Sankcionisanje politickog subjekta zbog krsenja odredbi izbornog zakona
Posted: Sat Mar 23, 2019 10:15 am
Sankcionisanje političkog subjekta zbog kršenja odredbi izbornog zakona
Politički subjekt odgovoran je za kršenje Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je počinio njegov kandidat na dan održavanja izbora.
Iz obrazloženja:
Iz stanja spisa proizilazi da je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: CIK BIH) donijela pobijanu odluku nakon prekida izbora u S., u skladu sa članom 6.7 stav 1. Izbornog zakona BiH postupajući po službenoj dužnosti i provela postupak utvrđivanja odgovornosti političkog subjekta Inicijativa za S. (koalicija S. partija Bosne i Hercegovine i G. S. i kandidata ovog političkog subjekta D. M. za Općinsko vijeće S. na Lokalnim izborima 2016. godine), zbog osnovane sumnje da je imenovani postupao suprotno odredbama člana 7.4. stav 1. tačka 5. i člana 7.3 stav 1. tačka 7. Izbornog zakona BiH.
Svoju odluku CIK je obrazložio time da je analizom dokaza koje je pobrojao u obrazloženju svoje odluke, pojedinačno i u međusobnoj povezanosti, utvrdio da je nesporna činjenica da je D. M. na biračkom mjestu 176A015 oko 15,00 sati na dan održavanja Lokalnih izbora 2016. godine u Općini S., došao sa kandidatom Inicijative za S., S. K., te uz povike „nema više glasanja“, cijepao glasačke listiće, razbacivao izborni materijal i gurnuo klupu na kojoj se nalazila glasačka kutija, nakon čega su izbori na ovom biračkom mjestu prekinuti, na koji način je postupio suprotno odredbama člana 7.4. stav (1.) tačka 5. Izbornog zakona BiH, odnosno ometao i opstruirao izborni proces i koristio se jezikom koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje i širenje mržnje iz člana 7.3 stav 1. tačka 7. Izbornog zakona BiH. Pored navedenog, u obrazloženju odluke se navodi, da se odgovornost
D. M. kada je nakon nasilnog ulaska u prostorije Općinske izborne komisije Stolac, na obraćanje nepoznate osobe „dobro je D. idemo„ odgovorio „neću dok ne puste S., klat će nam djecu.“ CIK BiH zaključuje da riječi D. M. izgovorene na biračkom mjestu 176A015 i prostorijama Općinske izborne komisije Stolac, svojm sadržajem prenose jasan i neposredan rizik od podsticanja na mržnju, izazivanje straha, te da se radi o obliku izražavanja koji širi, raspiruje, te podstiče međunacionalnu mržnju. Odgovornost političkog subjekta Inicijativa za S. (koalicija S. partija Bosne i Hercegovine i G. S.), CIK BiH obrazlaže tako što navodi da se ista zasniva i na činjenici da su izborne materijale pojedini članovi biračkog odbora odnosili na jedno mjesto, da su pojedini članovi biračkog odbora pored svojih zaduženja na biračkim mjestima određenih od strane predsjednika biračkog odbora htjeli da obavljaju i zaduženja drugih članova biračkog odbora, što znači da je ovaj politički subjekat instruirao članove biračkog odbora da postupaju na navedeni način, a što je, po mišljenju CIK BiH, direktno uzrokovalo prekid procesa glasanja na biračkim mjestima.
Članom 7.4 stav 1. tačka 5. Izbornog zakona BiH („Službeni glasnik BiH“, broj: 23/01 do 31/16) je propisano da u periodu koji počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog zatvaranja političkim strankama, koalicijama,
listama nezavisnih kandidata i nezavisnim kandidatima i kandidatima na listama pripadnika nacionalnih manjina je zabranjeno učešće u javnim političkim aktivnostima što uključuje, ali se ne ograničava, između ostalog i na svaku aktivnost kojom se ometa ili opstruira izborni proces.
Članom 7.3. stav 1. tačka 7. Izbornog zakona BiH je propisano da kandidatima nije dozvoljeno koristiti se jezikom koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje ili širenje mržnje ili objavljivati ili upotrebljavati slike, simbole, audio i video zapise, SMS poruke, internet komunikacije ili druge materijale koji mogu tako djelovati.
Iz stanja spisa proizilazi da je, nakon prekida izbora u S., CIK BiH pokrenuo, po službenoj dužnosti, postupak utvrđivanja odgovornosti političkog subjekta Inicijativa za bolji S. i D. M. kandidata ovog političkog subjekta na lokalnim izborima 2016. godine, za Općinsko vijeće S., zbog osnovane sumnje da je imenovani postupao suprotno odredbama člana 7.4.stav 1. tačka 5 i člana 7. 3 stav
1. tačka 7. Izbornog zakona BiH, koji postupak je okončan tako što je utvrđeno da su učinjene navedene povrede i u skladu s tim izrečene sankcije, identične sankcijama u pobijanoj odluci od 4.12.2016. godine.
Rješenjem ovog suda broj: S1 3 Iž 023840 16 Iž od 02.12.2016. godine, uvažena je žalba političkog subjekta Inicijativa za S. i poništena odluka CIK-a BiH broj 05-1- 07-5-1128/16 od 24.11.2016. godine, te predmet vraćen na ponovno odlučivanje i donošenje odluke sa uputama da CIK BiH u ponovnom postupku izvrši ocjenu svih provedenih dokaza pojedinačno i u međusobnoj povezanosti, što znači ocjenu materijalnih dokaza i iskaza i izjava saslušanih lica, pa tek nakon cjelokupne analize utvrdi pravilno i potpuno činjenično stanje i na osnovu tako utvrđenog činjeničnog stanja ponovo odluči da li je u konkretnom slučaju došlo do povrede pravila ponašanja iz člana 7.4. stava 1. tačka 5 i člana 7. 3. stav 1, tačka 7. Izbornog zakona BiH.
Postupajući po uputama ovog suda CIK BiH je donijela pobijanu odluku kao u navedenom dispozitivu. Iz sadržaja osporene odluke proizilazi da je CIK BiH, u postupku donošenja nove odluke, koja je predmet žalbe u konkretnom slučaju, u potpunosti postupila u skladu sa uputama ovog suda datim u rješenju od 02.12.2016. godine, i na taj način otklonile povrede postupka na koje joj je ukazano.
Pobijana odluka, suprotno navodima žalbe je donesena u svemu u skladu sa pravilima postupka i načelima Zakona o upravnom postupku. CIK BiH, je pobijanom odlukom u potpunosti pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primjenila materijalno pravo. Razloge date u obrazloženju pobijane odluke, u potpunosti prihvata i apelaciono vijeće ovog
suda kao pravilne.
Žalitelj pogrešno smatra da nije ispoštovano načelo saslušanja stranaka i načelo slobodne ocjene dokaza. Naime, iz obrazloženja pobijane odluke i priloženih dokaza proizilazi upravo suprotno, tj. žalitelju je bilo omogućeno da se izjasni o činjenicama i okolnostima, koji su od značaja za rješavanje i ta činjenica jasno proizilazi iz zapisnika o saslušanju od 11.11.2016. godine. To što žalitelj smatra da je bio onemogućen u ostvarivanju ovog prava, predstavlja paušalan navod i nije od uticaja na drugačije zaključivanje ovog vijeća, pa je prema tome načelo saslušanja stranke prije donošenja rješenja u cjelosti ispoštovano.
Neosnovano se ukazuje i da je izostala savjesna i brižljiva ocjena dokaza, jer iz obrazloženja pobijane odluke proizilazi da je CIK BiH, savjesno i brižljivo cijenila svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno. Odluku o tome koje je činjenice uzeo kao dokazane, odnosno koje od njih je primio kao istinite, CIK BiH je donijela po svom uvjerenju, što predstavlja njeno ovlaštenje koje proizilazi iz načela slobodne ocjene dokaza, i za to je dala razloge koji su navedeni u obrazloženju odluke i koje razloge u potpunosti prihvata i apelaciono vijeće ovog suda, jer su dati jasno i u skladu sa provedenim dokazima.
Iz gore navedenih razloga proizilazi da je CIK BiH, pobijanom odlukom ispunio u potpunosti svoju obavezu utvrđivanja pravilnog i potpunog utvrđenja svih činjenica i okolnosti koji su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja (odlučne činjenice), čime je u potpunosti ispoštovana i obaveza načela materijalne istine. To što žalitelj smatra da je CIK BIH, bila dužna u konkretnom slučaju utvrđivati i okolnosti koje su predhodile utvrđenim činjenicama, opisanim u dispozitivu rješenja, nije od uticaja u ovom postupku, niti predstavlja odlučne činjenice. Ove okolnosti mogu, eventualno, biti od uticaja u postupku utvrđivanja krivične odgovornosti, ali za utvrđivanje povreda Izbornog zakona, odlučne činjenice su pravilno i potpuno utvrđene.
Iz istih razloga žalitelj pogrešno smatra da se u ovom postupku nije moglo raspravljati i utvrđivati pitanje postojanja govora mržnje i da se to pitanje moglo rješavati samo u krivičnom postupku, jer Izborni zakon BiH ima karakter zakona lex specialis, u odnosu na propisani postupak u izbornom periodu.
Okolnosti zbog čega je došlo do opisanog ponašanja, ne predstavljaju opravdane okolnosti za kršenje navedenih odredaba Izbornog zakona, jer je žalitelj imao mogućnost, ponovo u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH da svoje primjedbe stavi u pismenoj formi, a što isti evidentno nije učinio, jer to jasno proizilazi iz stanja spisa. Naime, odredbom člana 6.2 stav 1. Izbornog zakona BiH je propisano da birač i politički subjekt čije je pravo ustanovljeno ovim zakonom povrijeđeno, može izbornoj komisiji uložiti prigovor najkasnije u roku od 48 sati,
odnosno 24 sata u izbornom periodu od učinjene povrede, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Podnošenje prigovora je propisano odredbom člana 6.3 Izbornog zakona BiH. Također je i Pravilnikom o načinu provođenja izbora u BiH („Službeni glasnik BiH“ broj: 32/16 i 43/16) propisan sadržaj i izgled obrasca Zapisnika o radu biračkog odbora u koje član biračkog odbora, birač, akreditirani posmatrač mogu unijeti primjedbe ili mišljenja.
Činjenica da li je CIK BiH postupila suprotno Odredbama Izbornog zakona BiH, kada nije donijela odluku o poništenju izbora, nakon prekida istih, nije predmet ispitivanja u konkretnom slučaju i apelaciono vijeće se iz tog razloga neće ni osvrtati na ove navode, jer bi time izašlo iz okvira konkretnog slučaja.
Konačno, valja istaći i to da žalba neosnovano smatra da u toku prvostepenog postupka nije izveden niti jedan dokaz koji upućuje na zaključak da je bilo ko davao upute članovima biračkih odbora da napuste biračka mjesta zbog čega je između ostalog, i utvrđena jedna od povreda Izbornog zakona opisana u stavu 1. pobijane odluke. Suprotno tvrdnjama žalitelja, prvostepeni organ je svoje zaključke na tu okolnost zasnovao upravo na provedenim dokazima tj. saslušanjima članova biračkog odbora, između ostalih provedenih dokaza, koji su u svojim izjavama potvrdili da su napustili biračka mjesta za koja su bili zaduženi prije okončanja izbornog procesa, uz obrazloženje da su to učinili zbog straha i zbog činjenice da na navedenom biračkom mjestu D. M., kandidat za Općinsko vijeće S. ispred političkog subjekta Inicijativa za S., saopštio „nema više glasanja“, cijepao glasačke listiće, razbacivao izborni materijal i gurnuo klupu na kojoj se nalazila glasačka kutija, nakon čega je proces glasanja na ovom biračkom mjestu prekinut. Za ovakvo ponašanje svog kandidata, odgovornost mora snositi i politički subjekt koji je takvog kandidata i predložio na kandidatsku listu, a na koje okolnosti je CIK BiH dao jasne i razumljive razloge, koje prihvata i ovo vijeće.
(Rješenje Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 Iž 024061 16 Iž od 28.12.2016. godine)
https://www.pravobih.com/
Politički subjekt odgovoran je za kršenje Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je počinio njegov kandidat na dan održavanja izbora.
Iz obrazloženja:
Iz stanja spisa proizilazi da je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: CIK BIH) donijela pobijanu odluku nakon prekida izbora u S., u skladu sa članom 6.7 stav 1. Izbornog zakona BiH postupajući po službenoj dužnosti i provela postupak utvrđivanja odgovornosti političkog subjekta Inicijativa za S. (koalicija S. partija Bosne i Hercegovine i G. S. i kandidata ovog političkog subjekta D. M. za Općinsko vijeće S. na Lokalnim izborima 2016. godine), zbog osnovane sumnje da je imenovani postupao suprotno odredbama člana 7.4. stav 1. tačka 5. i člana 7.3 stav 1. tačka 7. Izbornog zakona BiH.
Svoju odluku CIK je obrazložio time da je analizom dokaza koje je pobrojao u obrazloženju svoje odluke, pojedinačno i u međusobnoj povezanosti, utvrdio da je nesporna činjenica da je D. M. na biračkom mjestu 176A015 oko 15,00 sati na dan održavanja Lokalnih izbora 2016. godine u Općini S., došao sa kandidatom Inicijative za S., S. K., te uz povike „nema više glasanja“, cijepao glasačke listiće, razbacivao izborni materijal i gurnuo klupu na kojoj se nalazila glasačka kutija, nakon čega su izbori na ovom biračkom mjestu prekinuti, na koji način je postupio suprotno odredbama člana 7.4. stav (1.) tačka 5. Izbornog zakona BiH, odnosno ometao i opstruirao izborni proces i koristio se jezikom koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje i širenje mržnje iz člana 7.3 stav 1. tačka 7. Izbornog zakona BiH. Pored navedenog, u obrazloženju odluke se navodi, da se odgovornost
D. M. kada je nakon nasilnog ulaska u prostorije Općinske izborne komisije Stolac, na obraćanje nepoznate osobe „dobro je D. idemo„ odgovorio „neću dok ne puste S., klat će nam djecu.“ CIK BiH zaključuje da riječi D. M. izgovorene na biračkom mjestu 176A015 i prostorijama Općinske izborne komisije Stolac, svojm sadržajem prenose jasan i neposredan rizik od podsticanja na mržnju, izazivanje straha, te da se radi o obliku izražavanja koji širi, raspiruje, te podstiče međunacionalnu mržnju. Odgovornost političkog subjekta Inicijativa za S. (koalicija S. partija Bosne i Hercegovine i G. S.), CIK BiH obrazlaže tako što navodi da se ista zasniva i na činjenici da su izborne materijale pojedini članovi biračkog odbora odnosili na jedno mjesto, da su pojedini članovi biračkog odbora pored svojih zaduženja na biračkim mjestima određenih od strane predsjednika biračkog odbora htjeli da obavljaju i zaduženja drugih članova biračkog odbora, što znači da je ovaj politički subjekat instruirao članove biračkog odbora da postupaju na navedeni način, a što je, po mišljenju CIK BiH, direktno uzrokovalo prekid procesa glasanja na biračkim mjestima.
Članom 7.4 stav 1. tačka 5. Izbornog zakona BiH („Službeni glasnik BiH“, broj: 23/01 do 31/16) je propisano da u periodu koji počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog zatvaranja političkim strankama, koalicijama,
listama nezavisnih kandidata i nezavisnim kandidatima i kandidatima na listama pripadnika nacionalnih manjina je zabranjeno učešće u javnim političkim aktivnostima što uključuje, ali se ne ograničava, između ostalog i na svaku aktivnost kojom se ometa ili opstruira izborni proces.
Članom 7.3. stav 1. tačka 7. Izbornog zakona BiH je propisano da kandidatima nije dozvoljeno koristiti se jezikom koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje ili širenje mržnje ili objavljivati ili upotrebljavati slike, simbole, audio i video zapise, SMS poruke, internet komunikacije ili druge materijale koji mogu tako djelovati.
Iz stanja spisa proizilazi da je, nakon prekida izbora u S., CIK BiH pokrenuo, po službenoj dužnosti, postupak utvrđivanja odgovornosti političkog subjekta Inicijativa za bolji S. i D. M. kandidata ovog političkog subjekta na lokalnim izborima 2016. godine, za Općinsko vijeće S., zbog osnovane sumnje da je imenovani postupao suprotno odredbama člana 7.4.stav 1. tačka 5 i člana 7. 3 stav
1. tačka 7. Izbornog zakona BiH, koji postupak je okončan tako što je utvrđeno da su učinjene navedene povrede i u skladu s tim izrečene sankcije, identične sankcijama u pobijanoj odluci od 4.12.2016. godine.
Rješenjem ovog suda broj: S1 3 Iž 023840 16 Iž od 02.12.2016. godine, uvažena je žalba političkog subjekta Inicijativa za S. i poništena odluka CIK-a BiH broj 05-1- 07-5-1128/16 od 24.11.2016. godine, te predmet vraćen na ponovno odlučivanje i donošenje odluke sa uputama da CIK BiH u ponovnom postupku izvrši ocjenu svih provedenih dokaza pojedinačno i u međusobnoj povezanosti, što znači ocjenu materijalnih dokaza i iskaza i izjava saslušanih lica, pa tek nakon cjelokupne analize utvrdi pravilno i potpuno činjenično stanje i na osnovu tako utvrđenog činjeničnog stanja ponovo odluči da li je u konkretnom slučaju došlo do povrede pravila ponašanja iz člana 7.4. stava 1. tačka 5 i člana 7. 3. stav 1, tačka 7. Izbornog zakona BiH.
Postupajući po uputama ovog suda CIK BiH je donijela pobijanu odluku kao u navedenom dispozitivu. Iz sadržaja osporene odluke proizilazi da je CIK BiH, u postupku donošenja nove odluke, koja je predmet žalbe u konkretnom slučaju, u potpunosti postupila u skladu sa uputama ovog suda datim u rješenju od 02.12.2016. godine, i na taj način otklonile povrede postupka na koje joj je ukazano.
Pobijana odluka, suprotno navodima žalbe je donesena u svemu u skladu sa pravilima postupka i načelima Zakona o upravnom postupku. CIK BiH, je pobijanom odlukom u potpunosti pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primjenila materijalno pravo. Razloge date u obrazloženju pobijane odluke, u potpunosti prihvata i apelaciono vijeće ovog
suda kao pravilne.
Žalitelj pogrešno smatra da nije ispoštovano načelo saslušanja stranaka i načelo slobodne ocjene dokaza. Naime, iz obrazloženja pobijane odluke i priloženih dokaza proizilazi upravo suprotno, tj. žalitelju je bilo omogućeno da se izjasni o činjenicama i okolnostima, koji su od značaja za rješavanje i ta činjenica jasno proizilazi iz zapisnika o saslušanju od 11.11.2016. godine. To što žalitelj smatra da je bio onemogućen u ostvarivanju ovog prava, predstavlja paušalan navod i nije od uticaja na drugačije zaključivanje ovog vijeća, pa je prema tome načelo saslušanja stranke prije donošenja rješenja u cjelosti ispoštovano.
Neosnovano se ukazuje i da je izostala savjesna i brižljiva ocjena dokaza, jer iz obrazloženja pobijane odluke proizilazi da je CIK BiH, savjesno i brižljivo cijenila svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno. Odluku o tome koje je činjenice uzeo kao dokazane, odnosno koje od njih je primio kao istinite, CIK BiH je donijela po svom uvjerenju, što predstavlja njeno ovlaštenje koje proizilazi iz načela slobodne ocjene dokaza, i za to je dala razloge koji su navedeni u obrazloženju odluke i koje razloge u potpunosti prihvata i apelaciono vijeće ovog suda, jer su dati jasno i u skladu sa provedenim dokazima.
Iz gore navedenih razloga proizilazi da je CIK BiH, pobijanom odlukom ispunio u potpunosti svoju obavezu utvrđivanja pravilnog i potpunog utvrđenja svih činjenica i okolnosti koji su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja (odlučne činjenice), čime je u potpunosti ispoštovana i obaveza načela materijalne istine. To što žalitelj smatra da je CIK BIH, bila dužna u konkretnom slučaju utvrđivati i okolnosti koje su predhodile utvrđenim činjenicama, opisanim u dispozitivu rješenja, nije od uticaja u ovom postupku, niti predstavlja odlučne činjenice. Ove okolnosti mogu, eventualno, biti od uticaja u postupku utvrđivanja krivične odgovornosti, ali za utvrđivanje povreda Izbornog zakona, odlučne činjenice su pravilno i potpuno utvrđene.
Iz istih razloga žalitelj pogrešno smatra da se u ovom postupku nije moglo raspravljati i utvrđivati pitanje postojanja govora mržnje i da se to pitanje moglo rješavati samo u krivičnom postupku, jer Izborni zakon BiH ima karakter zakona lex specialis, u odnosu na propisani postupak u izbornom periodu.
Okolnosti zbog čega je došlo do opisanog ponašanja, ne predstavljaju opravdane okolnosti za kršenje navedenih odredaba Izbornog zakona, jer je žalitelj imao mogućnost, ponovo u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH da svoje primjedbe stavi u pismenoj formi, a što isti evidentno nije učinio, jer to jasno proizilazi iz stanja spisa. Naime, odredbom člana 6.2 stav 1. Izbornog zakona BiH je propisano da birač i politički subjekt čije je pravo ustanovljeno ovim zakonom povrijeđeno, može izbornoj komisiji uložiti prigovor najkasnije u roku od 48 sati,
odnosno 24 sata u izbornom periodu od učinjene povrede, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Podnošenje prigovora je propisano odredbom člana 6.3 Izbornog zakona BiH. Također je i Pravilnikom o načinu provođenja izbora u BiH („Službeni glasnik BiH“ broj: 32/16 i 43/16) propisan sadržaj i izgled obrasca Zapisnika o radu biračkog odbora u koje član biračkog odbora, birač, akreditirani posmatrač mogu unijeti primjedbe ili mišljenja.
Činjenica da li je CIK BiH postupila suprotno Odredbama Izbornog zakona BiH, kada nije donijela odluku o poništenju izbora, nakon prekida istih, nije predmet ispitivanja u konkretnom slučaju i apelaciono vijeće se iz tog razloga neće ni osvrtati na ove navode, jer bi time izašlo iz okvira konkretnog slučaja.
Konačno, valja istaći i to da žalba neosnovano smatra da u toku prvostepenog postupka nije izveden niti jedan dokaz koji upućuje na zaključak da je bilo ko davao upute članovima biračkih odbora da napuste biračka mjesta zbog čega je između ostalog, i utvrđena jedna od povreda Izbornog zakona opisana u stavu 1. pobijane odluke. Suprotno tvrdnjama žalitelja, prvostepeni organ je svoje zaključke na tu okolnost zasnovao upravo na provedenim dokazima tj. saslušanjima članova biračkog odbora, između ostalih provedenih dokaza, koji su u svojim izjavama potvrdili da su napustili biračka mjesta za koja su bili zaduženi prije okončanja izbornog procesa, uz obrazloženje da su to učinili zbog straha i zbog činjenice da na navedenom biračkom mjestu D. M., kandidat za Općinsko vijeće S. ispred političkog subjekta Inicijativa za S., saopštio „nema više glasanja“, cijepao glasačke listiće, razbacivao izborni materijal i gurnuo klupu na kojoj se nalazila glasačka kutija, nakon čega je proces glasanja na ovom biračkom mjestu prekinut. Za ovakvo ponašanje svog kandidata, odgovornost mora snositi i politički subjekt koji je takvog kandidata i predložio na kandidatsku listu, a na koje okolnosti je CIK BiH dao jasne i razumljive razloge, koje prihvata i ovo vijeće.
(Rješenje Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 Iž 024061 16 Iž od 28.12.2016. godine)
https://www.pravobih.com/