Pretpostavka nevinosti
Posted: Sun Sep 13, 2015 2:37 pm
PRETPOSTAVKA (PREZUMPCIJA) NEVINOSTI
Svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravosnažnom presudom suda ne utvrdi njegova krivnja.
Ovo načelo jeste ustavno načelo, a predviđeno je i u međunarodnim dokumentima i to u EKLJP, odakle je preuzeta i ugrađena u naš krivični postupak.
Treba naglasiti da presumpcija nevinosti važi tokom cijelog krivičnog postupka, sve dok presuda ne stupi na pravnu snagu. Dakle, radi se o privremenoj pretpostavci koja vrijedi dok se ne dokaže suprotno.
Smatra se, da presumpcija nevinosti ima sljedeće posljedice:
1) osumnjičeni, odn. optuženi nije dužan da se brani, tj. on ima pravo na odbranu, s tim da je dužan odazvati se na poziv organa koji vodi krivični postupak, dakle upustiti se u postupak.
2) osumnjičeni, odn. optuženi nije dužan dokazivati svoju nevinost jer teret dokazivanja leži na suprotnoj strani, dakle tužiocu.
3) sud mora donijeti oslobađajuću presudu ne samo kad je uvjeren u nevinost optuženog već i u situaciji kad nije uvjeren ni u njegovu krivnju. Dakle, u sumnji, sud mora ići u korist optuženog (in dubio pro reo).
Iz svega ovog proizilazi da se jedino pravosnažnom presudom kojom se optuženi oglašava krivim može osporiti pretpostavka nevinosti. Dakle, drugi državni organi ne mogu raspravljati o ovim pitanjima, niti sud može raspravljati o ovom pitanju izvan krivičnog postupka, odn. drugom vrstom odluke (npr. rješenjem). Dakle, može samo presudom.
Pretpostavka nevinosti nije prepreka da se presuda zasnuje na priznanju krivnje od strane optuženog ili na sporazumu o priznanju krivnje. U tom slučaju će sud morati u potpunosti utvrditi da je to priznanje dato slobodno.
U vezi ovog načela treba još dodati da danas vrlo česti imamo pisanja u štampi koja ne odgovaraju onome što predviđa ovo načelo, jer je sudska praksa davno zauzela stav da je prikazivanje osumnjičenog u toku istrage ili na glavnom pretresu kao nesumnjivog izvršioca krivičnog djela suprotno pretpostavci nevinosti. Novinari nasuprot tome, često navode da je osumnjičena odn. optužena osoba počinila krivično djelo, umjesto da se iznose samo činjenice, (npr. protiv NN osobe u toku istražni postupak zbog određenog krivičnog djela).
Svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravosnažnom presudom suda ne utvrdi njegova krivnja.
Ovo načelo jeste ustavno načelo, a predviđeno je i u međunarodnim dokumentima i to u EKLJP, odakle je preuzeta i ugrađena u naš krivični postupak.
Treba naglasiti da presumpcija nevinosti važi tokom cijelog krivičnog postupka, sve dok presuda ne stupi na pravnu snagu. Dakle, radi se o privremenoj pretpostavci koja vrijedi dok se ne dokaže suprotno.
Smatra se, da presumpcija nevinosti ima sljedeće posljedice:
1) osumnjičeni, odn. optuženi nije dužan da se brani, tj. on ima pravo na odbranu, s tim da je dužan odazvati se na poziv organa koji vodi krivični postupak, dakle upustiti se u postupak.
2) osumnjičeni, odn. optuženi nije dužan dokazivati svoju nevinost jer teret dokazivanja leži na suprotnoj strani, dakle tužiocu.
3) sud mora donijeti oslobađajuću presudu ne samo kad je uvjeren u nevinost optuženog već i u situaciji kad nije uvjeren ni u njegovu krivnju. Dakle, u sumnji, sud mora ići u korist optuženog (in dubio pro reo).
Iz svega ovog proizilazi da se jedino pravosnažnom presudom kojom se optuženi oglašava krivim može osporiti pretpostavka nevinosti. Dakle, drugi državni organi ne mogu raspravljati o ovim pitanjima, niti sud može raspravljati o ovom pitanju izvan krivičnog postupka, odn. drugom vrstom odluke (npr. rješenjem). Dakle, može samo presudom.
Pretpostavka nevinosti nije prepreka da se presuda zasnuje na priznanju krivnje od strane optuženog ili na sporazumu o priznanju krivnje. U tom slučaju će sud morati u potpunosti utvrditi da je to priznanje dato slobodno.
U vezi ovog načela treba još dodati da danas vrlo česti imamo pisanja u štampi koja ne odgovaraju onome što predviđa ovo načelo, jer je sudska praksa davno zauzela stav da je prikazivanje osumnjičenog u toku istrage ili na glavnom pretresu kao nesumnjivog izvršioca krivičnog djela suprotno pretpostavci nevinosti. Novinari nasuprot tome, često navode da je osumnjičena odn. optužena osoba počinila krivično djelo, umjesto da se iznose samo činjenice, (npr. protiv NN osobe u toku istražni postupak zbog određenog krivičnog djela).