Pravo zaloge
Posted: Mon Sep 07, 2015 10:12 am
PRAVO ZALOGE
Pravo zaloge je pravo na tuđoj (pokretnoj ili nepokretnoj) stvari, odn. tuđem pravu – na osnovu kojeg zalogoprimcu pripada ovlaštenje da se iz založene stvari odn. prava namiri ako mu njegovo dospjelo potraživanje ne bude na vrijeme izmireno. Povjerilac se namiruje na način što od suda traži prodaju stvari i izmirenje duga od ostvarene cijene.
Predmet zaloge mogu biti:
a) pokretne stvari i prava (potraživanja, autorsko pravo, pravo patenta i sl) - pignus
b) nepokretne stvari - hipoteka
Zaloga na nekretninama je regulisana Zakonom o vlasničko-pravnim odnosima, a zaloga na pokretnim stvarima i pravima Zakonom o obligacionim odnosima.
HIPOTEKA je pravo zaloga na nekretninama koja ovlašćuje hipotekarnog povjerioca da se iz založene nekretnine namiri ako njegovo dospjelo potraživanje prema dužniku ne bude blagovremeno ispunjeno.
Realizacija takvog ovlaštenja ostvaruje se sudskom prodajom založene nekretnine na javnom prodaji. Prodaja se vrši po pravilima izvršnog postupka.
Hipoteka nastaje na osnovu:
1) pravnog posla – za nastanak hipoteke je potreba upis u zemljišnu knjigu
2) sudske odluke – za nastanak hipoteke je potreba upis u zemljišnu knjigu
3) po zakonu
Upis hipoteke se vrši u javnoj (zemljišnoj) knjizi.
Hipotekarnom povjeriocu pripada pravo prvenstva u odnosu na ostale povjerioce koji na nekretnini nemaju zasnovanu hipoteku, a kada postoji više hipotekarnih povjerilaca, pravo prvenstva na namirenje ima onaj koji je ranije zasnovao hipoteku.
Hipoteka se odnosi na cijelu nekretninu i na njene plodove koji nisu odvojeni od glavne stvari i na druge sastavne dijelove i pripadke i na poboljšanje stvari ako je do njih došlo nakon zasnivanja hipoteke.
Hipoteka se može zasnovati i na idealnom suvlasničkom dijelu nekretnine
Za jedno potraživanje može se zasnovati hipoteka na više nekretnina - tzv. zajednička ili simultana hipoteka. Primjenjuje se kada se iz vrijednosti jedne nekretnine potraživanje ne može namiriti u cjelosti.
Nedjeljivost hipotreke znači da založena nekretnina osigurava potraživanje povjerioca do potpunog ispunjenja obaveze, bez obzira na eventualne situacije kada je poslije došlo do podjele nekretnine.
Postoji mogućnost prenosa hipoteke, ali samo zajedno sa prenosom potraživanja osiguranog hipotekom.
Hipotekarni povjerilac može zasnovati hipoteku na postojećoj hipoteci u korist treće osobe bez pristanka hipotekarnog dužnika - tzv. nadhipoteka. Do toga može doći kada hipotekarni povjerilac ima obavezu (dug) prema trećem licu, pa radi obezbjeđenja takvog potraživanja trećeg lica vrši zalaganje hipoteke, uz napomenu da se ovim ne vrši prenos hipoteke na treće lice.
Ako hipotekarni dužnik pogoršava stanje založene nekretnine i time smanjuje njenu vrijednost, hipotekarni povjerilac miože tražiti da sud naloži hipotekarnom dužniku da se od takvog ponašanja uzdrži, a ako ovaj i dalje nastavi sa pogoršanjem stanja založene nekretnine, hipotekarni povjerilac ima pravo zahtjevati namirenje i prije dospjelosti svog potraživanja.
Prestanak hipoteke:
1) kada prestane potraživanje zbog kojeg je zasnovana hipoteka, (npr. hipotekarni dužnik plati potraživanje obezbjeđeno hipotekom i dr.)
2) kada se hipotekarni povjerilac odrekne hipoteke, (izjava o odricanju mora biti sačinjena u pismenom obliku i data kod nadležnog organa koji vodi javnu knjigu gdje je hipoteka upisana)
3) kada ista osoba postane nosilac prava vlasništva i prava hipoteke na istoj stvari i
4) kada propadne nekretnina koja je bila opterećena hipotekom.
Postoje odredbe (klauzule) ugovora o hipoteci koje su zabranjene i ništave (ne proizvode pravno dejstvo ako se ugovore) - to su:
1) odredba da hipotekarni povjerilac postaje vlasnik založene nekretnine, ako založni dužnik ne izmiri svoju obavezu po dospjelosti potraživanja;
2) odredba da hipotekarni povjerilac ima pravo ubiranja plodova koje ta nekretnina daje ili iskorištavanja nekretnine na drugi način.
Izvor: advokat
Pravo zaloge je pravo na tuđoj (pokretnoj ili nepokretnoj) stvari, odn. tuđem pravu – na osnovu kojeg zalogoprimcu pripada ovlaštenje da se iz založene stvari odn. prava namiri ako mu njegovo dospjelo potraživanje ne bude na vrijeme izmireno. Povjerilac se namiruje na način što od suda traži prodaju stvari i izmirenje duga od ostvarene cijene.
Predmet zaloge mogu biti:
a) pokretne stvari i prava (potraživanja, autorsko pravo, pravo patenta i sl) - pignus
b) nepokretne stvari - hipoteka
Zaloga na nekretninama je regulisana Zakonom o vlasničko-pravnim odnosima, a zaloga na pokretnim stvarima i pravima Zakonom o obligacionim odnosima.
HIPOTEKA je pravo zaloga na nekretninama koja ovlašćuje hipotekarnog povjerioca da se iz založene nekretnine namiri ako njegovo dospjelo potraživanje prema dužniku ne bude blagovremeno ispunjeno.
Realizacija takvog ovlaštenja ostvaruje se sudskom prodajom založene nekretnine na javnom prodaji. Prodaja se vrši po pravilima izvršnog postupka.
Hipoteka nastaje na osnovu:
1) pravnog posla – za nastanak hipoteke je potreba upis u zemljišnu knjigu
2) sudske odluke – za nastanak hipoteke je potreba upis u zemljišnu knjigu
3) po zakonu
Upis hipoteke se vrši u javnoj (zemljišnoj) knjizi.
Hipotekarnom povjeriocu pripada pravo prvenstva u odnosu na ostale povjerioce koji na nekretnini nemaju zasnovanu hipoteku, a kada postoji više hipotekarnih povjerilaca, pravo prvenstva na namirenje ima onaj koji je ranije zasnovao hipoteku.
Hipoteka se odnosi na cijelu nekretninu i na njene plodove koji nisu odvojeni od glavne stvari i na druge sastavne dijelove i pripadke i na poboljšanje stvari ako je do njih došlo nakon zasnivanja hipoteke.
Hipoteka se može zasnovati i na idealnom suvlasničkom dijelu nekretnine
Za jedno potraživanje može se zasnovati hipoteka na više nekretnina - tzv. zajednička ili simultana hipoteka. Primjenjuje se kada se iz vrijednosti jedne nekretnine potraživanje ne može namiriti u cjelosti.
Nedjeljivost hipotreke znači da založena nekretnina osigurava potraživanje povjerioca do potpunog ispunjenja obaveze, bez obzira na eventualne situacije kada je poslije došlo do podjele nekretnine.
Postoji mogućnost prenosa hipoteke, ali samo zajedno sa prenosom potraživanja osiguranog hipotekom.
Hipotekarni povjerilac može zasnovati hipoteku na postojećoj hipoteci u korist treće osobe bez pristanka hipotekarnog dužnika - tzv. nadhipoteka. Do toga može doći kada hipotekarni povjerilac ima obavezu (dug) prema trećem licu, pa radi obezbjeđenja takvog potraživanja trećeg lica vrši zalaganje hipoteke, uz napomenu da se ovim ne vrši prenos hipoteke na treće lice.
Ako hipotekarni dužnik pogoršava stanje založene nekretnine i time smanjuje njenu vrijednost, hipotekarni povjerilac miože tražiti da sud naloži hipotekarnom dužniku da se od takvog ponašanja uzdrži, a ako ovaj i dalje nastavi sa pogoršanjem stanja založene nekretnine, hipotekarni povjerilac ima pravo zahtjevati namirenje i prije dospjelosti svog potraživanja.
Prestanak hipoteke:
1) kada prestane potraživanje zbog kojeg je zasnovana hipoteka, (npr. hipotekarni dužnik plati potraživanje obezbjeđeno hipotekom i dr.)
2) kada se hipotekarni povjerilac odrekne hipoteke, (izjava o odricanju mora biti sačinjena u pismenom obliku i data kod nadležnog organa koji vodi javnu knjigu gdje je hipoteka upisana)
3) kada ista osoba postane nosilac prava vlasništva i prava hipoteke na istoj stvari i
4) kada propadne nekretnina koja je bila opterećena hipotekom.
Postoje odredbe (klauzule) ugovora o hipoteci koje su zabranjene i ništave (ne proizvode pravno dejstvo ako se ugovore) - to su:
1) odredba da hipotekarni povjerilac postaje vlasnik založene nekretnine, ako založni dužnik ne izmiri svoju obavezu po dospjelosti potraživanja;
2) odredba da hipotekarni povjerilac ima pravo ubiranja plodova koje ta nekretnina daje ili iskorištavanja nekretnine na drugi način.
Izvor: advokat