Predmet Muić protiv Hrvatske
Posted: Tue Jun 13, 2017 6:17 pm
Predmet Muić protiv Hrvatske
Evropski sud za ljudska prava je 30. maja 2017. godine donio presudu u predmetu Muić protiv Hrvatske. Sud je presudio da Republika Hrvatska nije povrijedila pravo na pristup sudu zajamčeno članom 6. Konvencije.
Podnositelj predstavke je prigovarao da mu je povrijeđeno pravo na pristup sudu navodeći da nije mogao učinkovito ostvariti pravo na naknadu za nezaposlene, jer su nadležni upravni i sudski organi Republike Hrvatske previše rigorozno tumačili rok za podnošenje zahtjeva za naknadu za nezaposlene.
U presudi se navodi, između ostalog, da su domaća tijela rok za podnošenje zahtjeva za traženje naknade računala od dana utvrđenja raskida ugovora o radu, iako je podnositelj za tu činjenicu saznao tek danom primitka drugostepene presude, odnosno više od godinu dana kasnije. S tim u vezi, Sud je istakao da stranke moraju biti u stanju da iskoriste pravo na pokretanje postupka ili na ulaganje žalbe od trenutka kada su obavješteni o sudskoj odluci koja im nameće neki teret ili koja može narušiti njihova legitimna prava ili interese (vidi Miragall Escolano i drugi protiv Španije, br. 38366/97 i dr., § 37, ECHR 2000-i). Smatrati suprotno bi moglo znatno skratiti rok za pokretanje postupka ili ga čak učiniti nemogućim.
Međutim, obzirom da je podnositeljev zahtjev za naknadu podnesen i nakon tridesetodnevnog roka od dana primitka drugostepene presude županijskog suda, pri čemu nije ničim opravdao razlog propuštanja tog roka, Sud smatra da u ovom predmetu nije bilo povrede prava na pristup sudu zaštićenog članom 6. stav 1. Konvencije.
Ova presuda nije konačna. Odluku na engleskom jeziku možete preuzeti putem HUDOC baze, broj predstavke 79653/12.
Evropski sud za ljudska prava je 30. maja 2017. godine donio presudu u predmetu Muić protiv Hrvatske. Sud je presudio da Republika Hrvatska nije povrijedila pravo na pristup sudu zajamčeno članom 6. Konvencije.
Podnositelj predstavke je prigovarao da mu je povrijeđeno pravo na pristup sudu navodeći da nije mogao učinkovito ostvariti pravo na naknadu za nezaposlene, jer su nadležni upravni i sudski organi Republike Hrvatske previše rigorozno tumačili rok za podnošenje zahtjeva za naknadu za nezaposlene.
U presudi se navodi, između ostalog, da su domaća tijela rok za podnošenje zahtjeva za traženje naknade računala od dana utvrđenja raskida ugovora o radu, iako je podnositelj za tu činjenicu saznao tek danom primitka drugostepene presude, odnosno više od godinu dana kasnije. S tim u vezi, Sud je istakao da stranke moraju biti u stanju da iskoriste pravo na pokretanje postupka ili na ulaganje žalbe od trenutka kada su obavješteni o sudskoj odluci koja im nameće neki teret ili koja može narušiti njihova legitimna prava ili interese (vidi Miragall Escolano i drugi protiv Španije, br. 38366/97 i dr., § 37, ECHR 2000-i). Smatrati suprotno bi moglo znatno skratiti rok za pokretanje postupka ili ga čak učiniti nemogućim.
Međutim, obzirom da je podnositeljev zahtjev za naknadu podnesen i nakon tridesetodnevnog roka od dana primitka drugostepene presude županijskog suda, pri čemu nije ničim opravdao razlog propuštanja tog roka, Sud smatra da u ovom predmetu nije bilo povrede prava na pristup sudu zaštićenog članom 6. stav 1. Konvencije.
Ova presuda nije konačna. Odluku na engleskom jeziku možete preuzeti putem HUDOC baze, broj predstavke 79653/12.