Posjedovni list kao osnov za izdavanje gradevinske dozvole
Posted: Tue Mar 12, 2019 4:13 pm
POSJEDOVNI LIST KAO OSNOV ZA IZDAVANjE GRAĐEVINSKE DOZVOLE
Zakon o uređenju prostora i građenju
član 129 stav 1
Posjedovni list se može smatrati dokazom o riješenim imovinsko-pravnim odnosima i na osnovu njega se može izdati građevinska dozvola samo ako se utvrdi da se za konkretnu katastarsku opštinu ne vode zemljišne knjige i ako organ koji je nadležan za izdavanje građevinske dozvole odluči da navedeno pitanje raspravi kao prethodno pitanje, u suprotnom, ako nisu ispunjeni navedeni uslovi za utvrđivanje prava vlasništva i izdavanje građevinske dozvole su neophodni izvodi iz javne evidencije o nepokretnostima, odnosno zemljišnoknjižni izvadak i izvod iz knjige uloženih ugovora, kao i dokaz da postoji osnov za sticanje prava vlasništa ili prava građenja.
"Shodno odredbi člana 128. stav 1. Zakona o uređenju prostora i građenju ("Sl. glasnik RS", br. 40/2013 - dalje: Zakon) dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima je jedan od dokaza neophodnih za izdavanje građevinske dozvole. Odredbama člana 129. stav 1. Zakona propisano je da se kao dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima, uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, dostavlja: izvod iz javne evidencije o nepokretnostima, ugovor ili odluka nadležnog organa pogodna kao osnov za sticanje prava vlasništva ili prava građenja u korist investitora i ugovor o zajedničkom građenju zaključen sa vlasnikom zemljišta ili druge nepokretnosti.
Iz naprijed navedenih zakonskih odredaba jasno proizilazi da se odobrenje za građenje može izdati na osnovu izvoda iz javne evidencije u kojem je u korist investitora upisano pravo vlasništva, odnosno pravo građenja, kao što su zemljišnoknjižni izvadak i izvod iz knjige uloženih ugovora. Posjedovni list je dokaz o posjedu kao faktičkom stanju i ne može predstavljati dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima jer u istom i nije ni upisano pravo vlasništva.
Takođe, notarski obrađen ugovor koji predstavlja osnov za sticanje prava svojine, odnosno drugog stvarnog prava u korist investitora (pravo građenja, pravo služnosti) može se prihvatiti kao odgovarajući dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima u postupku izdavanja građevinske dozvole, kao notarski obrađen ugovor o zajedničkoj izgradnji zaključen sa vlasnikom zemljišta ili druge nepokretnosti.
... posjedovni list bi se mogao prihvatiti kao dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima samo u situaciji kada se na osnovu odgovarajuće potvrde izdate od strane Područne jedinice Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove utvrdi da se za određene katastarske opštine ne vode zemljišne knjige i ukoliko organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole odluči da ovo pitanje raspravi kao prethodno pitanje u skladu sa odredbama člana 132. Zakona o opštem upravnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 13/2002, 87/2007 - ispr. i 50/2010). U postupku rješavanja navedenog prethodnog pitanja organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole u svakom konkretnom slučaju cijeni da li su riješeni imovinsko-pravni odnosi na osnovu savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka."
(Mišljenje Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju od 4.7.2014. godine)
Zakon o uređenju prostora i građenju
član 129 stav 1
Posjedovni list se može smatrati dokazom o riješenim imovinsko-pravnim odnosima i na osnovu njega se može izdati građevinska dozvola samo ako se utvrdi da se za konkretnu katastarsku opštinu ne vode zemljišne knjige i ako organ koji je nadležan za izdavanje građevinske dozvole odluči da navedeno pitanje raspravi kao prethodno pitanje, u suprotnom, ako nisu ispunjeni navedeni uslovi za utvrđivanje prava vlasništva i izdavanje građevinske dozvole su neophodni izvodi iz javne evidencije o nepokretnostima, odnosno zemljišnoknjižni izvadak i izvod iz knjige uloženih ugovora, kao i dokaz da postoji osnov za sticanje prava vlasništa ili prava građenja.
"Shodno odredbi člana 128. stav 1. Zakona o uređenju prostora i građenju ("Sl. glasnik RS", br. 40/2013 - dalje: Zakon) dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima je jedan od dokaza neophodnih za izdavanje građevinske dozvole. Odredbama člana 129. stav 1. Zakona propisano je da se kao dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima, uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, dostavlja: izvod iz javne evidencije o nepokretnostima, ugovor ili odluka nadležnog organa pogodna kao osnov za sticanje prava vlasništva ili prava građenja u korist investitora i ugovor o zajedničkom građenju zaključen sa vlasnikom zemljišta ili druge nepokretnosti.
Iz naprijed navedenih zakonskih odredaba jasno proizilazi da se odobrenje za građenje može izdati na osnovu izvoda iz javne evidencije u kojem je u korist investitora upisano pravo vlasništva, odnosno pravo građenja, kao što su zemljišnoknjižni izvadak i izvod iz knjige uloženih ugovora. Posjedovni list je dokaz o posjedu kao faktičkom stanju i ne može predstavljati dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima jer u istom i nije ni upisano pravo vlasništva.
Takođe, notarski obrađen ugovor koji predstavlja osnov za sticanje prava svojine, odnosno drugog stvarnog prava u korist investitora (pravo građenja, pravo služnosti) može se prihvatiti kao odgovarajući dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima u postupku izdavanja građevinske dozvole, kao notarski obrađen ugovor o zajedničkoj izgradnji zaključen sa vlasnikom zemljišta ili druge nepokretnosti.
... posjedovni list bi se mogao prihvatiti kao dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima samo u situaciji kada se na osnovu odgovarajuće potvrde izdate od strane Područne jedinice Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove utvrdi da se za određene katastarske opštine ne vode zemljišne knjige i ukoliko organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole odluči da ovo pitanje raspravi kao prethodno pitanje u skladu sa odredbama člana 132. Zakona o opštem upravnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 13/2002, 87/2007 - ispr. i 50/2010). U postupku rješavanja navedenog prethodnog pitanja organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole u svakom konkretnom slučaju cijeni da li su riješeni imovinsko-pravni odnosi na osnovu savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka."
(Mišljenje Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju od 4.7.2014. godine)