Polozaj ostecenog u krivicnom postupku u Bosni i Hercegovini
Posted: Thu Oct 27, 2016 4:50 pm
Položaj oštećenog u krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini
Dana 26.10.2016.g. je u Sarajevu održana radionica pod nazivom „Najbolje prakse u Evropskoj uniji za rješavanje imovinsko-pravnog zahtjeva u krivičnim postupcima“. Radionicu je realizovalo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) u saradnji sa Instrumentom za tehničku/savjetodavnu podršku i razmjenu informacija Generalne direkcije Evropske unije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju (TAIEX).
Cilj radionice bio je razmjena znanja i iskustava između pravnih praktičara po pitanju naknade materijalne i nematerijalne štete u krivičnim postupcima.
Uvodničari su bili Mira Smajlović, sudija Suda Bosne i Hercegovine, Milanko Kajganić, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Nedžla Šehić, advokat iz Sarajeva, dok su međunarodni stručnjaci iz Švedske, Belgije i Italije prezentovali načine rješavanje ovog pravnog pitanja u državama iz kojih dolaze. Učesnici radionice su bili sudije, tužioci i advokati iz Bosne i Hercegovine, te predstavnici OSCE-a, EUSR-a i nevladine organizacije TRIAL koja se već duže vrijeme bavi ovom problematikom.
Radionica je ukazala na potrebu poboljšanja položaja oštećenog u krivičnom postupku, a naročito potrebu brzog obeštećenja osobe pogođene krivičnim djelom, što podrazumijeva dosuđivanje imovinsko-pravnog zahtjeva u okviru krivičnog postupka, kako bi se izbjeglo da oštećeni ovo svoje pravo pokušava ostvariti u, nerijetko, dugotrajnim i skupim parnicama.
Prezentirani primjeri iz zemalja Evropske unije su ukazali da tamošnji sudovi uglavnom dosuđuju odštetu u krivičnim postupcima, dok sudovi u BiH uglavnom ne rješavaju imovinsko-pravne zahtjeve, dijelom jer isti nisu dovoljno precizirani niti potkrijepljeni odgovarajućim dokazima, ali i zbog ustaljenog stava da će raspravljanje o imovinsko-pravnom zahtjevu značajno odugovlačiti rješavanje o krivičnoj stvari.
Učesnici radionice su se složili da je za promjenu ove prakse potrebno podići svijest o značaju i posljedicama blagovremenog rješavanja imovinsko-pravnog zahtjeva, te proaktivan pristup svih aktera u krivičnom postupku. Ovo se naročito odnosi na potrebu da se oštećenom, već u najranijoj fazi postupka, daju jasne instrukcije o ovom njegovom pravu, kako bi bio u prilici da postavi preciziran odštetni zahtjev i zajedno sa tužiocem pruži dokaze koji idu u korist ovome zahtjevu. Također je istaknuta potreba određivanja privremene mjere kojom bi se spriječilo otuđivanje imovine od strane optuženog, kako bi se oštećeni mogao namiriti.
Radionica je okončana praktičnim analizama slučajeva i zaključcima koji će biti veoma značajni za dalji rad učesnika radionice, kao i za cjelokupno pravosuđe u BiH.
www.epravo.ba
Dana 26.10.2016.g. je u Sarajevu održana radionica pod nazivom „Najbolje prakse u Evropskoj uniji za rješavanje imovinsko-pravnog zahtjeva u krivičnim postupcima“. Radionicu je realizovalo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) u saradnji sa Instrumentom za tehničku/savjetodavnu podršku i razmjenu informacija Generalne direkcije Evropske unije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju (TAIEX).
Cilj radionice bio je razmjena znanja i iskustava između pravnih praktičara po pitanju naknade materijalne i nematerijalne štete u krivičnim postupcima.
Uvodničari su bili Mira Smajlović, sudija Suda Bosne i Hercegovine, Milanko Kajganić, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Nedžla Šehić, advokat iz Sarajeva, dok su međunarodni stručnjaci iz Švedske, Belgije i Italije prezentovali načine rješavanje ovog pravnog pitanja u državama iz kojih dolaze. Učesnici radionice su bili sudije, tužioci i advokati iz Bosne i Hercegovine, te predstavnici OSCE-a, EUSR-a i nevladine organizacije TRIAL koja se već duže vrijeme bavi ovom problematikom.
Radionica je ukazala na potrebu poboljšanja položaja oštećenog u krivičnom postupku, a naročito potrebu brzog obeštećenja osobe pogođene krivičnim djelom, što podrazumijeva dosuđivanje imovinsko-pravnog zahtjeva u okviru krivičnog postupka, kako bi se izbjeglo da oštećeni ovo svoje pravo pokušava ostvariti u, nerijetko, dugotrajnim i skupim parnicama.
Prezentirani primjeri iz zemalja Evropske unije su ukazali da tamošnji sudovi uglavnom dosuđuju odštetu u krivičnim postupcima, dok sudovi u BiH uglavnom ne rješavaju imovinsko-pravne zahtjeve, dijelom jer isti nisu dovoljno precizirani niti potkrijepljeni odgovarajućim dokazima, ali i zbog ustaljenog stava da će raspravljanje o imovinsko-pravnom zahtjevu značajno odugovlačiti rješavanje o krivičnoj stvari.
Učesnici radionice su se složili da je za promjenu ove prakse potrebno podići svijest o značaju i posljedicama blagovremenog rješavanja imovinsko-pravnog zahtjeva, te proaktivan pristup svih aktera u krivičnom postupku. Ovo se naročito odnosi na potrebu da se oštećenom, već u najranijoj fazi postupka, daju jasne instrukcije o ovom njegovom pravu, kako bi bio u prilici da postavi preciziran odštetni zahtjev i zajedno sa tužiocem pruži dokaze koji idu u korist ovome zahtjevu. Također je istaknuta potreba određivanja privremene mjere kojom bi se spriječilo otuđivanje imovine od strane optuženog, kako bi se oštećeni mogao namiriti.
Radionica je okončana praktičnim analizama slučajeva i zaključcima koji će biti veoma značajni za dalji rad učesnika radionice, kao i za cjelokupno pravosuđe u BiH.
www.epravo.ba