
Advokatsku komoru F BiH uz advokate čine i advokatski stručni suradnici i advokatski pripravnici.
Advokatski stručni suradnici se mogu udružiti u posebnu organizaciju advokatskih stručnih suradnika pri Advokatskoj komori Federacije BiH. Kada broj upisanih advokatskih stručnih suradnika u Imenik advokatskih stručnih suradnika pređe 50 (pedeset), udruživanje je obvezno.
advokatski pripravnici se obvezno udružuju u posebnu organizaciju advokatskih pripravnika pri Advokatskoj komori FBiH.
Članak 2.
Advokatska komora FBiH osnovana je Zakonom o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine.
Advokatsku komoru FBiH čine:
1) Regionalna advokatska komora Sarajevo (formira se za područje kantona Sarajevo i Bosansko – podrinjskog kantona);
2) Regionalna advokatska - Advokatska komora Mostar (formira se za područje Hercegovačko – neretvanskog kantona, Zapadnohercegovačkog kantona i kantona br. 10);
3) Regionalna advokatska komora Tuzla (formira se za područje Tuzlanskog kantona i Posavskog kantona);
4) Regionalna advokatska komora Zenica (formira se za područje Zeničko-Dobojskog kantona i Srednjobosanskog kantona);
5) Regionalna advokatska komora Bihać (formira se za područje Unsko-Sanskog kantona).
(dalje u tekstu: regionalne advokatske komore)
Advokatska komora FBiH ima svojstvo pravne osobe.
Sjedište advokatske komore FBiH je u Sarajevu.
Advokatska komora FBiH ima pečat čiju veličinu, oblik i sadržaj utvrđuje Upravni odbor komore.
Advokatska komora FBiH ima svoj znak čiji sadržaj, izgled i oblik utvrđuje Upravni odbor komore.
Regionalne advokatske komore su dužne imati isti znak kao i Advokatska komora Federacije BiH. U novčanom poslovanju Komore potpisnik je predsjednik Upravnog odbora. Upravni odbor određuje još dva potpisnika koja zamjenjuju predsjednika u slučajevima njegove odsutnosti.
U novčanom poslovanju Komoru potpisnici su zajedno dva člana Upravnog odbora, koje Upravni odbor za to ovlasti.
Članak 3.
Advokatsku komoru FBiH predstavlja i zastupa predsjednik advokatske komore FBiH, a u njegovom odsustvu potpredsjednik advokatske komore FBiH.
Članak 4.
Advokatska komora FBiH predstavlja i zastupa sve advokate, advokatske stručne suradnike i advokatske pripravnike s teritorija FBiH pred federalnim tijelima i institucijama, proučava odnose, pojave u društvu i utjecaj društvenih odnosa na položaj i rad advokature, kao samostalne i nezavisne djelatnosti, te obavještava organe društvene zajednice i državne organe o uočenim društvenim pojavama, posebno u zakonodavnoj djelatnosti i primjeni Zakona i drugih propisa, a sve u cilju svestrane i potpune zaštite pravnim sustavom garantiranih prava i sloboda, imovinskih i drugih interesa građana i drugih subjekata, te u tom cilju naročito obavlja sljedeće zadatke:
- u okviru Ustava BiH, Ustava FBiH, Zakona o advokaturi FBiH i drugih propisa i svojih općih akata štiti prava i interese advokata, zajedničkih advokatskih ureda, advokatskih društava, advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika;
- donosi odluke u vezi sa stjecanjem prava na bavljenje advokatskom djelatnošću i djelatnošću advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika;
- brine se o očuvanju samostalnosti, neovisnosti i ugleda advokature;
- vrši nadzor u pogledu ispunjavanja obveza i dužnosti advokata, advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika utvrđenih Zakonom o advokaturi FBiH, Statutom i Kodeksom advokatske etike;
- organizira i osigurava stručno usavršavanje advokata i nadgleda obuku advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika;
- poduzima potrebne mjere radi razvijanja profesionalne etike u radu advokata, advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika i njihovim međusobnim odnosima.
II. STJECANJE PRAVA NA OBAVLJANJE advokatske DJELATNOSTI
Članak 5.
(1) Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stječe se donošenjem konačnog rješenja o upisu u Imenik advokata advokatske komore FBiH.
(2) Zahtjev za upis u Imenik advokata podnosi se nadležnoj regionalnoj Advokatskoj komori, prema namjeravanom sjedištu advokatskog ureda podnosioca zahtjeva ili sjedištu advokatskog društva. Regionalna Advokatska komora kojoj je zahtjev za upis advokata podnesen dužna je u roku od 30 dana od dana zaprimljenog zahtjeva, svojim rješenjem utvrditi postojanje zakonskih uvjeta za upis u Imenik advokata i istim rješenjem izvršiti upis u Imenik advokata advokatske komore FBiH.
(3) Ukoliko regionalna Advokatska komora odbije zahtjev za upis u Imenik advokata, podnosilac zahtjeva protiv tog rješenja može u roku od 15 dana podnijeti žalbu Advokatskoj komori FBiH.
(4) Rješenje o upisu u Imenik advokata iz stavka 2. ovoga članka, regionalna Advokatska komora dostavlja odmah, a najdalje u roku od 8 dana od dana donošenja rješenja o upisu, Advokatskoj komori FBiH koja je dužna da, u roku od 30 dana od dana prijema rješenja i spisa, donese rješenje o utvrđivanju postojanja uvjeta i o upisu u Imenik advokata.
(5) Ukoliko u postupku verifikacije postojanja uvjeta za upis u Imenik advokata Advokatska komora FBiH utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za upis u Imenik advokata, svojim rješenjem poništit će rješenje regionalne advokatske komore i odbiti zahtjev za upis u Imenik advokata ili, prema potrebi, ukinuti rješenje regionalne advokatske komore o upisu i predmet vratiti regionalnoj komori na ponovni postupak.
(6) Protiv konačnog rješenja advokatske komore FBiH, kojim se zahtjev za upis u Imenik advokata odbija, može se u roku od 30 dana pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.
Članak 6.
(1) Jedinstven Imenik advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine vodi se u Advokatskoj komori FBiH, a regionalne advokatske komore vode Imenike advokata za advokate sa sjedištem na svom području.
(2) Imenik advokata je javna knjiga s podacima koji imaju značaj službene evidencije, a izvodi iz te evidencije imaju svojstvo javne isprave.
(3) advokat može otpočeti s obavljanjem advokatske djelatnosti nakon dobivanja verificiranog rješenja o upisu u Imenik advokata i davanja svečane izjave. Svečanu izjavu advokat je dužan dati najdalje u roku od 15 dana od dana dobivanja verificiranog rješenja o upisu u Imenik advokata.
(4) Svečana izjava daje se pred predsjednikom advokatske komore Federacije BiH. Tekst svečane izjave glasi:
“svečano izjavljujem da ću Advokatsku djelatnost obavljati savjesno i stručno, da ću se u svom radu pridržavati Ustava BiH, Ustava FBiH, Zakona, Statuta advokatskih komora i Kodeksa profesionalne etike i Povelje o osnovnim načelima Europske advokatske profesije i Kodeksa ponašanja Europskih advokata, te da ću u svom radu štititi ugled advokature i izvršavati sve obveze prema Advokatskoj komori FBiH”.
(5) Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od 30 dana, dostavlja potpisanu svečanu izjavu regionalnoj Advokatskoj komori koja je izvršila upis davaoca svečane izjave u Imenik advokata.
Članak 7.
(1) Odlučivanje o zahtjevu za upis u Imenik advokata je u nadležnosti Upravnog odbora regionalne advokatske komore, a ocjenu postojanja uvjeta, po donošenju rješenja o upisu regionalne advokatske komore, u smislu članka 5. ovoga Statuta, vrši Komisija za Verifikaciju upisa koju osniva Upravni odbor advokatske komore FBiH.
(2) Ukoliko je prije donošenja rješenja o upisu u Imenik advokata, odnosno prije verifikacije postojanja uvjeta za upis od strane advokatske komore FBiH, protiv podnosioca zahtjeva pokrenut krivični postupak za djelo koje bi podnosioca zahtjeva činilo nedostojnim za obavljanje advokatske djelatnosti, postupak za upis će se prekinuti. O prekidu postupka upisa u Imenik advokata nadležni organ advokatske komore donosi pismeni zaključak protiv kojeg je dopuštena žalba Advokatskoj komori FBiH u roku od 15 dana od dana dobivanja pismenog otpravka zaključka. Ukoliko su ispunjeni uvjeti, a regionalne komore ne donesu zaključak o prekidu postupka, za njegovo donošenje je ovlašten nadležni organ advokatske komore FBiH. Protiv tog zaključka može se pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana, kod nadležnog suda.
Članak 8.
(1) Ako je zahtjev za upis u Imenik advokata pravomoćno odbijen zbog nepostojanja uvjeta za upis, novi zahtjev se može podnijeti odmah po stjecanju uvjeta za upis u Imenik advokata.
(2) Ako je zahtjev za upis u Imenik advokata pravomoćno odbijen zbog neispunjenja uvjeta iz točke 8. članka 18. Zakona o advokaturi FBiH, novi zahtjev se može podnijeti nakon isteka roka od dvije (2) godine od dana pravomoćnosti rješenja kojim je raniji zahtjev bio odbijen.
Članak 9.
(1) Ukoliko se utvrdi da je u postupku upisa u Imenik advokata podnosilac dao neistinite podatke ili priložio neistinite isprave, postupak upisa će se obnoviti po službenoj dužnosti, rješenje o upisu u Imenik advokata poništiti i zahtjev za upis odbiti.
(2) Protiv rješenja regionalne advokatske komore, donesenom u postupku obnove upisa u Imenik advokata iz prethodnog stavka, dopuštena je žalba Advokatskoj komori FBiH, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Protiv rješenja advokatske komore FBiH donesenog u postupku obnove upisa, može se u roku od 30 dana pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.
(3) Inicijativu za obnovu postupka upisa može podnijeti, po saznanju razloga za obnovu, svaki organ regionalnih ili advokatske komore FBiH.
III. advokatski STRUČNI SURADNICI
Članak 10.
advokatski stručni suradnici zaposleni kod advokata, u zajedničkoj Advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu, obavljaju djelatnost pružanja pravne pomoći na način i u granicama određenim Zakonom, ovim Statutom i drugim općim aktima advokatske komore F BiH.
Obavljanje prakse advokatskom stručnom suradniku nije dopušteno kod advokata koji nema najmanje 3 (tri) godine staža u obavljanju advokatske djelatnosti, kao ni u zajedničkoj Advokatskoj kancelariji i advokatskom društvu, u kojem najmanje jedan (1) advokat ne obavlja Advokatsku djelatnost najmanje 3 (tri) godine.
Članak 11.
Svojstvo advokatskog stručnog suradnika stječe se upisom u Imenik advokatskih stručnih suradnika advokatske komore FBiH, po istom postupku predviđenim za upis advokata u Imenik advokata.
Pravo na upis u Imenik stručnih suradnika advokatske komore FBiH ima ona osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
- da je državljanin Bosne i Hercegovine,
- da je diplomirao na bilo kojem Pravnom fakultetu u BiH ili u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. svibnja 1992., a ako je diplomirao na Pravnom fakultetu druge države, ovaj uvjet stječe nakon nostrifikacije diplome od nadležnog federalnog organa uprave,
- da je diplomirao na Pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini s četverogodišnjim studijem ili završenim prvim ciklusom školovanja dodiplomskog studija pravnog fakulteta koji je vrednovan sa najmanje 240 ECTS bodova, odnosno da je diplomirao na nekom od Pravnih fakulteta u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. svibnja 1992., a ako je diplomirao na Pravnom fakultetu druge države, ovaj uvjet stječe nakon nostrifikacije diplome kod nadležnog organa sukladno Zakonu.
- da nije osuđivan na kaznu zatvora za djela protiv uređenja i sigurnosti, za kaznena djela protiv čovječnosti ili međunarodnog prava, protiv službene ili druge odgovorne dužnosti ili za drugo kazneno djelo izvršeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda, osim ako je proteklo pet godina od izdržane, oproštene ili zastarjele kazne.
- da nije osuđivan na kaznu zatvora:
- zbog izvršenog kaznenog djela ili ako je proglašen krivim za kazneno djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje advokatske djelatnosti
- da je intelektualno i fizički sposoban da obavlja Advokatsku djelatnost
- da posjeduje profesionalnu nepristranost, visoke moralne kvalitete i dokazanu stručnu sposobnost te da ima odgovarajuću obuku i stručnu spremu
- da njegovo ponašanje u sudu ili tužiteljstvu i izvan suda i tužiteljstva ne šteti ugledu vršenja advokatske djelatnosti.
- da nije u radnom odnosu;
- da je dostojan obavljanja djelatnosti stručnog suradnika i da u ranijem ponašanju te osobe ne postoje postupci koji bi ukazivali da će štetiti ugledu advokature ili da neće savjesno obavljati poslove koje može obavljati po Zakonu o advokaturi.
Članak 12.
Uz zahtjev za upis u Imenik stručnih suradnika, pored dokaza o postojanju općih uvjeta za stjecanje svojstva advokatskog stručnog suradnika, prilaže se pismena suglasnost advokata, zajedničkog advokatskog ureda odnosno advokatskog društva kod kojeg će stručni suradnik biti zaposlen.
Nakon donošenja rješenja o upisu u Imenik advokatskih stručnih suradnika, stručni suradnik ne može otpočeti s obavljanjem djelatnosti prije nego što dostavi regionalnoj Advokatskoj komori ugovor o radu zaključen s advokatom, odnosno zajedničkim advokatskim uredom ili advokatskim društvom kod kojeg će obavljati djelatnost, a sve u roku od 8 dana.
Ukoliko bezuspješno protekne rok iz prethodnog stavka ovoga članka, nadležni organ regionalne advokatske komore stavit će izvan snage rješenje o upisu u Imenik advokatskih stručnih suradnika.
Članak 13.
advokatski stručni suradnik briše se iz Imenika advokatskih stručnih suradnika:
- prestankom ugovora o radu;
- na zahtjev advokatskog stručnog suradnika;
- zasnivanjem radnog odnosa kod drugog poslodavca;
- izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom stručnom suradniku zabranjuje obavljanje djelatnosti;
- u slučaju iz članka 46. stavak 1. točka 10. Zakona o advokaturi.
Članak 14.
Poslije upisa u Imenik advokatskih stručnih suradnika, stručni suradnik može izvršiti promjenu advokatskog ureda ili advokatskog društva kod kojeg će nastaviti s radom, uz prethodni raskid ugovora o radu s advokatom odnosno advokatskim društvom kod kojeg je bio zaposlen i zaključuje ugovor o radu s advokatom, odnosno advokatskim društvom kod kojeg nastavlja s radom.
Nastale promjene u smislu prethodnog stavka evidentiraju se nakon provjere u Imeniku stručnih suradnika advokatske komore FBiH.
IV. STJECANJE SVOJSTVA advokatskog PRIPRAVNIKA
Članak 15.
Svojstvo advokatskog pripravnika stječe se upisom u Imenik advokatskih pripravnika advokatske komore FBiH.
Članak 16.
(1) Upis u Imenik advokatskih pripravnika obavlja se po istom postupku po kojem se vrši i upis u Imenik advokata (članak 7. ovog Statuta).
(2) Uz zahtjev za upis u Imenik advokatskih pripravnika, pored dokaza o postojanju općih uvjeta za stjecanje svojstva advokatskog pripravnika (članak 51. Zakona o advokaturi) prilaže se pismena suglasnost advokata - principala kod kojeg će pripravnik obavljati pripravničku praksu.
(3) Nakon donošenja rješenja o upisu u Imenik advokatskih pripravnika, advokatski pripravnik ne može otpočeti s obavljanjem pripravničke prakse prije nego što dostavi Advokatskoj komori FBiH ugovor o radu s advokatom kod kojeg će obavljati pripravničku praksu.
(4) Pripravnička praksa advokatskog pripravnika traje četiri (4) godine.
Upravni odbor advokatske komore Federacije BiH može iznimno, u opravdanim slučajevima, rješenjem advokatske komore Federacije BiH produljiti trajanje pripravničke prakse najviše još jednu (1) godinu.
(5) Nakon polaganja pravosudnog ispita, pripravnik može nastaviti raditi kao advokatski pripravnik s položenim pravosudnim ispitom, do stjecanja uvjeta za upis u Imenik advokata ili zatražiti upis u Imenik stručnih suradnika.
V. IMENICI I REGISTRI KOJE VODI Advokatska KOMORA FBIH
Članak 17.
(1) Advokatska komora FBiH vodi Imenik advokata, Imenik advokatskih stručnih suradnika, Imenik advokatskih pripravnika, Imenik advokatskih društava i evidenciju zajedničkih advokatskih kancelarija.
(2) Imenici iz prethodnog stavka su javne knjige, a potvrde i uvjerenja o činjenicama i podacima iz Imenika koje izdaje Advokatska komora FBiH imaju značaj javnih isprava.
Članak 18.
Prilikom osnivanja advokatskog društva kao pravne osobe, prije njegovog upisa u registar gospodarskih društava nadležnog suda, Upravni odbor advokatske komore FBiH svojim rješenjem utvrđuje je li ugovor o osnivanju advokatskog društva kao pravne osobe u skladu sa Zakonom o advokaturi, Statutom, Kodeksom profesionalne etike, kao i drugim općim aktima regionalne i advokatske komore FBiH.
Članak 19.
(1) Upis u Imenik advokatskih društava advokatske komore FBiH vrši se na temelju zahtjeva osnivača koje se podnosi u roku od 8 dana, od dana prijema rješenja o upisu u registar gospodarskih društava nadležnog suda.
(2) Advokatska komora FBiH je dužna izvršiti upis u Imenik advokatskih društava, u roku od 8 dana od dana prijema zahtjeva za upis, te o tome donijeti rješenje i dostaviti ga podnosiocu zahtjeva.
(3) Ukoliko Advokatska komora FBiH ne donese rješenje u roku iz stavka 2 ovoga članka i isto ne dostavi podnosiocu zahtjeva za upis, smatrat će se da je upis u Imenik advokatskih društava izvršen.
Članak 20.
(1) U Imenik advokata advokatske komore FBiH upisuju se osobni podaci advokata, datum diplomiranja na pravnom fakultetu, datum polaganja pravosudnog ispita, datum polaganja advokatskog ispita, broj i datum rješenja o upisu u Imenik advokata, dan davanja svečane izjave advokata, sjedište advokatskog ureda advokata, dan i osnova brisanja iz Imenika advokata, podaci o likvidatoru ureda, podaci o obavljanju funkcija u izbornim organima komore, te podaci o izricanju disciplinskih mjera, privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti i drugi bitni podaci.
(2) U Imenik advokatskih društava upisuje se broj i datum rješenja advokatske komore FBiH o prethodnoj suglasnosti za osnivanje advokatskog društva (članak 39. st. 1. Zakona o advokaturi FBiH), broj i datum rješenja o upisu društva u registar nadležnog suda, te broj i datum upisa društva u Imenik advokatskih društava advokatske komore FBiH.
(3) U Imenik advokatskih društava se upisuje i prestanak rada društva, podaci o članovima društva, pristupanje osnivačkom ugovoru novih članova, istupanje iz društva i drugi bitni podaci.
Članak 21.
U Imenik advokatskih stručnih suradnika upisuju se njegovi osobni podaci (ime, prezime, jedinstveni matični broj građana), ime, prezime i sjedište ureda advokata, naziv imena i prezimena članova i sjedište zajedničkog advokatskog ureda, odnosno tvrtka i sjedište advokatskog društva-poslodavca, datum položenog pravosudnog ispita, podaci o izrečenim disciplinskim mjerama za vrijeme trajanja radnog odnosa u svojstvu advokatskog stručnog suradnika, vršenju funkcija u organizaciji advokatskih stručnih suradnika, datum i osnova brisanja iz Imenika i drugi podaci od značaja za obavljanje prakse advokatskih stručnih suradnika.
Članak 22.
U Imenik advokatskih pripravnika advokatske komore FBiH upisuju se osobni podaci pripravnika, ime i prezime advokata - principala, početak i završetak pripravničke prakse, podaci o produljenju pripravničke prakse, datum položenog pravosudnog ispita, podaci o disciplinskim mjerama za vrijeme pripravničke prakse, podaci o obavljanju funkcija u organizaciji advokatskih pripravnika advokatske komore FBiH i drugi podaci od značaja za obavljanje pripravničke prakse.
VI. PRAVA I DUŽNOSTI advokata, advokatskih STRUČNIH SURADNIKA I advokatskih PRIPRAVNIKA
A. Advokati
Članak 23.
(1) Sukladno Zakonu, Statutu, kao i drugim općim aktima advokatske komore FBiH i regionalnih advokatskih komora, advokat ima pravo sudjelovati u radu organa komora, uključujući i pravo da bira organe komore i bude u njih biran.
(2) Dužnost je advokata da savjesno i odgovorno vrši funkcije u organima i tijelima advokatske komore, u koje je biran ili imenovan. Nesavjesno, nemarno ili neodgovorno obavljanje dužnosti na funkcijama na koje je izabran ili imenovan u organima komore, predstavlja težu povredu advokatske dužnosti.
Članak 24.
Na zahtjev organa advokatske komore FBiH i regionalnih komora, advokat je dužan davati tražene podatke i obavijesti koje se odnose na obavljanje advokatskih poslova, izuzev podataka koji po Kodeksu profesionalne etike predstavljaju Advokatsku tajnu.
Članak 25.
(1) U slučajevima kada je za vrijeme bolesti ili drugih opravdanih razloga spriječen da obavlja Advokatsku djelatnost, advokat je dužan odrediti zamjenika iz redova advokata.
(2) O uvjetima zamjenjivanja, u smislu prethodnog stavka, zaključuje se pismeni sporazum između advokata koji zamjenjuje i advokata kod kojeg je nastao razlog spriječenosti za obavljanje advokatske djelatnosti. Ovaj sporazum se dostavlja nadležnom organu regionalne advokatske komore.
(3) Ukoliko advokat ne odredi zamjenika za vrijeme privremene spriječenosti obavljanja advokatske djelatnosti, nadležni organ regionalne advokatske komore dužan je, odmah po saznanju za razlog spriječenosti, odrediti zamjenika iz redova advokata sa sjedištem na teritoriju regionalne komore i utvrditi uvjete pod kojima će se obavljati zamjenjivanje, te o tome izvijestiti Advokatsku komoru FBiH.
Članak 26.
advokat je dužan prijaviti regionalnoj Advokatskoj komori svaku promjenu u pogledu oblika vršenja advokatske djelatnosti kao i promjenu sjedišta advokatske kancelarije u roku od 8 dana od dana nastale promjene.
Članak 27.
(1) advokat, zajednički advokatski ured ili advokatsko društvo su ovlašteni informirati javnost o obavljanju advokatske djelatnosti. Ovakvo informiranje se može vršiti isključivo pod uvjetima definiranim ovim statutom i Kodeksom advokatske etike.
(2) advokat, zajednički advokatski ured ili advokatsko društvo mogu javno objavljivati sljedeće podatke:
- imena i prezimena advokata
- njihovu stručnu spremu
- dan upisa u imenik advokata, odnosno u imenik advokatskih društava
- uža pravna oblast kojom se bavi
- poznavanje stranih jezika
(3) Navedeni podaci se mogu objavljivati:
- na ploči istaknutoj na zgradi gdje nalazi sjedište kancelarije,
- na memorandumu
- u profesionalnim popisima advokata,
- na vlastitoj WEB stranici.
(4) advokat, zajednički advokatski ured ili advokatsko društvo ne mogu reklamirati svoje aktivnosti i koristiti sredstva za privlačenje klijenata koja nisu u skladu s ovim statutom. Posebno nije dozvoljeno:
- korištenje treće strane ili bilo kakvog posrednika u privlačenju novih klijenata,
- reklamiranje u sredstvima javnog informiranja,
- plakatiranje ili slanje cirkularnih pisama,
- bilo kakvo drugo oglašavanje koje bi bilo učinjeno na način neprimjeren Advokatskoj profesiji, neprihvatljivim sredstvima ili s nedozvoljenim ili neistinitim sadržajem.
(5) Neće se smatrati nedozvoljenim reklamiranjem:
- dostavljanjem detaljnijih podataka o advokatu i njegovom profesionalnom iskustvu koje se vrši na zahtjev klijenta (npr. Curiculum vitae, referentne liste klijenata i sl.)
- slanje uobičajenih individualnih čestitki povodom državnih, vjerskih i drugih praznika koje se upućuju advokatima ili svojim klijentima.
(6) Svaka djelatnost koja ima karakter nedozvoljenog reklamiranja smatrat će se težom povredom advokatske dužnosti.
(7) Upravni odbor advokatske Komore Federacije BIH je ovlašten da, kako na općenit način, tako i u individualnim slučajevima, daje službena tumačenja da li određeno ponašanje predstavlja neovlašteno obavljanje djelatnosti, te po potrebi da donese opći akt kojim bi se ova materija pobliže regulirala.
advokat, zajednički advokatski ured ili advokatsko društvo su obvezni Advokatskoj komori dostaviti podatke o broju i punom sadržaju WEB stranice, odmah nakon što ona bude objavljena.
Članak 28.
(1) advokat odgovara za štetu koju prouzrokuje stranci koju zastupa, a koja je prouzrokovana namjerno ili očigledno nesavjesnim i nestručnim zastupanjem klijenta.
(2) advokat, kao i zajednički advokatski ured i Advokatska društva, dužni su zaključiti s ovlaštenim društvima za osiguranje, ugovore o osiguranju od odgovornosti za štete pričinjene u obavljanju advokatske djelatnosti do visine osigurane sume koju će jednom godišnje utvrđivati Upravni odbor advokatske komore Federacije BiH svojom odlukom za svaki oblik obavljanja advokatske djelatnosti.
(3) advokat je dužan dostaviti regionalnoj Advokatskoj komori početkom godine Ugovor o osiguranju od odgovornosti opisan u stavu dva ovoga članka, kao i prijaviti sve nastale promjene tijekom osiguranja.
(4) Sukladno odredbama stavka 1. ovoga članka, svi advokati koji obavljaju djelatnost u advokatskom društvu u svojstvu njegovog osnivača, solidarno odgovaraju za štetu nanesenu u vršenju advokatske djelatnosti djelovanjem ili propuštanjem bilo kojeg advokata u društvu. advokati koji su zaposleni u društvu, a nisu njegovi osnivači, odgovorni su samo za štete koje su nastale kao posljedica njihovog vlastitog djelovanja ili propuštanja.
Članak 29.
(1) advokat je dužan odbiti prihvatiti zastupanje klijenta iz razloga navedenih u odredbi članka 22. st. 2. Zakona o advokaturi, kao i u drugim slučajevima predviđenim Kodeksom profesionalne etike.
(2) Postupanje protivno prethodnom stavku ovoga članka predstavlja težu povredu advokatske dužnosti.
Članak 30.
Kada advokatu koji obavlja djelatnost u advokatskom društvu prestane članstvo ili radni odnos u tom društvu on može nastaviti s radom u individualnom advokatskom uredu ili zajedničkom advokatskom uredu, bez ponovnog upisa u Imenik advokata. O sjedištu ureda i obliku obavljanja advokatske djelatnosti, raniji član advokatskog društva, dužan je pismenim podneskom obavijestiti regionalnu Advokatsku komoru, nadležnu po sjedištu ureda u kojoj advokat namjerava nastaviti Advokatsku djelatnost.
Članak 31.
(1) advokat, zajednički advokatski ured, kao i advokatsko društvo, mogu imati sjedište ureda odnosno društva samo u jednom mjestu.
(2) Nedopušteno je izvan sjedišta advokatskog ureda otvaranje podružnica ili predstavništava, kao i stavljanje obilježja ureda na prostore izvan sjedišta advokatskog ureda. Advokatska društva mogu osnivati podružnice izvan svog sjedišta sukladno odredbama Zakona o gospodarskim društvima, pod uvjetom da u podružnici stalno mora obavljati djelatnost najmanje jedan advokat.
(3) Postupanje protivno prethodnom stavku ovoga članka predstavlja težu povredu dužnosti i prava advokata.
Članak 32.
(1) Pismenim ugovorom članova advokatskog društva kao i ugovorom o pristupanju advokatskom društvu, moraju se regulirati prava i obveze članova društva, prava i obveze člana društva u slučaju prestanka članstva u društvu, kao i prava nasljednika člana društva u slučaju njegove smrti.
(2) Aktom iz stavka 1. ovog članka nedopušteno je bilo kojeg advokata u društvu staviti u položaj koji bi ugrožavao njegovu neovisnost u obavljanju advokatske djelatnosti u smislu odredbe članka 6. Zakona o advokaturi FBiH. Ocjenu o tome daje Upravni odbor advokatske komore FBiH, koji po izvršenoj ocjeni svojim rješenjem može staviti izvan snage određene odredbe ugovora, osnivačkog akta ili drugog općeg akta advokatskog društva.
Članak 33.
(1) U zajedničkim advokatskim uredima, kao i u advokatskim društvima disciplinska i druga odgovornost advokata je individualna.
(2) Materijalna odgovornost za štetu nanesenu klijentu u obavljanju advokatske djelatnosti je individualna za advokate u zajedničkoj Advokatskoj kancelariji. U advokatskim društvima ova odgovornost je solidarna za sve advokate članove, dok je odgovornost advokata koji obavljaju djelatnost u advokatskim društvima po osnovi ugovora o radu ili ugovora o djelu individualna.
B. advokatski stručni suradnici
Članak 34.
advokatski stručni suradnik, po nalogu i uputama advokata odnosno ovlaštene osobe u advokatskom društvu, vrši prethodnu obradu predmeta koji su povjereni advokatu, odnosno advokatskom društvu, a naročito:
- vrši uvid u spise predmeta u sudovima, drugim državnim organima, organizacijama koje vrše javne ovlasti, gospodarskim društvima i drugim pravnim osobama;
- vrši uvid u javne registre i pribavlja izvode iz tih registara;
- priprema nacrte podnesaka u svim postupcima u kojima advokat ima položaj zastupnika, punomoćnika odnosno branitelja;
- priprema nacrte ugovora i drugih privatnih isprava o pravnim poslovima;
- obavlja i druge poslove koje odredi advokat ili ovlaštena osoba u advokatskom društvu, a čije obavljanje nije u suprotnosti s položajem i ovlastima advokatskog stručnog suradnika.
Članak 35.
advokatski stručni suradnik ne može bez prethodnog odobrenja advokata odnosno ovlaštene osobe u advokatskom društvu, samostalno zastupati ili pregovarati s klijentima o uvjetima zastupanja ili obavljanja drugih poslova pravne pomoći, ugovarati i primati naknade troškova i nagrade za rad advokata, primati novac, vrijednosne papire i druge pokretne stvari koje se imaju isporučiti trećim osobama.
Članak 36.
Ugovorom o radu, sukladno Zakonu, Statutu i drugim općim aktima advokatske komore Federacije BiH, ugovorom o osnivanju zajedničkog advokatskog ureda odnosno statutom ili drugim općim aktom advokatskog društva, bliže se uređuju poslovi koje obavlja advokatski stručni suradnik, njegova prava, obveze i odgovornosti.
Članak 37.
advokatski stručni suradnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokuje štetu poslodavcu (advokat, zajednički advokatski ured, advokatsko društvo) dužan je štetu naknaditi.
Članak 38.
advokatski stručni suradnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokuje štetu trećoj osobi licu, a štetu je naknadio poslodavac (advokat, zajednički advokatski ured, advokatsko društvo), dužan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.
Članak 39.
advokatski stručni suradnici mogu se udružiti u Organizaciju advokatskih stručnih suradnika u okviru advokatske komore Federacije BiH, pod uvjetima propisanim ovim Statutom.
Organizacija advokatskih stručnih suradnika može sudjelovati u radu organa advokatske komore Federacije BiH kao i regionalnim komorama s pravima i obvezama određenim Zakonom, ovim Statutom i drugim općim aktima advokatske komore Federacije BiH odnosno regionalnih advokatskih komora.
Članak 40.
Odredbe Zakona o advokaturi i ovoga Statuta o proceduri upisa u Imenik advokata, pravima i dužnostima advokata, čuvanju advokatske tajne, disciplinskoj odgovornosti i disciplinskom postupku, o privremenoj zabrani odnosno prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti, shodno se primjenjuje i na advokatske stručne suradnike.
C. advokatski pripravnici
Članak 41.
(1) Svrha pripravničke prakse je stručno osposobljavanje za polaganje pravosudnog i advokatskog ispita praktičnim radom u advokatskim uredima svih oblika, a u cilju stjecanja uvjeta za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti.
(2) Obavljanje pripravničke prakse nije dopušteno kod advokata koji nema najmanje pet (5) godina staža u obavljanju advokatske djelatnosti, kao ni u zajedničkom advokatskom uredu i advokatskom društvu, u kojem najmanje jedan (1) advokat ne obavlja Advokatsku djelatnost najmanje pet (5) godina.
Članak 42.
(1) Svojstvo advokatskog pripravnika stječe se upisom u Imenik advokatskih pripravnika advokatske komore FBiH, po istom postupku koji je Zakonom i ovim Statutom predviđen za upis u Imenik advokata.
(2) Pored ispunjavanja općih uvjeta za upis u Imenik advokatskih pripravnika predviđenih odredbom članka 51. Zakona o advokaturi, po službenoj dužnosti nadležni organ advokatske komore FBiH, prije upisa u Imenik, na temelju svojih službenih evidencija iz Imenika advokata, provjerava da li advokat kod kojeg pripravnik namjerava obavljati pripravničku praksu, prema podnesenom zahtjevu za upis, ispunjava uvjete iz članka 41. stavak 2. ovoga Statuta.
Članak 43.
(1) U rješenju o upisu pripravnika u Imenik advokatskih pripravnika, kao uvjet za početak obavljanja pripravničke prakse odredit će se obveza za podnosioca zahtjeva i njegovog principala da u roku od 8 dana dostave Advokatskoj komori FBiH ugovor o radu između principala i podnosioca zaključen sukladno članku 52. stavak 1. Zakona o advokaturi.
(2) Ukoliko bezuspješno protekne rok iz prethodnog stavka ovoga članka, nadležni organ advokatske komore FBiH stavit će izvan snage rješenje o upisu u Imenik pripravnika.
(3) Verifikacijska Komisija advokatske komore Federacije BiH, dužna je u postupku verifikacije verificirati rješenja regionalnih advokatskih komora o upisu u Imenik advokatskih pripravnika i advokatskih stručnih suradnika, ukoliko utvrdi da je zahtjev za podnošenje upisa u Imenik advokatskih pripravnika i advokatskih stručnih suradnika podnesen u roku od petnaest (15) dana od dana zaključenja Ugovora o radu između advokatskog pripravnika ili stručnog suradnika i advokata, i u tom slučaju se početak obavljanja trajanja advokatske pripravničke prakse računa od dana sklapanja gore navedenog Ugovora o radu.
Članak 44.
Tijekom obavljanja pripravničke prakse, advokatski pripravnik je dužan kontinuirano individualnim radom stjecati praktična znanja iz opće pravne i advokatske struke, te je u tom cilju dužan da sudjeluje i u drugim oblicima stručnog osposobljavanja organiziranim u regionalnim i Advokatskoj komori FBiH.
Članak 45.
(1) Za vrijeme obavljanja pripravničke prakse, advokatski pripravnik je dužan postupati po uputama i smjernicama principala i koristiti stručne savjete drugih advokata, u suglasnosti s principalom.
(2) advokatski pripravnik ne može, bez odobrenja principala, neposredno primiti klijenta za zastupanje, niti od klijenta naplaćivati naknadu za zastupanje i troškova za rad advokata klijenta.
(3) advokatski pripravnik, po odobrenju principala, može zamijeniti u zastupanju drugog advokata, ali tada ne može ugovarati, zahtijevati ili primiti naknadu za zastupanje za zamjenu od advokata kojeg zamjenjuje.
Članak 46.
Sve odredbe Zakona o advokaturi ovoga Statuta, Kodeksa profesionalne etike i drugih općih akata advokatskih komora, u pogledu čuvanja advokatske tajne, zabrane zastupanja, prava odbijanja prijema klijenta na zastupanje, shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike.
Članak 47.
(1) advokatski pripravnici s područja advokatske komore FBiH obvezno se udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika advokatske komore FBiH.
(2) Organizacija advokatskih pripravnika advokatske komore FBiH bira ili imenuje svoje predstavnike u organe regionalnih i advokatske komore FBiH koji u tim organima ravnopravno odlučuju o pitanjima položaja, pravima i obvezama, stručnom osposobljavanju advokatskih pripravnika i drugim pitanjima od značaja za advokatske pripravnike.
Članak 48.
(1) Svojstvo advokatskog pripravnika prestaje nastupanjem okolnosti predviđenih u odredbi članka 53. Zakona o advokaturi.
(2) Poslije upisa u Imenik advokatskih pripravnika, pripravnik može izvršiti promjenu advokatskog ureda kod kojeg će nastaviti pripravničku praksu, uz prethodni raskid ugovora o radu (radnom odnosu) s advokatom kod kojeg obavlja praksu i zaključenja ugovora o radu s advokatom - principalom, kod kojeg nastavlja pripravničku praksu.
(3) Nastale promjene, u smislu prethodnog stavka, evidentiraju se nakon provjere u Imenik advokatskih pripravnika advokatske komore FBiH.
VII. PRIVREMENA ZABRANA I PRESTANAK OBAVLJANJA
advokatske DJELATNOSTI
Članak 49.
(1) Prestanak prava na obavljanje advokatske djelatnosti nastupa nastankom okolnosti predviđenih odredbom članka 46. Zakona o advokaturi FBiH.
(2) Rješenje o prestanku prava obavljanja advokatske djelatnosti i postavljenju likvidatora njegove advokatske kancelarije donosi nadležni organ regionalne advokatske komore i u roku od 8 dana od dana njegovog donošenja, dostavlja ga na verifikaciju nadležnom organu advokatske komore FBiH.
(3) U rješenju o prestanku prava obavljanja advokatske djelatnosti određuje se likvidator advokatske kancelarije.
Likvidator je dužan odmah, a najkasnije u roku od 30 dana, obavijestiti stranke o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti njihovog bivšeg zastupnika i staviti im na raspolaganje spise uz napomenu da poslovanje koje je vodio njihov bivši zastupnik mogu nastaviti sami ili se obratiti za pomoć drugom advokatu.
Likvidator je ovlašten i dužan da do dolaska stranke zastupa njezine interese bez posebne punomoći te da savjesno obavlja poslove koji se u zastupanju moraju obaviti, ukoliko se nisu stekli uvjeti da otkaže zastupanje.
Prava i obveze u smislu prethodnog stavka likvidator ima do isteka krajnjeg roka od 60 dana od dana pravomoćnosti rješenja kojim je određen za likvidatora.
Kada pravo na obavljanje advokatske djelatnosti prestaje uslijed smrti advokata, bračni drug umrlog advokata, odnosno najbliži srodnici, imaju prvenstveno pravo predložiti Upravnom odboru regionalne advokatske komore likvidatora ureda. Upravni odbor je dužan razmotriti taj prijedlog.
Likvidator radi za svoj račun. Sve radnje koje obavi u zastupanju preuzete stranke, obračunava neposredno sa strankom u svoju korist, no pri tom je dužan snositi razmjeran dio troškova ovog poslovanja.
Nakon dovršene likvidacije, poslove ureda bivšeg advokata likvidator će čist prihod u gotovom novcu i preostale neplaćene tražbine s ispravama koje se odnose na potraživanja predati bivšem advokatu, odnosno njegovim nasljednicima.
Likvidator ureda ugovara s bivšim advokatom, odnosno s nasljednicima umrlog advokata uvjete za izvršenje likvidacije ureda.
Likvidator je dužan podnijeti izvješće regionalnoj komori po završenoj likvidaciji.
(4) Ukoliko nadležni organ advokatske komore FBiH izvrši verifikaciju rješenja regionalne advokatske komore o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti, taj organ će donijeti rješenje o brisanju iz Imenika advokata advokatske komore FBiH. Protiv tog rješenja može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, u roku od 30 dana od dana uručenja rješenja o brisanju, a iz razloga predviđenih u Zakonu o upravnim sporovima Federacije BiH.
(5) Rješenje o brisanju iz Imenika advokata, zbog prestanka prava na obavljanje advokatske djelatnosti, ima pravno djelovanje na čitavom teritoriju Federacije BiH.
(6) U postupku verifikacije rješenja regionalne advokatske komore o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti, nadležni organ advokatske komore FBiH, nakon ocjene uvjeta i razloga iz rješenja regionalne advokatske komore, može rješenje regionalne advokatske komore ukinuti i vratiti na ponovni postupak regionalnoj Advokatskoj komori, ili ga preinačiti u slučaju kada utvrdi da ne postoje zakonski razlozi za prestanak prava na obavljanje advokatske djelatnosti.
Članak 50.
(1) advokatu će se privremeno zabraniti obavljanje advokatske djelatnosti ako su nastupile okolnosti predviđene odredbom članka 47 stavak 1. Zakona o advokaturi Federacije BIH.
(2) advokatu se može privremeno zabraniti obavljanje advokatske djelatnosti iz razloga predviđenih u odredbi stavka 2. članka 47. Zakona o advokaturi FBiH.
(3) Rješenje o privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, iz stavka 1 i 2 ovoga članka, donosi nadležni organ regionalne advokatske komore i najdalje u roku od 8 dana, od dana njegovog donošenja, dostavlja ga Advokatskoj komori FBiH na verifikaciju.
(4) Ukoliko regionalna Advokatska komora i pored postojanja svih uvjeta ne donese rješenje o zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, Advokatska komora FBiH je ovlaštena da neposredno donese rješenje o prestanku prava za obavljanje advokatske djelatnosti i brisanju iz Imenika advokata.
(5) Rješenje iz prethodnih stavaka ovoga članka je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda Federacije BiH, u roku od 30 dana od prijema pismenog otpravka rješenja.
(6) Rješenje o privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti donosi nadležni organ regionalne advokatske komore. Protiv tog rješenja dopuštena je žalba Advokatskoj komori FBiH u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja. Protiv konačne odluke advokatske komore FBiH, može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda FBiH, u roku od 30 dana od dana njenog uručenja.
Članak 51.
(1) U rješenju o privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti mora se označiti, ovisno o razlogu donošenja takvog rješenja, točno ili odredivo vrijeme trajanja zabrane.
(2) U rješenju o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti mora se odrediti privremeni voditelj poslova advokata, na kojeg se odnosi rješenje o zabrani.
(3) Konačno rješenje o privremenoj zabrani dostavlja se nadležnom ministarstvu pravde kantona, prema sjedištu regionalne advokatske komore i Ministarstvu pravde Federacije BiH.
Članak 52.
Sve odredbe ovoga Statuta o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti, privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, kao i proceduralne odredbe o donošenju tih mjera, analogno se primjenjuju i na advokatske stručne suradnike i advokatske pripravnike.
VIII. ORGANI advokatske KOMORE FBIH
Članak 53.
Organi advokatske komore FBiH su:
1. Skupština
2. Upravni odbor
3. Predsjednik i potpredsjednik
4. Nadzorni odbor
5. Disciplinski sud i disciplinski tužitelj
6. Komisija za advokatske ispite
7. Drugi organi, utvrđeni ovim Statutom.
Prilikom izbora organa advokatske komore Federacije BiH poštivat će se načelo proporcionalne zastupljenosti i spolne ravnopravnosti članova, te kriteriji za izbor propisani Poslovnikom o radu Skupštine Komore.
Predsjednik advokatske komore Federacije BiH i predsjednik Upravnog odbora advokatske komore Federacije BiH ne mogu biti iz reda istog naroda.
1. Skupština advokatske komore FBiH
Članak 54.
(1) Skupštinu advokatske komore FBiH sačinjavaju delegati regionalnih advokatskih komora, delegat advokatskih stručnih suradnika, ako su se udružili u svoju Organizaciju i delegat organizacije advokatskih pripravnika.
(2) Regionalne advokatske komore biraju delegate za Skupštinu advokatske komore FBiH po načelu jedan (1) delegat na svakih 10 članova regionalne advokatske komore.
(3) Mandat delegata u Skupštini advokatske komore FBiH traje četiri (4) godine.
Članak 55.
(1) Skupština advokatske komore FBiH usvaja:
- Statut advokatske komore FBiH
- Kodeks advokatske etike
- Disciplinski pravilnik
- Poslovnik o radu Skupštine
- Prijedlog Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad advokata.
(2) Skupština advokatske komore Federacije BiH daje autentična tumačenja općih akata koje donosi.
(3) Daje smjernice za rad svim drugim organima advokatske komore FBiH nakon pretresanja izvješća o radu tih organa, po svim pitanjima od značaja za rad organa, radi uspješnog obavljanja advokatske djelatnosti i općeg društvenog položaja advokature, kao i njezinog ekonomskog položaja u društveno-ekonomskom sustavu.
(4) Obavlja i druge poslove i donosi odluke koje po Zakonu o advokaturi i ovom Statutu, nisu u nadležnosti drugih organa advokatske komore FBiH.
(5) Bira:
- Predsjednika i potpredsjednika iz različitih regionalnih advokatskih komora:
- Pet (5) članova Upravnog odbora, proporcionalno po broju upisanih advokata u regionalne advokatske komore
- Predsjednika i zamjenika predsjednika disciplinskog suda
- i četiri (4) suca i 4 zamjenika suca disciplinskog suda
- Disciplinskog tužitelja i zamjenika disciplinskog tužitelja.
Kriterije za izbor u organe Komore utvrđuje Skupština u Poslovniku o radu Skupštine Komore.
Članak 56.
(1) Mandat svih izabranih organa advokatske komore FBiH traje četiri (4) godine.
(2) Mandat na izabranim funkcijama, u organima advokatske komore FBiH, može se uzastopno obnoviti, izuzev mandata predsjednika advokatske komore FBiH, koji se ne može uzastopno (kontinuirano) u drugom mandatu obnoviti.
Članak 57.
(1) Skupština advokatske komore FBIH može biti izborna, redovita i izvanredna.
(2) Izborna Skupština se održava svake četiri (4) godine.
(3) Redovita Skupština se održava jedanput godišnje.
(4) Izvanredna Skupština se održava po potrebi zbog odlučivanja o značajnim pitanjima advokatske djelatnosti.
Redovitu i izbornu skupštinu saziva predsjednik advokatske komore FBiH kada se za to steknu uvjeti predviđeni Statutom. Predsjednik advokatske komore FBiH je dužan sazvati izvanrednu skupštinu na zahtjev Upravnog odbora advokatske komore FBiH ili 1/3 delegata Skupštine advokatske komore FBiH.
Članak 58.
(1) Na izbornoj Skupštini biraju se organi Komore, navedeni u članku 55. stavak 5. ovoga Statuta.
(2) Kada se rok saziva izborne Skupštine, u smislu odredaba ovoga Statuta i Zakona o advokaturi, približno vremenski podudara s vremenom održavanja redovite Skupštine advokatske komore FBiH, izborna Skupština može imati i karakter redovite Skupštine.
Članak 59.
(1) Redovita Skupština advokatske komore FBiH razmatra i usvaja izvješća o radu u proteklom razdoblju:
- Upravnog odbora advokatske komore FBiH,
- Disciplinskog tužitelja advokatske komore FBiH,
- Disciplinskog suda advokatske komore FBiH,
- Nadzornog odbora advokatske komore FBiH,
- Raspravlja, donosi odluke i daje smjernice drugim organima komore o svim značajnim pitanjima za uspješno funkcioniranje advokature, posebno njezinom ekonomskom položaju u poreznom sustavu, kao i o drugim značajnim pitanjima za Advokatsku djelatnost,
- razmatra i usvaja završni račun Komore za prethodnu godinu i plan prihoda i rashoda za narednu godinu.
(2) U slučaju da o nekom izbornom organu advokatske komore FBiH, iz bilo kojih razloga prestane izabranom advokatu funkcija u tom organu prije isteka mandata, redovita Skupština može djelomično imati i izborni karakter zbog izbora novog ili popune upražnjenog mjesta u organu Komore.
Članak 60.
(1) Izvanredna Skupština advokatske komore FBiH se održava kada se ukaže potreba radi pretresanja i donošenja odluka o iznimno važnim pitanjima advokature, njezinog društvenog statusa, ekonomskog položaja advokatske djelatnosti ili iskrslih zapreka za normalno funkcioniranje advokatske djelatnosti.
(2) Izvanrednu Skupštinu, iz razloga navedenih u prethodnom stavku, saziva predsjednik advokatske komore FBIH, a dužan je sazvati na prijedlog 1/3 ukupnog broja delegata Skupštine.
Članak 61.
(1) Za rad Skupštine i donošenje njezinih odluka potrebna je natpolovična većina ukupnog broja delegata.
(2) Ukoliko ne postoji kvorum iz prethodnog stavka, početak rada Skupštine odlaže se za jedan sat i tada Skupština može početi s radom s kvorumom od najmanje 1/3 ukupnog broja delegata.
(3) Odluke Skupštine smatraju se usvojenim kada je za njih glasovalo više od polovice prisutnih delegata, a za usvajanje i donošenje Statuta advokatske komore FBiH i Kodeksa advokatske etike, potrebno je da za njihovo usvajanje glasa više od polovice delegata svake regionalne advokatske komore, osim kod postupka izbora organa Komore koji su posebno uređeni Poslovnikom o radu Skupštine.
2. Upravni odbor advokatske komore FBiH
Članak 62.
(1) Upravni odbor advokatske komore FBiH broji 11 članova, od kojeg broja svaka regionalna Advokatska komora imenuje (bira) po jednog članka.
(2) Skupština advokatske komore FBiH bira pet (5) članova Upravnog odbora na izbornoj Skupštini.
(3) Predsjednik advokatske komore FBiH je po funkciji članak Upravnog odbora.
(4) Povremeni član Upravnog odbora je advokatski pripravnik kojeg imenuje Organizacija advokatskih pripravnika s punopravnim pravom glasa kada Upravni odbor raspravlja i donosi odluke o bilo kojem pitanju od značaja za položaj, prava i obveze advokatskih pripravnika.
(5) Povremeni članak Upravnog odbora advokatske komore Federacije BiH je 1 advokatski stručni suradnik, kojeg imenuje organizacija advokatskih stručnih suradnika s punopravnim pravom glasa, kada Upravni odbor advokatske komore Federacije raspravlja i donosi odluke o bilo kojem pitanju od značaja za položaj, prava i obveze advokatskih stručnih suradnika.
(6) Mandat članova Upravnog odbora traje četiri (4) godine, uz mogućnost uzastopnog mandata i naredne četiri (4) godine.
(7) Upravni odbor sve odluke donosi većinom glasova prisutnih, a kvorum za rad Upravnog odbora je većina članova Upravnog odbora.
Članak 63.
(1) Upravni odbor advokatske komore FBiH obavlja sve poslove koji su u njegovoj nadležnosti po Zakonu o advokaturi, Statutu advokatske komore FBiH i drugim općim aktima, a koji nisu u nadležnosti Skupštine, predsjednika i drugih organa advokatske komore FBiH, a naročito:
- iz reda svojih članova bira predsjednika i potpredsjednika Upravnog odbora na mandatno razdoblju koliko traje i mandat Upravnog odbora,
- donosi opće akte advokatske komore FBiH, koja nisu u nadležnosti Skupštine,
- utvrđuje prijedloge Statuta, Kodeksa advokatske etike, Disciplinskog pravilnika i prijedloge za izmjene i dopune tih općih akata,
- na zahtjev advokata, bilo kojeg organa regionalnih ili advokatske komore FBiH, državnih organa, organa pravosuđa i drugih subjekata, daje autentično tumačenje općih akata koje donosi i daje mišljenje o primjeni svih općih akata advokatske komore FBiH,
- ocjenjuje suglasnost općih akata, a posebno Statuta regionalnih advokatskih komora sa Statutom advokatske komore FBiH, te u cilju usuglašavanja ovih akata poduzima potrebne mjere,
- donosi rješenja o upisu i brisanju u i iz Imenika advokata, advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika advokatske komore FBiH u skladu s pravilima i ovlastima iz Zakona o advokaturi i ovoga Statuta,
- donosi rješenja o prestanku prava obavljanja advokatske djelatnosti, prakse advokatskih stručnih suradnika i pripravničke prakse, kao i rješenja o privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, prakse advokatskih stručnih suradnika i pripravničke prakse po postupku i ovlastima iz ovoga Statuta,
- vrši ocjenu Ugovora o osnivanju advokatskog društva i njegove usuglašenosti sa Zakonom o advokaturi i općim aktima regionalnih advokatskih komora, te nakon ocjene daje ili odbija suglasnost za upis društva u registar nadležnog suda,
- utvrđuje predračun prihoda i rashoda advokatske komore FBiH za svaku kalendarsku godinu,
- donosi odluku o visini dijela članskog doprinosa iz članskog doprinosa advokata, stručnih suradnika i pripravnika u regionalnim advokatskim komorama, koji pripada Advokatskoj komori FBiH,
- donosi odluku o visini naknade za upis u Imenik advokata i stručnih suradnika (upisnina),
- donosi Pravilnik o polaganju advokatskog ispita i način financiranja rada Komisije za polaganje advokatskih ispita,
- inicira prijedloge i poduzima mjere za suradnju i odnose advokatske komore FBiH s advokatskim asocijacijama Republike Srpske, drugih država i međunarodnim advokatskim asocijacijama,
- poduzima sve potrebne mjere na suzbijanju nadripisarstva, uključujući i pokretanje odgovarajućih postupaka kod nadležnih organa, u slučaju pokušaja legaliziranja nadripisarstva, odlukama tih organa,
- na zahtjev Federalnog ministarstva pravde dostavlja izvješća o stanju advokature, s aspekta provođenja Zakona o advokaturi (članak 17. Zakona o advokaturi Federacije BiH),
- podnosi izvješća Upravnog odbora i ostalih organa advokatske komore FBiH na redovitim godišnjim skupštinama.
- rješava povodom žalbi izjavljenih protiv rješenja regionalnih advokatskih komora,
- donosi i ostale odluke iz djelokruga rada advokatske komore Federacije BiH koje nisu izravno stavljene u nadležnost drugih organa Komore.
Članak 64.
U slučaju nastupanja izvanrednih događaja i izvanrednih okolnosti proglašenih od strane nadležnih državnih organa ili okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, izbjeći ili otkloniti, a koje mogu prouzrokovati veću štetu ili izazvati teže poremećaje u Advokatskoj djelatnosti uopće ili funkcioniranju advokatske komore Federacije BiH, regionalnim komora i njihovih organa, Upravni odbor advokatske komore Federacije BiH može donositi, kao privremene, sve opće i pojedinačne akte iz nadležnosti Skupštine, ako priroda izvanrednih događaja i okolnosti, stupanj opasnosti od nastupanja štete ili poremećaja i razlozi hitnosti, ne omogućuju blagovremeno sazivanje izvanredne Skupštine advokatske komore Federacije BiH.
Upravni odbor je dužan podnijeti na potvrdu Skupštini advokatske komore Federacije BiH svaki privremeni opći i pojedinačni akt u roku od šest mjeseci od dana donošenja.
Skupština advokatske komore može potvrditi, poništiti ili preinačiti privremeni akt Upravnog odbora.
Odluka Skupštine advokatske komore Federacije BiH o poništenju ili preinačenju privremenih akata Upravnog odbora ima pravno djelovanje od dana donošenja (ex nunc).
Članak 65.
Upravni odbor može dogovarati s gospodarskim društvima za osiguranje (u daljnjem tekstu: osiguravatelji) uvjete osiguranja advokata i advokatskih društava od odgovornosti za štetu koja može nastati u obavljanju njihove djelatnosti.
Članak 66.
Ako se s osiguravateljima od rizika iz prethodnog članka postigne suglasnost da sporove koji se odnose na njihove regresne zahtjeve protiv advokata odnosno advokatskih društava rješava arbitraža, ugovore o arbitraži s osiguravateljima zaključuje Upravni odbor advokatske komore Federacije BiH.
Članak 67.
(1) Sve odluke Upravnog odbora potpisuje predsjednik Upravnog odbora.
(2) Sjednice Upravnog odbora advokatske komore FBiH održavaju se najmanje svaka dva (2) mjeseca.
(3) Sjednice Upravnog odbora saziva predsjednik Upravnog odbora s utvrđenim dnevnim redom, a dužan je sazvati sjednicu Upravnog odbora i na pismeni zahtjev predsjednika advokatske komore FBiH.
(4) O sazivu sjednice i dnevnom redu iste blagovremeno se, na podoban način, obavještavaju svi članovi Upravnog odbora, a po potrebi o proširenoj sjednici Upravnog odbora i drugi organi advokatske komore FBiH.
(5) U slučaju odsutnosti ili spriječenosti, predsjednika Upravnog odbora zamjenjuje potpredsjednik sa svim pravima i obvezama koje u skladu sa zakonom, ovim Statutom ili drugim općim aktom advokatske komore ima predsjednik Upravnog odbora.
Iznimno, u slučaju opravdane kratkoročne odsutnosti ili spriječenosti i predsjednika i potpredsjednika Upravnog odbora advokatske komore Federacije BiH, Upravni odbor advokatske komore Federacije BiH može odlučiti da sjednicama predsjedava i njegov član za kojeg se izjasni većina prisutnih članova.
Članak 68.
(1) Upravni odbor advokatske komore FBiH može za specifične poslove iz nadležnosti Upravnog odbora formirati sljedeća povjerenstva: Povjerenstvo za verifikaciju upisa, Povjerenstvo za praćenje propisa, Povjerenstvo za položaj advokature, Povjerenstvo za stručno usavršavanje advokata, stručnih suradnika i advokatskih pripravnika, Komisija za ekonomski položaj advokature, kao i druge komisije za koje ocjeni da bi mogle doprinijeti razvoju advokature.
(2) Predsjednici formiranih komisija su uvijek iz sastava članova Upravnog odbora advokatske komore FBiH, a članovi tih komisija iz redova advokata, učlanjenih u Advokatsku komoru FBiH.
(3) Komisije za svoj rad odgovaraju i podnose izvješće Upravnom odboru advokatske komore FBiH.
(4) Upravni odbor advokatske komore FBiH, na prvoj konstitutivnoj sjednici, pored izbora predsjednika Upravnog odbora, može iz sastava članova Upravnog odbora, izabrati Generalnog tajnika Upravnog odbora, s ovlastima i dužnostima koje će Upravni odbor utvrditi u svojoj odluci o izboru.
3. Predsjednik i potpredsjednik advokatske komore FBiH
Članak 69.
(1) Predsjednik advokatske komore FBiH obavlja sljedeće poslove:
- predstavlja Komoru pred svim organima, organizacijama i institucijama u Bosni i Hercegovini i inozemstvu,
- potpisuje ugovore, koje zaključuje Advokatska komora FBiH,
- potpisuje odluke Skupštine advokatske komore FBiH,
- izvršava zadatke koje mu svojom odlukom povjerava Skupština,
- sudjeluje u radu Upravnog odbora advokatske komore FBiH, s ravnopravnim pravom glasa.
- Predsjednik AKFBiH može staviti veto na odluku Upravnog odbora ukoliko smatra da je takva odluka u suprotnosti sa Zakonom, Statutom i drugim aktima AKFBiH.
(2) Za svoj rad predsjednik odgovara Skupštini advokatske komore FBiH.
(3) Mandat predsjednika advokatske komore FBiH traje četiri (4) godine, i ne može se uzastopno ponoviti.
Članak 70.
(1) Potpredsjednik advokatske komore FBiH zamjenjuje predsjednika, u svim slučajevima njegove spriječenosti da obavlja funkcije iz članka 69. ovoga Statuta.
(2) Mandat potpredsjednika advokatske komore FBiH traje četiri (4) godine i istek tog mandata nije smetnja za izbor na mjesto predsjednika advokatske komore FBiH u narednom uzastopnom mandatu.
4. Nadzorni odbor
Članak 71.
(1) Nadzorni odbor advokatske komore FBiH je samostalni organ koji za svoj rad odgovara Skupštini advokatske komore FBiH.
(2) Nadzorni odbor od tri (3) člana bira Skupština advokatske komore FBiH.
(3) Mandat članova Nadzornog odbora traje četiri (4) godine, s mogućnošću uzastopnog izbora i u narednom mandatu.
(4) Na prvoj sjednici, poslije izbora Nadzornog odbora, članovi Nadzornog odbora biraju predsjednika Nadzornog odbora, iz reda izabranih članova Nadzornog odbora.
Članak 72.
(1) Nadzorni odbor obavlja funkciju nadzora u financijskom poslovanju i realizaciji predračuna prihoda i rashoda advokatske komore FBiH.
(2) Nadzorni odbor vrši i funkciju nadzora rada svih organa advokatske komore FBiH, u pogledu primjene Zakona o advokaturi, Statuta i drugih općih akata advokatske komore FBiH.
(3) U vršenju funkcija iz stavka 1 i 2, Nadzorni odbor o svojim zapažanjima podnosi izvješće na svakoj Skupštini advokatske komore FBIH i u izvješću daje smjernice i sugestije u cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti.
(4) U vršenju ovlasti iz stavka 1 i 2, Nadzorni odbor nije ovlašten da mijenja pojedinačne odluke koje su donijeli, u vršenju ovlasti iz svoje nadležnosti, organi advokatske komore FBIH.
5. Disciplinski sud i disciplinski tužitelj advokatske komore FBIH
Disciplinski sud
Članak 73.
(1) Disciplinski sud advokatske komore FBiH je samostalni organ nadležan za utvrđivanje lakših i težih povreda dužnosti advokata, advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika i izricanje disciplinskih mjera.
(2) Disciplinski sud se sastoji od pet (5) sudaca i 5 zamjenika koje bira Skupština advokatske komore FBIH.
(3) Mandat sudaca i zamjenika sudaca Disciplinskog suda traje četiri (4) godine i može se obnoviti i u narednom uzastopnom mandatu.
(4) Disciplinski sud na općoj sjednici, koju čine svi suci i zamjenici sudaca, donosi Poslovnik o svom radu, kao i njegove izmjene i dopune.
Disciplinski tužitelj
Članak 74.
(1) Disciplinski tužitelj je samostalni organ disciplinskog gonjenja, nadležan za pokretanje postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti advokata, advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika.
(2) Disciplinskog tužitelja advokatske komore FBIH bira Skupština AKFBIH, na mandatno razdoblje od četiri (4) godine, uz mogućnost reizbora na vrijeme drugog uzastopnog mandata.
(3) Skupština bira i zamjenika disciplinskog tužitelja, koji u pogledu dužnosti i ovlasti, u disciplinskom postupku, ima iste ovlasti kao i disciplinski tužitelj.
Članak 75.
Potpune ovlasti, dužnosti i prava disciplinskog tužitelja i njegovog zamjenika Disciplinskog suda bliže se reguliraju općim aktom o disciplinskoj odgovornosti i postupku radi utvrđivanja te odgovornosti. Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti se utvrđuju jedinstvena pravila vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinskih mjera, koja su obvezna za sve disciplinske organe advokatske komore FBiH i regionalnih advokatskih komora.
Članak 76.
Disciplinski sud i disciplinski tužitelj podnose izvješće o radu na redovitoj Skupštini advokatske komore F BiH.
6. Komisija za polaganje advokatskih ispita
Članak 77.
(1) Komisiju za polaganje advokatskih ispita, iz članka 18 točka 7. Zakona o advokaturi, koja se sastoji od tri (3) člana i dva (2) zamjenika, imenuje Upravni odbor advokatske komore FBiH.
(2) Mandat članova Komisije za polaganje advokatskih ispita i njihovih zamjenika traje četiri (4) godine.
(3) Imenovanje članova ispitne komisije vrši se iz redova afirmiranih advokata, članova advokatske komore FBiH koji imaju najmanje 10 godina prakse u obavljanju advokatske djelatnosti.
(4) Imenovani članovi ispitne komisije biraju između sebe predsjednika Komisije na isti mandatni period za koji je imenovana Komisija.
(5) Komisija za polaganje advokatskih ispita, samostalno donosi pravilnik o sadržaju materije koja je predmetom polaganja advokatskog ispita pred ispitnom komisijom i pravila rada Komisije, u kojim se utvrđuju i rokovi ponavljanja ispita, u slučaju prvog bezuspješnog polaganja.
(6) O položenom advokatskom ispitu, Komisija izdaje uvjerenje u obliku koji će Komisija utvrditi u svom pravilniku. Uvjerenje potpisuje predsjednik ispitne komisije i isto ima značaj javne isprave.
IX. OBILJEŽJA DISCIPLINSKIH PREKRŠAJA
I VRSTE DISCIPLINSKIH MJERA
Članak 78.
(1) Kao teže povrede obavljanja advokatske djelatnosti i narušavanja ugleda advokature, smatraju se:
- očigledno nesavjesno i neodgovorno obavljanje djelatnosti od strane advokata, advokatskih stručnih suradnika ili advokatskog pripravnika,
- bavljenje poslovima koji su nedostojni i nespojivi s advokatskom djelatnošću i ugledom advokature - povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne,
- zahtijevanje naknade za obavljanje poslova u zastupanju, preko iznosa utvrđenih Tarifom o naknadama i nagradama za rad advokata,
- neovlašteno raspolaganje novčanim sredstvima klijenta, neosnovano zadržavanje novčanih sredstava i drugih materijalnih vrijednosti, naplaćenih ili dobivenih u ime i za račun klijenta,
- odbijanje predaje spisa i dokumenata, poslije prestanka zastupanja, klijentu ili uvjetovanje predaje spisa i dokumenata plaćanjem dospjelih naknada i nagrada za zastupanje,
- očigledno nesavjesno i neodgovorno obavljanje izbornih funkcija i funkcija na koje je imenovan u organima advokatske komore,
- kršenje Kodeksa advokatske etike, kada je to kršenje Kodeksom određeno kao teža povreda dužnosti advokata, advokatskih stručnih suradnika ili advokatskih pripravnika,
- neplaćanje članarine i drugih materijalnih obveza komori u razdoblju dužem od tri mjeseca,
- prihvaćanje zastupanja klijenta, u slučajevima kada je postojala obveza odbijanja zastupanja (članak 22. Zakona o advokaturi),
- svako kršenje Kodeksa advokatske etike, koje je moglo ili je uzrokovalo nastupanje težih posljedica za klijenta, ili ugled advokature,
- grubo kršenje zakonskih prava advokatskog stručnog suradnika i advokatskog pripravnika koje ovaj ima po osnovi rada,
- nezaključivanje ugovora o osiguranju od odgovornosti kao i neprijavljivanje,
- nastale promjene kao i nedostavljanje ugovora regionalnoj Advokatskoj komori kojoj advokat pripada,
- nezaključivanje ugovora o osiguranju.
Upravni odbor regionalne advokatske komore dužan je svakom advokatu koji nije zaključio ugovor o osiguranju dostaviti pismeno upozorenje da je obvezan zaključiti ugovor.
U pismenom pozivu, advokatu će se dati rok od šezdeset (60) dana od dana prijema pismenog poziva da zaključi ugovor o osiguranju i dostavi ugovor Komori.
U slučaju da advokat ne zaključi ugovor o osiguranju u ostavljenom roku, Upravni odbor regionalne advokatske komore će dostaviti prijavu disciplinskom tužitelju radi pokretanja disciplinskog postupka.
(2) Upravni odbor regionalne advokatske komore, dužan je svakom advokatu koji nije izmirio članarinu i druge materijalne obveze komori za sebe, za advokatske stručne suradnike i advokatske pripravnike, u razdoblju dužem od tri (3) mjeseca, dostaviti pismeni poziv za izmirenje financijskih obveza.
U pismenom pozivu, advokatu će se dati rok od petnaest (15) dana od dana prijema pismenog poziva, da izvrši uplatu svojih dugovanja prema Komori. U slučaju da advokat ne izmiri uplatu u ostavljenom roku ili ne uputi pismeno izjašnjenje vezano za pismeni poziv, Upravni odbor regionalne advokatske komore će donijeti rješenje o brisanju iz Imenika advokata.
Nakon verifikacije rješenja od verifikacijske komisije advokatske komore Federacije BiH, advokat će se brisati iz Imenika advokata.
Ukoliko advokat da pismeno izjašnjenje na pismeni poziv za izmirenje svojih dugovanja prema Komori, i navede razloge zbog kojih nije u mogućnosti da izmiri dug u ostavljenom roku, Upravni odbor regionalne advokatske komore ima pravo procijeniti da li su razlozi opravdani ili ne. Ukoliko nađe da su razlozi opravdani, donijet će odluku o davanju novog roka za izmirenje dugovanja. Ako advokat i nakon ovog produženog roka ne izvrši svoju obvezu, brisat će se iz Imenika advokata.
Na rješenje o brisanju iz Imenika advokata, advokat ima pravo žalbe Upravnom odboru advokatske komore Federacije BiH u roku od petnaest (15) dana od dana prijema rješenja.
(3) Lakše povrede advokatske dužnosti predstavljaju sve povrede i kršenje Kodeksa profesionalne etike advokata, advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika, koje u prethodnom stavku ovoga članka nisu označene kao teže povrede dužnosti advokata.
Članak 79.
Postupanje advokatskog stručnog suradnika protivno odredbama članka 34, odnosno samovlasno vršenje poslova iz članka 35., smatrat će se težom povredom dužnosti.
Članak 80.
(1) Kao teže povrede dužnosti advokatskih pripravnika, smatraju se:
- samostalno primanje na zastupanje, bez suglasnosti principala,
- samostalna naplata nagrade za zastupanje, bez suglasnosti principala,
- otpočinjanje s pripravničkom praksom, bez zaključenog Ugovora o radu s principalom,
- nesavjesno i neodgovorno obavljanje funkcija na koje je izabran u Organizaciji advokatskih pripravnika.
Članak 81.
(1) U postupku utvrđivanja odgovornosti za povredu dužnosti advokata, advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere:
1. za lakše povrede dužnosti advokata, advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika:
• opomena,
• javna opomena,
• novčane kazne do gornjeg iznosa od 2.000,00 KM za advokate, advokatskog stručnog suradnika i 1.000,00 KM za advokatskog pripravnika,
2. za teže povrede dužnosti advokata, advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika:
• novčana kazna do iznosa od 10.000,00 KM, za advokata, advokatskog stručnog suradnika i novčana kazna do 5.000,00 KM za advokatskog pripravnika,
• zabrana obavljanja djelatnosti advokatskom stručnom suradniku, advokatskom pripravniku, u trajanju od šest (6) mjeseci do pet (5) godina,
• zabrana obavljanja advokatske djelatnosti u trajanju od šest (6) mjeseci do pet (5) godina.
(2) Pravomoćna disciplinska odluka, kojom je izrečena mjera zabrane bavljenja advokatskom djelatnošću ili zabrana obavljanja djelatnosti advokatskog stručnog suradnika i pripravničke prakse, ima za posljedicu brisanje iz Imenika advokata, Imenika advokatskih stručnih suradnika, odnosno Imenika advokatskih pripravnika, sa zabranom ponovnog upisa, za vrijeme trajanja izrečene mjere.
X. FINANCIRANJE advokatske KOMORE FBIH
Članak 82.
(1) Advokatska komora FBiH financira se iz sljedećih izvora:
• dijela članskog doprinosa (članarine) koji je utvrđen Odlukom Upravnog odbora advokatske komore FBiH, iz članarine koju advokati plaćaju regionalnim advokatskim komorama, a ove doznačavaju Advokatskoj komori FBiH,
• upisnine za upis u Imenik advokata, čiju visinu Odlukom utvrđuje Upravni odbor advokatske komore FBiH, a uplaćuje se prije upisa u Imenik advokata, izravno na račun advokatske komore FBiH,
• samodoprinosa advokata, u slučaju izvanrednih i opravdanih potreba, čiji iznos utvrđuje odlukom Upravni odbor advokatske komore FBiH, a tu odluku verificiraju upravni odbori regionalnih advokatskih komora,
• drugih izvora, kao što su donacije i sl.
(2) Donacije, učinjene Advokatskoj komori FBiH ili sredstva koja bi osiguravali državni organi i institucije, ne mogu se koristiti za financiranje advokatskih komora, ukoliko bi korištenje tih sredstava na bilo koji način moglo ugroziti načelo neovisnosti advokature.
Članak 83.
Nužni troškovi financiranja rada Organizacije advokatskih pripravnika, Organizacije stručnih suradnika advokatske komore FBiH utvrđuju se u godišnjem Predračunu (Proračunu) advokatske komore FBiH i osiguravaju iz izvora navedenih u članku 65. ovoga Statuta.
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 84.
Regionalne advokatske komore će svoje Statute uskladiti s odredbama ovoga Statuta u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja u Službenim novinama FBiH.
Članak 85.
Izmjene i dopune Statuta stupaju na snagu danom usvajanja na Redovitoj Skupštini AKFBIH održanoj 9. travnja 2011., a ovlašćuje se Upravni odbor da sačini prečišćeni tekst Statuta koji će se objaviti u Službenim novinama FBiH.
Preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Advokatska komora FBiH je asocijacija advokata koji imaju sjedište advokatskih ureda, odnosno advokatskih društava na teritoriju Federacije BIH.
Advokati stječu članstvo u Advokatskoj komori FBiH obveznim udruživanjem u regionalnu Advokatsku komoru prema sjedištu advokatskog ureda, odnosno advokatskog društva.
Advokatsku komoru F BiH uz advokate čine i advokatski stručni suradnici i advokatski pripravnici.
Advokatski stručni suradnici se mogu udružiti u posebnu organizaciju advokatskih stručnih suradnika pri Advokatskoj komori Federacije BiH. Kada broj upisanih advokatskih stručnih suradnika u Imenik advokatskih stručnih suradnika pređe 50 (pedeset), udruživanje je obvezno.
advokatski pripravnici se obvezno udružuju u posebnu organizaciju advokatskih pripravnika pri Advokatskoj komori FBiH.
Članak 2.
Advokatska komora FBiH osnovana je Zakonom o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine.
Advokatsku komoru FBiH čine:
1) Regionalna advokatska komora Sarajevo (formira se za područje kantona Sarajevo i Bosansko – podrinjskog kantona);
2) Regionalna advokatska - Advokatska komora Mostar (formira se za područje Hercegovačko – neretvanskog kantona, Zapadnohercegovačkog kantona i kantona br. 10);
3) Regionalna advokatska komora Tuzla (formira se za područje Tuzlanskog kantona i Posavskog kantona);
4) Regionalna advokatska komora Zenica (formira se za područje Zeničko-Dobojskog kantona i Srednjobosanskog kantona);
5) Regionalna advokatska komora Bihać (formira se za područje Unsko-Sanskog kantona).
(dalje u tekstu: regionalne advokatske komore)
Advokatska komora FBiH ima svojstvo pravne osobe.
Sjedište advokatske komore FBiH je u Sarajevu.
Advokatska komora FBiH ima pečat čiju veličinu, oblik i sadržaj utvrđuje Upravni odbor komore.
Advokatska komora FBiH ima svoj znak čiji sadržaj, izgled i oblik utvrđuje Upravni odbor komore.
Regionalne advokatske komore su dužne imati isti znak kao i Advokatska komora Federacije BiH. U novčanom poslovanju Komore potpisnik je predsjednik Upravnog odbora. Upravni odbor određuje još dva potpisnika koja zamjenjuju predsjednika u slučajevima njegove odsutnosti.
U novčanom poslovanju Komoru potpisnici su zajedno dva člana Upravnog odbora, koje Upravni odbor za to ovlasti.
Članak 3.
Advokatsku komoru FBiH predstavlja i zastupa predsjednik advokatske komore FBiH, a u njegovom odsustvu potpredsjednik advokatske komore FBiH.
Članak 4.
Advokatska komora FBiH predstavlja i zastupa sve advokate, advokatske stručne suradnike i advokatske pripravnike s teritorija FBiH pred federalnim tijelima i institucijama, proučava odnose, pojave u društvu i utjecaj društvenih odnosa na položaj i rad advokature, kao samostalne i nezavisne djelatnosti, te obavještava organe društvene zajednice i državne organe o uočenim društvenim pojavama, posebno u zakonodavnoj djelatnosti i primjeni Zakona i drugih propisa, a sve u cilju svestrane i potpune zaštite pravnim sustavom garantiranih prava i sloboda, imovinskih i drugih interesa građana i drugih subjekata, te u tom cilju naročito obavlja sljedeće zadatke:
- u okviru Ustava BiH, Ustava FBiH, Zakona o advokaturi FBiH i drugih propisa i svojih općih akata štiti prava i interese advokata, zajedničkih advokatskih ureda, advokatskih društava, advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika;
- donosi odluke u vezi sa stjecanjem prava na bavljenje advokatskom djelatnošću i djelatnošću advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika;
- brine se o očuvanju samostalnosti, neovisnosti i ugleda advokature;
- vrši nadzor u pogledu ispunjavanja obveza i dužnosti advokata, advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika utvrđenih Zakonom o advokaturi FBiH, Statutom i Kodeksom advokatske etike;
- organizira i osigurava stručno usavršavanje advokata i nadgleda obuku advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika;
- poduzima potrebne mjere radi razvijanja profesionalne etike u radu advokata, advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika i njihovim međusobnim odnosima.
II. STJECANJE PRAVA NA OBAVLJANJE advokatske DJELATNOSTI
Članak 5.
(1) Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stječe se donošenjem konačnog rješenja o upisu u Imenik advokata advokatske komore FBiH.
(2) Zahtjev za upis u Imenik advokata podnosi se nadležnoj regionalnoj Advokatskoj komori, prema namjeravanom sjedištu advokatskog ureda podnosioca zahtjeva ili sjedištu advokatskog društva. Regionalna Advokatska komora kojoj je zahtjev za upis advokata podnesen dužna je u roku od 30 dana od dana zaprimljenog zahtjeva, svojim rješenjem utvrditi postojanje zakonskih uvjeta za upis u Imenik advokata i istim rješenjem izvršiti upis u Imenik advokata advokatske komore FBiH.
(3) Ukoliko regionalna Advokatska komora odbije zahtjev za upis u Imenik advokata, podnosilac zahtjeva protiv tog rješenja može u roku od 15 dana podnijeti žalbu Advokatskoj komori FBiH.
(4) Rješenje o upisu u Imenik advokata iz stavka 2. ovoga članka, regionalna Advokatska komora dostavlja odmah, a najdalje u roku od 8 dana od dana donošenja rješenja o upisu, Advokatskoj komori FBiH koja je dužna da, u roku od 30 dana od dana prijema rješenja i spisa, donese rješenje o utvrđivanju postojanja uvjeta i o upisu u Imenik advokata.
(5) Ukoliko u postupku verifikacije postojanja uvjeta za upis u Imenik advokata Advokatska komora FBiH utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za upis u Imenik advokata, svojim rješenjem poništit će rješenje regionalne advokatske komore i odbiti zahtjev za upis u Imenik advokata ili, prema potrebi, ukinuti rješenje regionalne advokatske komore o upisu i predmet vratiti regionalnoj komori na ponovni postupak.
(6) Protiv konačnog rješenja advokatske komore FBiH, kojim se zahtjev za upis u Imenik advokata odbija, može se u roku od 30 dana pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.
Članak 6.
(1) Jedinstven Imenik advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine vodi se u Advokatskoj komori FBiH, a regionalne advokatske komore vode Imenike advokata za advokate sa sjedištem na svom području.
(2) Imenik advokata je javna knjiga s podacima koji imaju značaj službene evidencije, a izvodi iz te evidencije imaju svojstvo javne isprave.
(3) advokat može otpočeti s obavljanjem advokatske djelatnosti nakon dobivanja verificiranog rješenja o upisu u Imenik advokata i davanja svečane izjave. Svečanu izjavu advokat je dužan dati najdalje u roku od 15 dana od dana dobivanja verificiranog rješenja o upisu u Imenik advokata.
(4) Svečana izjava daje se pred predsjednikom advokatske komore Federacije BiH. Tekst svečane izjave glasi:
“svečano izjavljujem da ću Advokatsku djelatnost obavljati savjesno i stručno, da ću se u svom radu pridržavati Ustava BiH, Ustava FBiH, Zakona, Statuta advokatskih komora i Kodeksa profesionalne etike i Povelje o osnovnim načelima Europske advokatske profesije i Kodeksa ponašanja Europskih advokata, te da ću u svom radu štititi ugled advokature i izvršavati sve obveze prema Advokatskoj komori FBiH”.
(5) Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od 30 dana, dostavlja potpisanu svečanu izjavu regionalnoj Advokatskoj komori koja je izvršila upis davaoca svečane izjave u Imenik advokata.
Članak 7.
(1) Odlučivanje o zahtjevu za upis u Imenik advokata je u nadležnosti Upravnog odbora regionalne advokatske komore, a ocjenu postojanja uvjeta, po donošenju rješenja o upisu regionalne advokatske komore, u smislu članka 5. ovoga Statuta, vrši Komisija za Verifikaciju upisa koju osniva Upravni odbor advokatske komore FBiH.
(2) Ukoliko je prije donošenja rješenja o upisu u Imenik advokata, odnosno prije verifikacije postojanja uvjeta za upis od strane advokatske komore FBiH, protiv podnosioca zahtjeva pokrenut krivični postupak za djelo koje bi podnosioca zahtjeva činilo nedostojnim za obavljanje advokatske djelatnosti, postupak za upis će se prekinuti. O prekidu postupka upisa u Imenik advokata nadležni organ advokatske komore donosi pismeni zaključak protiv kojeg je dopuštena žalba Advokatskoj komori FBiH u roku od 15 dana od dana dobivanja pismenog otpravka zaključka. Ukoliko su ispunjeni uvjeti, a regionalne komore ne donesu zaključak o prekidu postupka, za njegovo donošenje je ovlašten nadležni organ advokatske komore FBiH. Protiv tog zaključka može se pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana, kod nadležnog suda.
Članak 8.
(1) Ako je zahtjev za upis u Imenik advokata pravomoćno odbijen zbog nepostojanja uvjeta za upis, novi zahtjev se može podnijeti odmah po stjecanju uvjeta za upis u Imenik advokata.
(2) Ako je zahtjev za upis u Imenik advokata pravomoćno odbijen zbog neispunjenja uvjeta iz točke 8. članka 18. Zakona o advokaturi FBiH, novi zahtjev se može podnijeti nakon isteka roka od dvije (2) godine od dana pravomoćnosti rješenja kojim je raniji zahtjev bio odbijen.
Članak 9.
(1) Ukoliko se utvrdi da je u postupku upisa u Imenik advokata podnosilac dao neistinite podatke ili priložio neistinite isprave, postupak upisa će se obnoviti po službenoj dužnosti, rješenje o upisu u Imenik advokata poništiti i zahtjev za upis odbiti.
(2) Protiv rješenja regionalne advokatske komore, donesenom u postupku obnove upisa u Imenik advokata iz prethodnog stavka, dopuštena je žalba Advokatskoj komori FBiH, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Protiv rješenja advokatske komore FBiH donesenog u postupku obnove upisa, može se u roku od 30 dana pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.
(3) Inicijativu za obnovu postupka upisa može podnijeti, po saznanju razloga za obnovu, svaki organ regionalnih ili advokatske komore FBiH.
III. advokatski STRUČNI SURADNICI
Članak 10.
advokatski stručni suradnici zaposleni kod advokata, u zajedničkoj Advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu, obavljaju djelatnost pružanja pravne pomoći na način i u granicama određenim Zakonom, ovim Statutom i drugim općim aktima advokatske komore F BiH.
Obavljanje prakse advokatskom stručnom suradniku nije dopušteno kod advokata koji nema najmanje 3 (tri) godine staža u obavljanju advokatske djelatnosti, kao ni u zajedničkoj Advokatskoj kancelariji i advokatskom društvu, u kojem najmanje jedan (1) advokat ne obavlja Advokatsku djelatnost najmanje 3 (tri) godine.
Članak 11.
Svojstvo advokatskog stručnog suradnika stječe se upisom u Imenik advokatskih stručnih suradnika advokatske komore FBiH, po istom postupku predviđenim za upis advokata u Imenik advokata.
Pravo na upis u Imenik stručnih suradnika advokatske komore FBiH ima ona osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
- da je državljanin Bosne i Hercegovine,
- da je diplomirao na bilo kojem Pravnom fakultetu u BiH ili u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. svibnja 1992., a ako je diplomirao na Pravnom fakultetu druge države, ovaj uvjet stječe nakon nostrifikacije diplome od nadležnog federalnog organa uprave,
- da je diplomirao na Pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini s četverogodišnjim studijem ili završenim prvim ciklusom školovanja dodiplomskog studija pravnog fakulteta koji je vrednovan sa najmanje 240 ECTS bodova, odnosno da je diplomirao na nekom od Pravnih fakulteta u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. svibnja 1992., a ako je diplomirao na Pravnom fakultetu druge države, ovaj uvjet stječe nakon nostrifikacije diplome kod nadležnog organa sukladno Zakonu.
- da nije osuđivan na kaznu zatvora za djela protiv uređenja i sigurnosti, za kaznena djela protiv čovječnosti ili međunarodnog prava, protiv službene ili druge odgovorne dužnosti ili za drugo kazneno djelo izvršeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda, osim ako je proteklo pet godina od izdržane, oproštene ili zastarjele kazne.
- da nije osuđivan na kaznu zatvora:
- zbog izvršenog kaznenog djela ili ako je proglašen krivim za kazneno djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje advokatske djelatnosti
- da je intelektualno i fizički sposoban da obavlja Advokatsku djelatnost
- da posjeduje profesionalnu nepristranost, visoke moralne kvalitete i dokazanu stručnu sposobnost te da ima odgovarajuću obuku i stručnu spremu
- da njegovo ponašanje u sudu ili tužiteljstvu i izvan suda i tužiteljstva ne šteti ugledu vršenja advokatske djelatnosti.
- da nije u radnom odnosu;
- da je dostojan obavljanja djelatnosti stručnog suradnika i da u ranijem ponašanju te osobe ne postoje postupci koji bi ukazivali da će štetiti ugledu advokature ili da neće savjesno obavljati poslove koje može obavljati po Zakonu o advokaturi.
Članak 12.
Uz zahtjev za upis u Imenik stručnih suradnika, pored dokaza o postojanju općih uvjeta za stjecanje svojstva advokatskog stručnog suradnika, prilaže se pismena suglasnost advokata, zajedničkog advokatskog ureda odnosno advokatskog društva kod kojeg će stručni suradnik biti zaposlen.
Nakon donošenja rješenja o upisu u Imenik advokatskih stručnih suradnika, stručni suradnik ne može otpočeti s obavljanjem djelatnosti prije nego što dostavi regionalnoj Advokatskoj komori ugovor o radu zaključen s advokatom, odnosno zajedničkim advokatskim uredom ili advokatskim društvom kod kojeg će obavljati djelatnost, a sve u roku od 8 dana.
Ukoliko bezuspješno protekne rok iz prethodnog stavka ovoga članka, nadležni organ regionalne advokatske komore stavit će izvan snage rješenje o upisu u Imenik advokatskih stručnih suradnika.
Članak 13.
advokatski stručni suradnik briše se iz Imenika advokatskih stručnih suradnika:
- prestankom ugovora o radu;
- na zahtjev advokatskog stručnog suradnika;
- zasnivanjem radnog odnosa kod drugog poslodavca;
- izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom stručnom suradniku zabranjuje obavljanje djelatnosti;
- u slučaju iz članka 46. stavak 1. točka 10. Zakona o advokaturi.
Članak 14.
Poslije upisa u Imenik advokatskih stručnih suradnika, stručni suradnik može izvršiti promjenu advokatskog ureda ili advokatskog društva kod kojeg će nastaviti s radom, uz prethodni raskid ugovora o radu s advokatom odnosno advokatskim društvom kod kojeg je bio zaposlen i zaključuje ugovor o radu s advokatom, odnosno advokatskim društvom kod kojeg nastavlja s radom.
Nastale promjene u smislu prethodnog stavka evidentiraju se nakon provjere u Imeniku stručnih suradnika advokatske komore FBiH.
IV. STJECANJE SVOJSTVA advokatskog PRIPRAVNIKA
Članak 15.
Svojstvo advokatskog pripravnika stječe se upisom u Imenik advokatskih pripravnika advokatske komore FBiH.
Članak 16.
(1) Upis u Imenik advokatskih pripravnika obavlja se po istom postupku po kojem se vrši i upis u Imenik advokata (članak 7. ovog Statuta).
(2) Uz zahtjev za upis u Imenik advokatskih pripravnika, pored dokaza o postojanju općih uvjeta za stjecanje svojstva advokatskog pripravnika (članak 51. Zakona o advokaturi) prilaže se pismena suglasnost advokata - principala kod kojeg će pripravnik obavljati pripravničku praksu.
(3) Nakon donošenja rješenja o upisu u Imenik advokatskih pripravnika, advokatski pripravnik ne može otpočeti s obavljanjem pripravničke prakse prije nego što dostavi Advokatskoj komori FBiH ugovor o radu s advokatom kod kojeg će obavljati pripravničku praksu.
(4) Pripravnička praksa advokatskog pripravnika traje četiri (4) godine.
Upravni odbor advokatske komore Federacije BiH može iznimno, u opravdanim slučajevima, rješenjem advokatske komore Federacije BiH produljiti trajanje pripravničke prakse najviše još jednu (1) godinu.
(5) Nakon polaganja pravosudnog ispita, pripravnik može nastaviti raditi kao advokatski pripravnik s položenim pravosudnim ispitom, do stjecanja uvjeta za upis u Imenik advokata ili zatražiti upis u Imenik stručnih suradnika.
V. IMENICI I REGISTRI KOJE VODI Advokatska KOMORA FBIH
Članak 17.
(1) Advokatska komora FBiH vodi Imenik advokata, Imenik advokatskih stručnih suradnika, Imenik advokatskih pripravnika, Imenik advokatskih društava i evidenciju zajedničkih advokatskih kancelarija.
(2) Imenici iz prethodnog stavka su javne knjige, a potvrde i uvjerenja o činjenicama i podacima iz Imenika koje izdaje Advokatska komora FBiH imaju značaj javnih isprava.
Članak 18.
Prilikom osnivanja advokatskog društva kao pravne osobe, prije njegovog upisa u registar gospodarskih društava nadležnog suda, Upravni odbor advokatske komore FBiH svojim rješenjem utvrđuje je li ugovor o osnivanju advokatskog društva kao pravne osobe u skladu sa Zakonom o advokaturi, Statutom, Kodeksom profesionalne etike, kao i drugim općim aktima regionalne i advokatske komore FBiH.
Članak 19.
(1) Upis u Imenik advokatskih društava advokatske komore FBiH vrši se na temelju zahtjeva osnivača koje se podnosi u roku od 8 dana, od dana prijema rješenja o upisu u registar gospodarskih društava nadležnog suda.
(2) Advokatska komora FBiH je dužna izvršiti upis u Imenik advokatskih društava, u roku od 8 dana od dana prijema zahtjeva za upis, te o tome donijeti rješenje i dostaviti ga podnosiocu zahtjeva.
(3) Ukoliko Advokatska komora FBiH ne donese rješenje u roku iz stavka 2 ovoga članka i isto ne dostavi podnosiocu zahtjeva za upis, smatrat će se da je upis u Imenik advokatskih društava izvršen.
Članak 20.
(1) U Imenik advokata advokatske komore FBiH upisuju se osobni podaci advokata, datum diplomiranja na pravnom fakultetu, datum polaganja pravosudnog ispita, datum polaganja advokatskog ispita, broj i datum rješenja o upisu u Imenik advokata, dan davanja svečane izjave advokata, sjedište advokatskog ureda advokata, dan i osnova brisanja iz Imenika advokata, podaci o likvidatoru ureda, podaci o obavljanju funkcija u izbornim organima komore, te podaci o izricanju disciplinskih mjera, privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti i drugi bitni podaci.
(2) U Imenik advokatskih društava upisuje se broj i datum rješenja advokatske komore FBiH o prethodnoj suglasnosti za osnivanje advokatskog društva (članak 39. st. 1. Zakona o advokaturi FBiH), broj i datum rješenja o upisu društva u registar nadležnog suda, te broj i datum upisa društva u Imenik advokatskih društava advokatske komore FBiH.
(3) U Imenik advokatskih društava se upisuje i prestanak rada društva, podaci o članovima društva, pristupanje osnivačkom ugovoru novih članova, istupanje iz društva i drugi bitni podaci.
Članak 21.
U Imenik advokatskih stručnih suradnika upisuju se njegovi osobni podaci (ime, prezime, jedinstveni matični broj građana), ime, prezime i sjedište ureda advokata, naziv imena i prezimena članova i sjedište zajedničkog advokatskog ureda, odnosno tvrtka i sjedište advokatskog društva-poslodavca, datum položenog pravosudnog ispita, podaci o izrečenim disciplinskim mjerama za vrijeme trajanja radnog odnosa u svojstvu advokatskog stručnog suradnika, vršenju funkcija u organizaciji advokatskih stručnih suradnika, datum i osnova brisanja iz Imenika i drugi podaci od značaja za obavljanje prakse advokatskih stručnih suradnika.
Članak 22.
U Imenik advokatskih pripravnika advokatske komore FBiH upisuju se osobni podaci pripravnika, ime i prezime advokata - principala, početak i završetak pripravničke prakse, podaci o produljenju pripravničke prakse, datum položenog pravosudnog ispita, podaci o disciplinskim mjerama za vrijeme pripravničke prakse, podaci o obavljanju funkcija u organizaciji advokatskih pripravnika advokatske komore FBiH i drugi podaci od značaja za obavljanje pripravničke prakse.
VI. PRAVA I DUŽNOSTI advokata, advokatskih STRUČNIH SURADNIKA I advokatskih PRIPRAVNIKA
A. Advokati
Članak 23.
(1) Sukladno Zakonu, Statutu, kao i drugim općim aktima advokatske komore FBiH i regionalnih advokatskih komora, advokat ima pravo sudjelovati u radu organa komora, uključujući i pravo da bira organe komore i bude u njih biran.
(2) Dužnost je advokata da savjesno i odgovorno vrši funkcije u organima i tijelima advokatske komore, u koje je biran ili imenovan. Nesavjesno, nemarno ili neodgovorno obavljanje dužnosti na funkcijama na koje je izabran ili imenovan u organima komore, predstavlja težu povredu advokatske dužnosti.
Članak 24.
Na zahtjev organa advokatske komore FBiH i regionalnih komora, advokat je dužan davati tražene podatke i obavijesti koje se odnose na obavljanje advokatskih poslova, izuzev podataka koji po Kodeksu profesionalne etike predstavljaju Advokatsku tajnu.
Članak 25.
(1) U slučajevima kada je za vrijeme bolesti ili drugih opravdanih razloga spriječen da obavlja Advokatsku djelatnost, advokat je dužan odrediti zamjenika iz redova advokata.
(2) O uvjetima zamjenjivanja, u smislu prethodnog stavka, zaključuje se pismeni sporazum između advokata koji zamjenjuje i advokata kod kojeg je nastao razlog spriječenosti za obavljanje advokatske djelatnosti. Ovaj sporazum se dostavlja nadležnom organu regionalne advokatske komore.
(3) Ukoliko advokat ne odredi zamjenika za vrijeme privremene spriječenosti obavljanja advokatske djelatnosti, nadležni organ regionalne advokatske komore dužan je, odmah po saznanju za razlog spriječenosti, odrediti zamjenika iz redova advokata sa sjedištem na teritoriju regionalne komore i utvrditi uvjete pod kojima će se obavljati zamjenjivanje, te o tome izvijestiti Advokatsku komoru FBiH.
Članak 26.
advokat je dužan prijaviti regionalnoj Advokatskoj komori svaku promjenu u pogledu oblika vršenja advokatske djelatnosti kao i promjenu sjedišta advokatske kancelarije u roku od 8 dana od dana nastale promjene.
Članak 27.
(1) advokat, zajednički advokatski ured ili advokatsko društvo su ovlašteni informirati javnost o obavljanju advokatske djelatnosti. Ovakvo informiranje se može vršiti isključivo pod uvjetima definiranim ovim statutom i Kodeksom advokatske etike.
(2) advokat, zajednički advokatski ured ili advokatsko društvo mogu javno objavljivati sljedeće podatke:
- imena i prezimena advokata
- njihovu stručnu spremu
- dan upisa u imenik advokata, odnosno u imenik advokatskih društava
- uža pravna oblast kojom se bavi
- poznavanje stranih jezika
(3) Navedeni podaci se mogu objavljivati:
- na ploči istaknutoj na zgradi gdje nalazi sjedište kancelarije,
- na memorandumu
- u profesionalnim popisima advokata,
- na vlastitoj WEB stranici.
(4) advokat, zajednički advokatski ured ili advokatsko društvo ne mogu reklamirati svoje aktivnosti i koristiti sredstva za privlačenje klijenata koja nisu u skladu s ovim statutom. Posebno nije dozvoljeno:
- korištenje treće strane ili bilo kakvog posrednika u privlačenju novih klijenata,
- reklamiranje u sredstvima javnog informiranja,
- plakatiranje ili slanje cirkularnih pisama,
- bilo kakvo drugo oglašavanje koje bi bilo učinjeno na način neprimjeren Advokatskoj profesiji, neprihvatljivim sredstvima ili s nedozvoljenim ili neistinitim sadržajem.
(5) Neće se smatrati nedozvoljenim reklamiranjem:
- dostavljanjem detaljnijih podataka o advokatu i njegovom profesionalnom iskustvu koje se vrši na zahtjev klijenta (npr. Curiculum vitae, referentne liste klijenata i sl.)
- slanje uobičajenih individualnih čestitki povodom državnih, vjerskih i drugih praznika koje se upućuju advokatima ili svojim klijentima.
(6) Svaka djelatnost koja ima karakter nedozvoljenog reklamiranja smatrat će se težom povredom advokatske dužnosti.
(7) Upravni odbor advokatske Komore Federacije BIH je ovlašten da, kako na općenit način, tako i u individualnim slučajevima, daje službena tumačenja da li određeno ponašanje predstavlja neovlašteno obavljanje djelatnosti, te po potrebi da donese opći akt kojim bi se ova materija pobliže regulirala.
advokat, zajednički advokatski ured ili advokatsko društvo su obvezni Advokatskoj komori dostaviti podatke o broju i punom sadržaju WEB stranice, odmah nakon što ona bude objavljena.
Članak 28.
(1) advokat odgovara za štetu koju prouzrokuje stranci koju zastupa, a koja je prouzrokovana namjerno ili očigledno nesavjesnim i nestručnim zastupanjem klijenta.
(2) advokat, kao i zajednički advokatski ured i Advokatska društva, dužni su zaključiti s ovlaštenim društvima za osiguranje, ugovore o osiguranju od odgovornosti za štete pričinjene u obavljanju advokatske djelatnosti do visine osigurane sume koju će jednom godišnje utvrđivati Upravni odbor advokatske komore Federacije BiH svojom odlukom za svaki oblik obavljanja advokatske djelatnosti.
(3) advokat je dužan dostaviti regionalnoj Advokatskoj komori početkom godine Ugovor o osiguranju od odgovornosti opisan u stavu dva ovoga članka, kao i prijaviti sve nastale promjene tijekom osiguranja.
(4) Sukladno odredbama stavka 1. ovoga članka, svi advokati koji obavljaju djelatnost u advokatskom društvu u svojstvu njegovog osnivača, solidarno odgovaraju za štetu nanesenu u vršenju advokatske djelatnosti djelovanjem ili propuštanjem bilo kojeg advokata u društvu. advokati koji su zaposleni u društvu, a nisu njegovi osnivači, odgovorni su samo za štete koje su nastale kao posljedica njihovog vlastitog djelovanja ili propuštanja.
Članak 29.
(1) advokat je dužan odbiti prihvatiti zastupanje klijenta iz razloga navedenih u odredbi članka 22. st. 2. Zakona o advokaturi, kao i u drugim slučajevima predviđenim Kodeksom profesionalne etike.
(2) Postupanje protivno prethodnom stavku ovoga članka predstavlja težu povredu advokatske dužnosti.
Članak 30.
Kada advokatu koji obavlja djelatnost u advokatskom društvu prestane članstvo ili radni odnos u tom društvu on može nastaviti s radom u individualnom advokatskom uredu ili zajedničkom advokatskom uredu, bez ponovnog upisa u Imenik advokata. O sjedištu ureda i obliku obavljanja advokatske djelatnosti, raniji član advokatskog društva, dužan je pismenim podneskom obavijestiti regionalnu Advokatsku komoru, nadležnu po sjedištu ureda u kojoj advokat namjerava nastaviti Advokatsku djelatnost.
Članak 31.
(1) advokat, zajednički advokatski ured, kao i advokatsko društvo, mogu imati sjedište ureda odnosno društva samo u jednom mjestu.
(2) Nedopušteno je izvan sjedišta advokatskog ureda otvaranje podružnica ili predstavništava, kao i stavljanje obilježja ureda na prostore izvan sjedišta advokatskog ureda. Advokatska društva mogu osnivati podružnice izvan svog sjedišta sukladno odredbama Zakona o gospodarskim društvima, pod uvjetom da u podružnici stalno mora obavljati djelatnost najmanje jedan advokat.
(3) Postupanje protivno prethodnom stavku ovoga članka predstavlja težu povredu dužnosti i prava advokata.
Članak 32.
(1) Pismenim ugovorom članova advokatskog društva kao i ugovorom o pristupanju advokatskom društvu, moraju se regulirati prava i obveze članova društva, prava i obveze člana društva u slučaju prestanka članstva u društvu, kao i prava nasljednika člana društva u slučaju njegove smrti.
(2) Aktom iz stavka 1. ovog članka nedopušteno je bilo kojeg advokata u društvu staviti u položaj koji bi ugrožavao njegovu neovisnost u obavljanju advokatske djelatnosti u smislu odredbe članka 6. Zakona o advokaturi FBiH. Ocjenu o tome daje Upravni odbor advokatske komore FBiH, koji po izvršenoj ocjeni svojim rješenjem može staviti izvan snage određene odredbe ugovora, osnivačkog akta ili drugog općeg akta advokatskog društva.
Članak 33.
(1) U zajedničkim advokatskim uredima, kao i u advokatskim društvima disciplinska i druga odgovornost advokata je individualna.
(2) Materijalna odgovornost za štetu nanesenu klijentu u obavljanju advokatske djelatnosti je individualna za advokate u zajedničkoj Advokatskoj kancelariji. U advokatskim društvima ova odgovornost je solidarna za sve advokate članove, dok je odgovornost advokata koji obavljaju djelatnost u advokatskim društvima po osnovi ugovora o radu ili ugovora o djelu individualna.
B. advokatski stručni suradnici
Članak 34.
advokatski stručni suradnik, po nalogu i uputama advokata odnosno ovlaštene osobe u advokatskom društvu, vrši prethodnu obradu predmeta koji su povjereni advokatu, odnosno advokatskom društvu, a naročito:
- vrši uvid u spise predmeta u sudovima, drugim državnim organima, organizacijama koje vrše javne ovlasti, gospodarskim društvima i drugim pravnim osobama;
- vrši uvid u javne registre i pribavlja izvode iz tih registara;
- priprema nacrte podnesaka u svim postupcima u kojima advokat ima položaj zastupnika, punomoćnika odnosno branitelja;
- priprema nacrte ugovora i drugih privatnih isprava o pravnim poslovima;
- obavlja i druge poslove koje odredi advokat ili ovlaštena osoba u advokatskom društvu, a čije obavljanje nije u suprotnosti s položajem i ovlastima advokatskog stručnog suradnika.
Članak 35.
advokatski stručni suradnik ne može bez prethodnog odobrenja advokata odnosno ovlaštene osobe u advokatskom društvu, samostalno zastupati ili pregovarati s klijentima o uvjetima zastupanja ili obavljanja drugih poslova pravne pomoći, ugovarati i primati naknade troškova i nagrade za rad advokata, primati novac, vrijednosne papire i druge pokretne stvari koje se imaju isporučiti trećim osobama.
Članak 36.
Ugovorom o radu, sukladno Zakonu, Statutu i drugim općim aktima advokatske komore Federacije BiH, ugovorom o osnivanju zajedničkog advokatskog ureda odnosno statutom ili drugim općim aktom advokatskog društva, bliže se uređuju poslovi koje obavlja advokatski stručni suradnik, njegova prava, obveze i odgovornosti.
Članak 37.
advokatski stručni suradnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokuje štetu poslodavcu (advokat, zajednički advokatski ured, advokatsko društvo) dužan je štetu naknaditi.
Članak 38.
advokatski stručni suradnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokuje štetu trećoj osobi licu, a štetu je naknadio poslodavac (advokat, zajednički advokatski ured, advokatsko društvo), dužan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.
Članak 39.
advokatski stručni suradnici mogu se udružiti u Organizaciju advokatskih stručnih suradnika u okviru advokatske komore Federacije BiH, pod uvjetima propisanim ovim Statutom.
Organizacija advokatskih stručnih suradnika može sudjelovati u radu organa advokatske komore Federacije BiH kao i regionalnim komorama s pravima i obvezama određenim Zakonom, ovim Statutom i drugim općim aktima advokatske komore Federacije BiH odnosno regionalnih advokatskih komora.
Članak 40.
Odredbe Zakona o advokaturi i ovoga Statuta o proceduri upisa u Imenik advokata, pravima i dužnostima advokata, čuvanju advokatske tajne, disciplinskoj odgovornosti i disciplinskom postupku, o privremenoj zabrani odnosno prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti, shodno se primjenjuje i na advokatske stručne suradnike.
C. advokatski pripravnici
Članak 41.
(1) Svrha pripravničke prakse je stručno osposobljavanje za polaganje pravosudnog i advokatskog ispita praktičnim radom u advokatskim uredima svih oblika, a u cilju stjecanja uvjeta za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti.
(2) Obavljanje pripravničke prakse nije dopušteno kod advokata koji nema najmanje pet (5) godina staža u obavljanju advokatske djelatnosti, kao ni u zajedničkom advokatskom uredu i advokatskom društvu, u kojem najmanje jedan (1) advokat ne obavlja Advokatsku djelatnost najmanje pet (5) godina.
Članak 42.
(1) Svojstvo advokatskog pripravnika stječe se upisom u Imenik advokatskih pripravnika advokatske komore FBiH, po istom postupku koji je Zakonom i ovim Statutom predviđen za upis u Imenik advokata.
(2) Pored ispunjavanja općih uvjeta za upis u Imenik advokatskih pripravnika predviđenih odredbom članka 51. Zakona o advokaturi, po službenoj dužnosti nadležni organ advokatske komore FBiH, prije upisa u Imenik, na temelju svojih službenih evidencija iz Imenika advokata, provjerava da li advokat kod kojeg pripravnik namjerava obavljati pripravničku praksu, prema podnesenom zahtjevu za upis, ispunjava uvjete iz članka 41. stavak 2. ovoga Statuta.
Članak 43.
(1) U rješenju o upisu pripravnika u Imenik advokatskih pripravnika, kao uvjet za početak obavljanja pripravničke prakse odredit će se obveza za podnosioca zahtjeva i njegovog principala da u roku od 8 dana dostave Advokatskoj komori FBiH ugovor o radu između principala i podnosioca zaključen sukladno članku 52. stavak 1. Zakona o advokaturi.
(2) Ukoliko bezuspješno protekne rok iz prethodnog stavka ovoga članka, nadležni organ advokatske komore FBiH stavit će izvan snage rješenje o upisu u Imenik pripravnika.
(3) Verifikacijska Komisija advokatske komore Federacije BiH, dužna je u postupku verifikacije verificirati rješenja regionalnih advokatskih komora o upisu u Imenik advokatskih pripravnika i advokatskih stručnih suradnika, ukoliko utvrdi da je zahtjev za podnošenje upisa u Imenik advokatskih pripravnika i advokatskih stručnih suradnika podnesen u roku od petnaest (15) dana od dana zaključenja Ugovora o radu između advokatskog pripravnika ili stručnog suradnika i advokata, i u tom slučaju se početak obavljanja trajanja advokatske pripravničke prakse računa od dana sklapanja gore navedenog Ugovora o radu.
Članak 44.
Tijekom obavljanja pripravničke prakse, advokatski pripravnik je dužan kontinuirano individualnim radom stjecati praktična znanja iz opće pravne i advokatske struke, te je u tom cilju dužan da sudjeluje i u drugim oblicima stručnog osposobljavanja organiziranim u regionalnim i Advokatskoj komori FBiH.
Članak 45.
(1) Za vrijeme obavljanja pripravničke prakse, advokatski pripravnik je dužan postupati po uputama i smjernicama principala i koristiti stručne savjete drugih advokata, u suglasnosti s principalom.
(2) advokatski pripravnik ne može, bez odobrenja principala, neposredno primiti klijenta za zastupanje, niti od klijenta naplaćivati naknadu za zastupanje i troškova za rad advokata klijenta.
(3) advokatski pripravnik, po odobrenju principala, može zamijeniti u zastupanju drugog advokata, ali tada ne može ugovarati, zahtijevati ili primiti naknadu za zastupanje za zamjenu od advokata kojeg zamjenjuje.
Članak 46.
Sve odredbe Zakona o advokaturi ovoga Statuta, Kodeksa profesionalne etike i drugih općih akata advokatskih komora, u pogledu čuvanja advokatske tajne, zabrane zastupanja, prava odbijanja prijema klijenta na zastupanje, shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike.
Članak 47.
(1) advokatski pripravnici s područja advokatske komore FBiH obvezno se udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika advokatske komore FBiH.
(2) Organizacija advokatskih pripravnika advokatske komore FBiH bira ili imenuje svoje predstavnike u organe regionalnih i advokatske komore FBiH koji u tim organima ravnopravno odlučuju o pitanjima položaja, pravima i obvezama, stručnom osposobljavanju advokatskih pripravnika i drugim pitanjima od značaja za advokatske pripravnike.
Članak 48.
(1) Svojstvo advokatskog pripravnika prestaje nastupanjem okolnosti predviđenih u odredbi članka 53. Zakona o advokaturi.
(2) Poslije upisa u Imenik advokatskih pripravnika, pripravnik može izvršiti promjenu advokatskog ureda kod kojeg će nastaviti pripravničku praksu, uz prethodni raskid ugovora o radu (radnom odnosu) s advokatom kod kojeg obavlja praksu i zaključenja ugovora o radu s advokatom - principalom, kod kojeg nastavlja pripravničku praksu.
(3) Nastale promjene, u smislu prethodnog stavka, evidentiraju se nakon provjere u Imenik advokatskih pripravnika advokatske komore FBiH.
VII. PRIVREMENA ZABRANA I PRESTANAK OBAVLJANJA
advokatske DJELATNOSTI
Članak 49.
(1) Prestanak prava na obavljanje advokatske djelatnosti nastupa nastankom okolnosti predviđenih odredbom članka 46. Zakona o advokaturi FBiH.
(2) Rješenje o prestanku prava obavljanja advokatske djelatnosti i postavljenju likvidatora njegove advokatske kancelarije donosi nadležni organ regionalne advokatske komore i u roku od 8 dana od dana njegovog donošenja, dostavlja ga na verifikaciju nadležnom organu advokatske komore FBiH.
(3) U rješenju o prestanku prava obavljanja advokatske djelatnosti određuje se likvidator advokatske kancelarije.
Likvidator je dužan odmah, a najkasnije u roku od 30 dana, obavijestiti stranke o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti njihovog bivšeg zastupnika i staviti im na raspolaganje spise uz napomenu da poslovanje koje je vodio njihov bivši zastupnik mogu nastaviti sami ili se obratiti za pomoć drugom advokatu.
Likvidator je ovlašten i dužan da do dolaska stranke zastupa njezine interese bez posebne punomoći te da savjesno obavlja poslove koji se u zastupanju moraju obaviti, ukoliko se nisu stekli uvjeti da otkaže zastupanje.
Prava i obveze u smislu prethodnog stavka likvidator ima do isteka krajnjeg roka od 60 dana od dana pravomoćnosti rješenja kojim je određen za likvidatora.
Kada pravo na obavljanje advokatske djelatnosti prestaje uslijed smrti advokata, bračni drug umrlog advokata, odnosno najbliži srodnici, imaju prvenstveno pravo predložiti Upravnom odboru regionalne advokatske komore likvidatora ureda. Upravni odbor je dužan razmotriti taj prijedlog.
Likvidator radi za svoj račun. Sve radnje koje obavi u zastupanju preuzete stranke, obračunava neposredno sa strankom u svoju korist, no pri tom je dužan snositi razmjeran dio troškova ovog poslovanja.
Nakon dovršene likvidacije, poslove ureda bivšeg advokata likvidator će čist prihod u gotovom novcu i preostale neplaćene tražbine s ispravama koje se odnose na potraživanja predati bivšem advokatu, odnosno njegovim nasljednicima.
Likvidator ureda ugovara s bivšim advokatom, odnosno s nasljednicima umrlog advokata uvjete za izvršenje likvidacije ureda.
Likvidator je dužan podnijeti izvješće regionalnoj komori po završenoj likvidaciji.
(4) Ukoliko nadležni organ advokatske komore FBiH izvrši verifikaciju rješenja regionalne advokatske komore o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti, taj organ će donijeti rješenje o brisanju iz Imenika advokata advokatske komore FBiH. Protiv tog rješenja može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, u roku od 30 dana od dana uručenja rješenja o brisanju, a iz razloga predviđenih u Zakonu o upravnim sporovima Federacije BiH.
(5) Rješenje o brisanju iz Imenika advokata, zbog prestanka prava na obavljanje advokatske djelatnosti, ima pravno djelovanje na čitavom teritoriju Federacije BiH.
(6) U postupku verifikacije rješenja regionalne advokatske komore o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti, nadležni organ advokatske komore FBiH, nakon ocjene uvjeta i razloga iz rješenja regionalne advokatske komore, može rješenje regionalne advokatske komore ukinuti i vratiti na ponovni postupak regionalnoj Advokatskoj komori, ili ga preinačiti u slučaju kada utvrdi da ne postoje zakonski razlozi za prestanak prava na obavljanje advokatske djelatnosti.
Članak 50.
(1) advokatu će se privremeno zabraniti obavljanje advokatske djelatnosti ako su nastupile okolnosti predviđene odredbom članka 47 stavak 1. Zakona o advokaturi Federacije BIH.
(2) advokatu se može privremeno zabraniti obavljanje advokatske djelatnosti iz razloga predviđenih u odredbi stavka 2. članka 47. Zakona o advokaturi FBiH.
(3) Rješenje o privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, iz stavka 1 i 2 ovoga članka, donosi nadležni organ regionalne advokatske komore i najdalje u roku od 8 dana, od dana njegovog donošenja, dostavlja ga Advokatskoj komori FBiH na verifikaciju.
(4) Ukoliko regionalna Advokatska komora i pored postojanja svih uvjeta ne donese rješenje o zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, Advokatska komora FBiH je ovlaštena da neposredno donese rješenje o prestanku prava za obavljanje advokatske djelatnosti i brisanju iz Imenika advokata.
(5) Rješenje iz prethodnih stavaka ovoga članka je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda Federacije BiH, u roku od 30 dana od prijema pismenog otpravka rješenja.
(6) Rješenje o privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti donosi nadležni organ regionalne advokatske komore. Protiv tog rješenja dopuštena je žalba Advokatskoj komori FBiH u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja. Protiv konačne odluke advokatske komore FBiH, može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda FBiH, u roku od 30 dana od dana njenog uručenja.
Članak 51.
(1) U rješenju o privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti mora se označiti, ovisno o razlogu donošenja takvog rješenja, točno ili odredivo vrijeme trajanja zabrane.
(2) U rješenju o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti mora se odrediti privremeni voditelj poslova advokata, na kojeg se odnosi rješenje o zabrani.
(3) Konačno rješenje o privremenoj zabrani dostavlja se nadležnom ministarstvu pravde kantona, prema sjedištu regionalne advokatske komore i Ministarstvu pravde Federacije BiH.
Članak 52.
Sve odredbe ovoga Statuta o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti, privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, kao i proceduralne odredbe o donošenju tih mjera, analogno se primjenjuju i na advokatske stručne suradnike i advokatske pripravnike.
VIII. ORGANI advokatske KOMORE FBIH
Članak 53.
Organi advokatske komore FBiH su:
1. Skupština
2. Upravni odbor
3. Predsjednik i potpredsjednik
4. Nadzorni odbor
5. Disciplinski sud i disciplinski tužitelj
6. Komisija za advokatske ispite
7. Drugi organi, utvrđeni ovim Statutom.
Prilikom izbora organa advokatske komore Federacije BiH poštivat će se načelo proporcionalne zastupljenosti i spolne ravnopravnosti članova, te kriteriji za izbor propisani Poslovnikom o radu Skupštine Komore.
Predsjednik advokatske komore Federacije BiH i predsjednik Upravnog odbora advokatske komore Federacije BiH ne mogu biti iz reda istog naroda.
1. Skupština advokatske komore FBiH
Članak 54.
(1) Skupštinu advokatske komore FBiH sačinjavaju delegati regionalnih advokatskih komora, delegat advokatskih stručnih suradnika, ako su se udružili u svoju Organizaciju i delegat organizacije advokatskih pripravnika.
(2) Regionalne advokatske komore biraju delegate za Skupštinu advokatske komore FBiH po načelu jedan (1) delegat na svakih 10 članova regionalne advokatske komore.
(3) Mandat delegata u Skupštini advokatske komore FBiH traje četiri (4) godine.
Članak 55.
(1) Skupština advokatske komore FBiH usvaja:
- Statut advokatske komore FBiH
- Kodeks advokatske etike
- Disciplinski pravilnik
- Poslovnik o radu Skupštine
- Prijedlog Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad advokata.
(2) Skupština advokatske komore Federacije BiH daje autentična tumačenja općih akata koje donosi.
(3) Daje smjernice za rad svim drugim organima advokatske komore FBiH nakon pretresanja izvješća o radu tih organa, po svim pitanjima od značaja za rad organa, radi uspješnog obavljanja advokatske djelatnosti i općeg društvenog položaja advokature, kao i njezinog ekonomskog položaja u društveno-ekonomskom sustavu.
(4) Obavlja i druge poslove i donosi odluke koje po Zakonu o advokaturi i ovom Statutu, nisu u nadležnosti drugih organa advokatske komore FBiH.
(5) Bira:
- Predsjednika i potpredsjednika iz različitih regionalnih advokatskih komora:
- Pet (5) članova Upravnog odbora, proporcionalno po broju upisanih advokata u regionalne advokatske komore
- Predsjednika i zamjenika predsjednika disciplinskog suda
- i četiri (4) suca i 4 zamjenika suca disciplinskog suda
- Disciplinskog tužitelja i zamjenika disciplinskog tužitelja.
Kriterije za izbor u organe Komore utvrđuje Skupština u Poslovniku o radu Skupštine Komore.
Članak 56.
(1) Mandat svih izabranih organa advokatske komore FBiH traje četiri (4) godine.
(2) Mandat na izabranim funkcijama, u organima advokatske komore FBiH, može se uzastopno obnoviti, izuzev mandata predsjednika advokatske komore FBiH, koji se ne može uzastopno (kontinuirano) u drugom mandatu obnoviti.
Članak 57.
(1) Skupština advokatske komore FBIH može biti izborna, redovita i izvanredna.
(2) Izborna Skupština se održava svake četiri (4) godine.
(3) Redovita Skupština se održava jedanput godišnje.
(4) Izvanredna Skupština se održava po potrebi zbog odlučivanja o značajnim pitanjima advokatske djelatnosti.
Redovitu i izbornu skupštinu saziva predsjednik advokatske komore FBiH kada se za to steknu uvjeti predviđeni Statutom. Predsjednik advokatske komore FBiH je dužan sazvati izvanrednu skupštinu na zahtjev Upravnog odbora advokatske komore FBiH ili 1/3 delegata Skupštine advokatske komore FBiH.
Članak 58.
(1) Na izbornoj Skupštini biraju se organi Komore, navedeni u članku 55. stavak 5. ovoga Statuta.
(2) Kada se rok saziva izborne Skupštine, u smislu odredaba ovoga Statuta i Zakona o advokaturi, približno vremenski podudara s vremenom održavanja redovite Skupštine advokatske komore FBiH, izborna Skupština može imati i karakter redovite Skupštine.
Članak 59.
(1) Redovita Skupština advokatske komore FBiH razmatra i usvaja izvješća o radu u proteklom razdoblju:
- Upravnog odbora advokatske komore FBiH,
- Disciplinskog tužitelja advokatske komore FBiH,
- Disciplinskog suda advokatske komore FBiH,
- Nadzornog odbora advokatske komore FBiH,
- Raspravlja, donosi odluke i daje smjernice drugim organima komore o svim značajnim pitanjima za uspješno funkcioniranje advokature, posebno njezinom ekonomskom položaju u poreznom sustavu, kao i o drugim značajnim pitanjima za Advokatsku djelatnost,
- razmatra i usvaja završni račun Komore za prethodnu godinu i plan prihoda i rashoda za narednu godinu.
(2) U slučaju da o nekom izbornom organu advokatske komore FBiH, iz bilo kojih razloga prestane izabranom advokatu funkcija u tom organu prije isteka mandata, redovita Skupština može djelomično imati i izborni karakter zbog izbora novog ili popune upražnjenog mjesta u organu Komore.
Članak 60.
(1) Izvanredna Skupština advokatske komore FBiH se održava kada se ukaže potreba radi pretresanja i donošenja odluka o iznimno važnim pitanjima advokature, njezinog društvenog statusa, ekonomskog položaja advokatske djelatnosti ili iskrslih zapreka za normalno funkcioniranje advokatske djelatnosti.
(2) Izvanrednu Skupštinu, iz razloga navedenih u prethodnom stavku, saziva predsjednik advokatske komore FBIH, a dužan je sazvati na prijedlog 1/3 ukupnog broja delegata Skupštine.
Članak 61.
(1) Za rad Skupštine i donošenje njezinih odluka potrebna je natpolovična većina ukupnog broja delegata.
(2) Ukoliko ne postoji kvorum iz prethodnog stavka, početak rada Skupštine odlaže se za jedan sat i tada Skupština može početi s radom s kvorumom od najmanje 1/3 ukupnog broja delegata.
(3) Odluke Skupštine smatraju se usvojenim kada je za njih glasovalo više od polovice prisutnih delegata, a za usvajanje i donošenje Statuta advokatske komore FBiH i Kodeksa advokatske etike, potrebno je da za njihovo usvajanje glasa više od polovice delegata svake regionalne advokatske komore, osim kod postupka izbora organa Komore koji su posebno uređeni Poslovnikom o radu Skupštine.
2. Upravni odbor advokatske komore FBiH
Članak 62.
(1) Upravni odbor advokatske komore FBiH broji 11 članova, od kojeg broja svaka regionalna Advokatska komora imenuje (bira) po jednog članka.
(2) Skupština advokatske komore FBiH bira pet (5) članova Upravnog odbora na izbornoj Skupštini.
(3) Predsjednik advokatske komore FBiH je po funkciji članak Upravnog odbora.
(4) Povremeni član Upravnog odbora je advokatski pripravnik kojeg imenuje Organizacija advokatskih pripravnika s punopravnim pravom glasa kada Upravni odbor raspravlja i donosi odluke o bilo kojem pitanju od značaja za položaj, prava i obveze advokatskih pripravnika.
(5) Povremeni članak Upravnog odbora advokatske komore Federacije BiH je 1 advokatski stručni suradnik, kojeg imenuje organizacija advokatskih stručnih suradnika s punopravnim pravom glasa, kada Upravni odbor advokatske komore Federacije raspravlja i donosi odluke o bilo kojem pitanju od značaja za položaj, prava i obveze advokatskih stručnih suradnika.
(6) Mandat članova Upravnog odbora traje četiri (4) godine, uz mogućnost uzastopnog mandata i naredne četiri (4) godine.
(7) Upravni odbor sve odluke donosi većinom glasova prisutnih, a kvorum za rad Upravnog odbora je većina članova Upravnog odbora.
Članak 63.
(1) Upravni odbor advokatske komore FBiH obavlja sve poslove koji su u njegovoj nadležnosti po Zakonu o advokaturi, Statutu advokatske komore FBiH i drugim općim aktima, a koji nisu u nadležnosti Skupštine, predsjednika i drugih organa advokatske komore FBiH, a naročito:
- iz reda svojih članova bira predsjednika i potpredsjednika Upravnog odbora na mandatno razdoblju koliko traje i mandat Upravnog odbora,
- donosi opće akte advokatske komore FBiH, koja nisu u nadležnosti Skupštine,
- utvrđuje prijedloge Statuta, Kodeksa advokatske etike, Disciplinskog pravilnika i prijedloge za izmjene i dopune tih općih akata,
- na zahtjev advokata, bilo kojeg organa regionalnih ili advokatske komore FBiH, državnih organa, organa pravosuđa i drugih subjekata, daje autentično tumačenje općih akata koje donosi i daje mišljenje o primjeni svih općih akata advokatske komore FBiH,
- ocjenjuje suglasnost općih akata, a posebno Statuta regionalnih advokatskih komora sa Statutom advokatske komore FBiH, te u cilju usuglašavanja ovih akata poduzima potrebne mjere,
- donosi rješenja o upisu i brisanju u i iz Imenika advokata, advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika advokatske komore FBiH u skladu s pravilima i ovlastima iz Zakona o advokaturi i ovoga Statuta,
- donosi rješenja o prestanku prava obavljanja advokatske djelatnosti, prakse advokatskih stručnih suradnika i pripravničke prakse, kao i rješenja o privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, prakse advokatskih stručnih suradnika i pripravničke prakse po postupku i ovlastima iz ovoga Statuta,
- vrši ocjenu Ugovora o osnivanju advokatskog društva i njegove usuglašenosti sa Zakonom o advokaturi i općim aktima regionalnih advokatskih komora, te nakon ocjene daje ili odbija suglasnost za upis društva u registar nadležnog suda,
- utvrđuje predračun prihoda i rashoda advokatske komore FBiH za svaku kalendarsku godinu,
- donosi odluku o visini dijela članskog doprinosa iz članskog doprinosa advokata, stručnih suradnika i pripravnika u regionalnim advokatskim komorama, koji pripada Advokatskoj komori FBiH,
- donosi odluku o visini naknade za upis u Imenik advokata i stručnih suradnika (upisnina),
- donosi Pravilnik o polaganju advokatskog ispita i način financiranja rada Komisije za polaganje advokatskih ispita,
- inicira prijedloge i poduzima mjere za suradnju i odnose advokatske komore FBiH s advokatskim asocijacijama Republike Srpske, drugih država i međunarodnim advokatskim asocijacijama,
- poduzima sve potrebne mjere na suzbijanju nadripisarstva, uključujući i pokretanje odgovarajućih postupaka kod nadležnih organa, u slučaju pokušaja legaliziranja nadripisarstva, odlukama tih organa,
- na zahtjev Federalnog ministarstva pravde dostavlja izvješća o stanju advokature, s aspekta provođenja Zakona o advokaturi (članak 17. Zakona o advokaturi Federacije BiH),
- podnosi izvješća Upravnog odbora i ostalih organa advokatske komore FBiH na redovitim godišnjim skupštinama.
- rješava povodom žalbi izjavljenih protiv rješenja regionalnih advokatskih komora,
- donosi i ostale odluke iz djelokruga rada advokatske komore Federacije BiH koje nisu izravno stavljene u nadležnost drugih organa Komore.
Članak 64.
U slučaju nastupanja izvanrednih događaja i izvanrednih okolnosti proglašenih od strane nadležnih državnih organa ili okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, izbjeći ili otkloniti, a koje mogu prouzrokovati veću štetu ili izazvati teže poremećaje u Advokatskoj djelatnosti uopće ili funkcioniranju advokatske komore Federacije BiH, regionalnim komora i njihovih organa, Upravni odbor advokatske komore Federacije BiH može donositi, kao privremene, sve opće i pojedinačne akte iz nadležnosti Skupštine, ako priroda izvanrednih događaja i okolnosti, stupanj opasnosti od nastupanja štete ili poremećaja i razlozi hitnosti, ne omogućuju blagovremeno sazivanje izvanredne Skupštine advokatske komore Federacije BiH.
Upravni odbor je dužan podnijeti na potvrdu Skupštini advokatske komore Federacije BiH svaki privremeni opći i pojedinačni akt u roku od šest mjeseci od dana donošenja.
Skupština advokatske komore može potvrditi, poništiti ili preinačiti privremeni akt Upravnog odbora.
Odluka Skupštine advokatske komore Federacije BiH o poništenju ili preinačenju privremenih akata Upravnog odbora ima pravno djelovanje od dana donošenja (ex nunc).
Članak 65.
Upravni odbor može dogovarati s gospodarskim društvima za osiguranje (u daljnjem tekstu: osiguravatelji) uvjete osiguranja advokata i advokatskih društava od odgovornosti za štetu koja može nastati u obavljanju njihove djelatnosti.
Članak 66.
Ako se s osiguravateljima od rizika iz prethodnog članka postigne suglasnost da sporove koji se odnose na njihove regresne zahtjeve protiv advokata odnosno advokatskih društava rješava arbitraža, ugovore o arbitraži s osiguravateljima zaključuje Upravni odbor advokatske komore Federacije BiH.
Članak 67.
(1) Sve odluke Upravnog odbora potpisuje predsjednik Upravnog odbora.
(2) Sjednice Upravnog odbora advokatske komore FBiH održavaju se najmanje svaka dva (2) mjeseca.
(3) Sjednice Upravnog odbora saziva predsjednik Upravnog odbora s utvrđenim dnevnim redom, a dužan je sazvati sjednicu Upravnog odbora i na pismeni zahtjev predsjednika advokatske komore FBiH.
(4) O sazivu sjednice i dnevnom redu iste blagovremeno se, na podoban način, obavještavaju svi članovi Upravnog odbora, a po potrebi o proširenoj sjednici Upravnog odbora i drugi organi advokatske komore FBiH.
(5) U slučaju odsutnosti ili spriječenosti, predsjednika Upravnog odbora zamjenjuje potpredsjednik sa svim pravima i obvezama koje u skladu sa zakonom, ovim Statutom ili drugim općim aktom advokatske komore ima predsjednik Upravnog odbora.
Iznimno, u slučaju opravdane kratkoročne odsutnosti ili spriječenosti i predsjednika i potpredsjednika Upravnog odbora advokatske komore Federacije BiH, Upravni odbor advokatske komore Federacije BiH može odlučiti da sjednicama predsjedava i njegov član za kojeg se izjasni većina prisutnih članova.
Članak 68.
(1) Upravni odbor advokatske komore FBiH može za specifične poslove iz nadležnosti Upravnog odbora formirati sljedeća povjerenstva: Povjerenstvo za verifikaciju upisa, Povjerenstvo za praćenje propisa, Povjerenstvo za položaj advokature, Povjerenstvo za stručno usavršavanje advokata, stručnih suradnika i advokatskih pripravnika, Komisija za ekonomski položaj advokature, kao i druge komisije za koje ocjeni da bi mogle doprinijeti razvoju advokature.
(2) Predsjednici formiranih komisija su uvijek iz sastava članova Upravnog odbora advokatske komore FBiH, a članovi tih komisija iz redova advokata, učlanjenih u Advokatsku komoru FBiH.
(3) Komisije za svoj rad odgovaraju i podnose izvješće Upravnom odboru advokatske komore FBiH.
(4) Upravni odbor advokatske komore FBiH, na prvoj konstitutivnoj sjednici, pored izbora predsjednika Upravnog odbora, može iz sastava članova Upravnog odbora, izabrati Generalnog tajnika Upravnog odbora, s ovlastima i dužnostima koje će Upravni odbor utvrditi u svojoj odluci o izboru.
3. Predsjednik i potpredsjednik advokatske komore FBiH
Članak 69.
(1) Predsjednik advokatske komore FBiH obavlja sljedeće poslove:
- predstavlja Komoru pred svim organima, organizacijama i institucijama u Bosni i Hercegovini i inozemstvu,
- potpisuje ugovore, koje zaključuje Advokatska komora FBiH,
- potpisuje odluke Skupštine advokatske komore FBiH,
- izvršava zadatke koje mu svojom odlukom povjerava Skupština,
- sudjeluje u radu Upravnog odbora advokatske komore FBiH, s ravnopravnim pravom glasa.
- Predsjednik AKFBiH može staviti veto na odluku Upravnog odbora ukoliko smatra da je takva odluka u suprotnosti sa Zakonom, Statutom i drugim aktima AKFBiH.
(2) Za svoj rad predsjednik odgovara Skupštini advokatske komore FBiH.
(3) Mandat predsjednika advokatske komore FBiH traje četiri (4) godine, i ne može se uzastopno ponoviti.
Članak 70.
(1) Potpredsjednik advokatske komore FBiH zamjenjuje predsjednika, u svim slučajevima njegove spriječenosti da obavlja funkcije iz članka 69. ovoga Statuta.
(2) Mandat potpredsjednika advokatske komore FBiH traje četiri (4) godine i istek tog mandata nije smetnja za izbor na mjesto predsjednika advokatske komore FBiH u narednom uzastopnom mandatu.
4. Nadzorni odbor
Članak 71.
(1) Nadzorni odbor advokatske komore FBiH je samostalni organ koji za svoj rad odgovara Skupštini advokatske komore FBiH.
(2) Nadzorni odbor od tri (3) člana bira Skupština advokatske komore FBiH.
(3) Mandat članova Nadzornog odbora traje četiri (4) godine, s mogućnošću uzastopnog izbora i u narednom mandatu.
(4) Na prvoj sjednici, poslije izbora Nadzornog odbora, članovi Nadzornog odbora biraju predsjednika Nadzornog odbora, iz reda izabranih članova Nadzornog odbora.
Članak 72.
(1) Nadzorni odbor obavlja funkciju nadzora u financijskom poslovanju i realizaciji predračuna prihoda i rashoda advokatske komore FBiH.
(2) Nadzorni odbor vrši i funkciju nadzora rada svih organa advokatske komore FBiH, u pogledu primjene Zakona o advokaturi, Statuta i drugih općih akata advokatske komore FBiH.
(3) U vršenju funkcija iz stavka 1 i 2, Nadzorni odbor o svojim zapažanjima podnosi izvješće na svakoj Skupštini advokatske komore FBIH i u izvješću daje smjernice i sugestije u cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti.
(4) U vršenju ovlasti iz stavka 1 i 2, Nadzorni odbor nije ovlašten da mijenja pojedinačne odluke koje su donijeli, u vršenju ovlasti iz svoje nadležnosti, organi advokatske komore FBIH.
5. Disciplinski sud i disciplinski tužitelj advokatske komore FBIH
Disciplinski sud
Članak 73.
(1) Disciplinski sud advokatske komore FBiH je samostalni organ nadležan za utvrđivanje lakših i težih povreda dužnosti advokata, advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika i izricanje disciplinskih mjera.
(2) Disciplinski sud se sastoji od pet (5) sudaca i 5 zamjenika koje bira Skupština advokatske komore FBIH.
(3) Mandat sudaca i zamjenika sudaca Disciplinskog suda traje četiri (4) godine i može se obnoviti i u narednom uzastopnom mandatu.
(4) Disciplinski sud na općoj sjednici, koju čine svi suci i zamjenici sudaca, donosi Poslovnik o svom radu, kao i njegove izmjene i dopune.
Disciplinski tužitelj
Članak 74.
(1) Disciplinski tužitelj je samostalni organ disciplinskog gonjenja, nadležan za pokretanje postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti advokata, advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika.
(2) Disciplinskog tužitelja advokatske komore FBIH bira Skupština AKFBIH, na mandatno razdoblje od četiri (4) godine, uz mogućnost reizbora na vrijeme drugog uzastopnog mandata.
(3) Skupština bira i zamjenika disciplinskog tužitelja, koji u pogledu dužnosti i ovlasti, u disciplinskom postupku, ima iste ovlasti kao i disciplinski tužitelj.
Članak 75.
Potpune ovlasti, dužnosti i prava disciplinskog tužitelja i njegovog zamjenika Disciplinskog suda bliže se reguliraju općim aktom o disciplinskoj odgovornosti i postupku radi utvrđivanja te odgovornosti. Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti se utvrđuju jedinstvena pravila vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinskih mjera, koja su obvezna za sve disciplinske organe advokatske komore FBiH i regionalnih advokatskih komora.
Članak 76.
Disciplinski sud i disciplinski tužitelj podnose izvješće o radu na redovitoj Skupštini advokatske komore F BiH.
6. Komisija za polaganje advokatskih ispita
Članak 77.
(1) Komisiju za polaganje advokatskih ispita, iz članka 18 točka 7. Zakona o advokaturi, koja se sastoji od tri (3) člana i dva (2) zamjenika, imenuje Upravni odbor advokatske komore FBiH.
(2) Mandat članova Komisije za polaganje advokatskih ispita i njihovih zamjenika traje četiri (4) godine.
(3) Imenovanje članova ispitne komisije vrši se iz redova afirmiranih advokata, članova advokatske komore FBiH koji imaju najmanje 10 godina prakse u obavljanju advokatske djelatnosti.
(4) Imenovani članovi ispitne komisije biraju između sebe predsjednika Komisije na isti mandatni period za koji je imenovana Komisija.
(5) Komisija za polaganje advokatskih ispita, samostalno donosi pravilnik o sadržaju materije koja je predmetom polaganja advokatskog ispita pred ispitnom komisijom i pravila rada Komisije, u kojim se utvrđuju i rokovi ponavljanja ispita, u slučaju prvog bezuspješnog polaganja.
(6) O položenom advokatskom ispitu, Komisija izdaje uvjerenje u obliku koji će Komisija utvrditi u svom pravilniku. Uvjerenje potpisuje predsjednik ispitne komisije i isto ima značaj javne isprave.
IX. OBILJEŽJA DISCIPLINSKIH PREKRŠAJA
I VRSTE DISCIPLINSKIH MJERA
Članak 78.
(1) Kao teže povrede obavljanja advokatske djelatnosti i narušavanja ugleda advokature, smatraju se:
- očigledno nesavjesno i neodgovorno obavljanje djelatnosti od strane advokata, advokatskih stručnih suradnika ili advokatskog pripravnika,
- bavljenje poslovima koji su nedostojni i nespojivi s advokatskom djelatnošću i ugledom advokature - povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne,
- zahtijevanje naknade za obavljanje poslova u zastupanju, preko iznosa utvrđenih Tarifom o naknadama i nagradama za rad advokata,
- neovlašteno raspolaganje novčanim sredstvima klijenta, neosnovano zadržavanje novčanih sredstava i drugih materijalnih vrijednosti, naplaćenih ili dobivenih u ime i za račun klijenta,
- odbijanje predaje spisa i dokumenata, poslije prestanka zastupanja, klijentu ili uvjetovanje predaje spisa i dokumenata plaćanjem dospjelih naknada i nagrada za zastupanje,
- očigledno nesavjesno i neodgovorno obavljanje izbornih funkcija i funkcija na koje je imenovan u organima advokatske komore,
- kršenje Kodeksa advokatske etike, kada je to kršenje Kodeksom određeno kao teža povreda dužnosti advokata, advokatskih stručnih suradnika ili advokatskih pripravnika,
- neplaćanje članarine i drugih materijalnih obveza komori u razdoblju dužem od tri mjeseca,
- prihvaćanje zastupanja klijenta, u slučajevima kada je postojala obveza odbijanja zastupanja (članak 22. Zakona o advokaturi),
- svako kršenje Kodeksa advokatske etike, koje je moglo ili je uzrokovalo nastupanje težih posljedica za klijenta, ili ugled advokature,
- grubo kršenje zakonskih prava advokatskog stručnog suradnika i advokatskog pripravnika koje ovaj ima po osnovi rada,
- nezaključivanje ugovora o osiguranju od odgovornosti kao i neprijavljivanje,
- nastale promjene kao i nedostavljanje ugovora regionalnoj Advokatskoj komori kojoj advokat pripada,
- nezaključivanje ugovora o osiguranju.
Upravni odbor regionalne advokatske komore dužan je svakom advokatu koji nije zaključio ugovor o osiguranju dostaviti pismeno upozorenje da je obvezan zaključiti ugovor.
U pismenom pozivu, advokatu će se dati rok od šezdeset (60) dana od dana prijema pismenog poziva da zaključi ugovor o osiguranju i dostavi ugovor Komori.
U slučaju da advokat ne zaključi ugovor o osiguranju u ostavljenom roku, Upravni odbor regionalne advokatske komore će dostaviti prijavu disciplinskom tužitelju radi pokretanja disciplinskog postupka.
(2) Upravni odbor regionalne advokatske komore, dužan je svakom advokatu koji nije izmirio članarinu i druge materijalne obveze komori za sebe, za advokatske stručne suradnike i advokatske pripravnike, u razdoblju dužem od tri (3) mjeseca, dostaviti pismeni poziv za izmirenje financijskih obveza.
U pismenom pozivu, advokatu će se dati rok od petnaest (15) dana od dana prijema pismenog poziva, da izvrši uplatu svojih dugovanja prema Komori. U slučaju da advokat ne izmiri uplatu u ostavljenom roku ili ne uputi pismeno izjašnjenje vezano za pismeni poziv, Upravni odbor regionalne advokatske komore će donijeti rješenje o brisanju iz Imenika advokata.
Nakon verifikacije rješenja od verifikacijske komisije advokatske komore Federacije BiH, advokat će se brisati iz Imenika advokata.
Ukoliko advokat da pismeno izjašnjenje na pismeni poziv za izmirenje svojih dugovanja prema Komori, i navede razloge zbog kojih nije u mogućnosti da izmiri dug u ostavljenom roku, Upravni odbor regionalne advokatske komore ima pravo procijeniti da li su razlozi opravdani ili ne. Ukoliko nađe da su razlozi opravdani, donijet će odluku o davanju novog roka za izmirenje dugovanja. Ako advokat i nakon ovog produženog roka ne izvrši svoju obvezu, brisat će se iz Imenika advokata.
Na rješenje o brisanju iz Imenika advokata, advokat ima pravo žalbe Upravnom odboru advokatske komore Federacije BiH u roku od petnaest (15) dana od dana prijema rješenja.
(3) Lakše povrede advokatske dužnosti predstavljaju sve povrede i kršenje Kodeksa profesionalne etike advokata, advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika, koje u prethodnom stavku ovoga članka nisu označene kao teže povrede dužnosti advokata.
Članak 79.
Postupanje advokatskog stručnog suradnika protivno odredbama članka 34, odnosno samovlasno vršenje poslova iz članka 35., smatrat će se težom povredom dužnosti.
Članak 80.
(1) Kao teže povrede dužnosti advokatskih pripravnika, smatraju se:
- samostalno primanje na zastupanje, bez suglasnosti principala,
- samostalna naplata nagrade za zastupanje, bez suglasnosti principala,
- otpočinjanje s pripravničkom praksom, bez zaključenog Ugovora o radu s principalom,
- nesavjesno i neodgovorno obavljanje funkcija na koje je izabran u Organizaciji advokatskih pripravnika.
Članak 81.
(1) U postupku utvrđivanja odgovornosti za povredu dužnosti advokata, advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere:
1. za lakše povrede dužnosti advokata, advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika:
• opomena,
• javna opomena,
• novčane kazne do gornjeg iznosa od 2.000,00 KM za advokate, advokatskog stručnog suradnika i 1.000,00 KM za advokatskog pripravnika,
2. za teže povrede dužnosti advokata, advokatskih stručnih suradnika i advokatskih pripravnika:
• novčana kazna do iznosa od 10.000,00 KM, za advokata, advokatskog stručnog suradnika i novčana kazna do 5.000,00 KM za advokatskog pripravnika,
• zabrana obavljanja djelatnosti advokatskom stručnom suradniku, advokatskom pripravniku, u trajanju od šest (6) mjeseci do pet (5) godina,
• zabrana obavljanja advokatske djelatnosti u trajanju od šest (6) mjeseci do pet (5) godina.
(2) Pravomoćna disciplinska odluka, kojom je izrečena mjera zabrane bavljenja advokatskom djelatnošću ili zabrana obavljanja djelatnosti advokatskog stručnog suradnika i pripravničke prakse, ima za posljedicu brisanje iz Imenika advokata, Imenika advokatskih stručnih suradnika, odnosno Imenika advokatskih pripravnika, sa zabranom ponovnog upisa, za vrijeme trajanja izrečene mjere.
X. FINANCIRANJE advokatske KOMORE FBIH
Članak 82.
(1) Advokatska komora FBiH financira se iz sljedećih izvora:
• dijela članskog doprinosa (članarine) koji je utvrđen Odlukom Upravnog odbora advokatske komore FBiH, iz članarine koju advokati plaćaju regionalnim advokatskim komorama, a ove doznačavaju Advokatskoj komori FBiH,
• upisnine za upis u Imenik advokata, čiju visinu Odlukom utvrđuje Upravni odbor advokatske komore FBiH, a uplaćuje se prije upisa u Imenik advokata, izravno na račun advokatske komore FBiH,
• samodoprinosa advokata, u slučaju izvanrednih i opravdanih potreba, čiji iznos utvrđuje odlukom Upravni odbor advokatske komore FBiH, a tu odluku verificiraju upravni odbori regionalnih advokatskih komora,
• drugih izvora, kao što su donacije i sl.
(2) Donacije, učinjene Advokatskoj komori FBiH ili sredstva koja bi osiguravali državni organi i institucije, ne mogu se koristiti za financiranje advokatskih komora, ukoliko bi korištenje tih sredstava na bilo koji način moglo ugroziti načelo neovisnosti advokature.
Članak 83.
Nužni troškovi financiranja rada Organizacije advokatskih pripravnika, Organizacije stručnih suradnika advokatske komore FBiH utvrđuju se u godišnjem Predračunu (Proračunu) advokatske komore FBiH i osiguravaju iz izvora navedenih u članku 65. ovoga Statuta.
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 84.
Regionalne advokatske komore će svoje Statute uskladiti s odredbama ovoga Statuta u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja u Službenim novinama FBiH.
Članak 85.
Izmjene i dopune Statuta stupaju na snagu danom usvajanja na Redovitoj Skupštini AKFBIH održanoj 9. travnja 2011., a ovlašćuje se Upravni odbor da sačini prečišćeni tekst Statuta koji će se objaviti u Službenim novinama FBiH.