Objavljivanje podataka o platama zaposlenih u javnim organima BiH
Posted: Mon Mar 11, 2019 11:37 am
OBJAVLjIVANjE PODATAKA O PLATAMA ZAPOSLENIH U JAVNIM ORGANIMA
Zakon o zaštiti ličnih podataka
član 4
Podaci o primanjima zaposlenih u javnom organu ukazuju na način trošenja budžetskih sredstava, što preventivno može djelovati na nezakonite radnje ili korupciju tog javnog organa, pa je stoga objavljivanje ovakvih informacija u javnom interesu, pri čemu dostupnost podataka javnosti treba ograničiti samo na neto i bruto platu, ali ne i na pojedine dijelove plate kao što su krediti, članarine za sindikat, odbici za alimentaciju i sl.
"Zakon o zaštiti ličnih podataka ("Sl. glasnik BiH", br. 49/2006, 76/2011 i 89/2011 - ispr, dalje: Zakon) je opšti propis koji reguliše obradu i zaštitu ličnih podataka i primjenjuje se na lične podatke koje obrađuju svi javni organi, fizička i pravna lica, osim ako drugi zakon ne nalaže drugačije. Osnovni cilj Zakona je da se na teritoriji Bosne i Hercegovine svim licima, bez obzira na njihovo državljanstvo ili prebivalište, osigura zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda, a naročito pravo na privatnost i zaštitu u pogledu obrade ličnih podataka koji se na njih odnose.
U skladu sa članom 3. alineja 1) Zakona "lični podaci znače bilo koju informaciju koja se odnosi na fizičko lice koje je identifikovano ili se može utvrditi identitet lica", dok prema alineji 7) istog člana i stava Zakona "kontrolor je svaki javni organ, fizičko ili pravno lice, agencija ili drugi organ koji samostalno ili sa drugim vodi, obrađuje i utvrđuje svrhu i način obrade ličnih podataka na osnovu zakona ili propisa."
Članom 4. stav 1. tačka a) Zakona propisano je da je kontrolor obavezan da lične podatke obrađuje na pravičan i zakonit način.
Navedeni princip podrazumijeva pridržavanje materijalno i formalno-pravnih propisa koji se imaju primijeniti u konkretnoj stvari, odnosno osiguranje materijalno-pravne i procesno-pravne zakonitosti.
...bitno je naglasiti činjenicu da budžet u javnom sektoru donosi zakonodavna vlast i isti predstavlja plan prihoda i rashoda date političko-teritorijalne jedinice, te se između ostalog, bazira na principu transparentnosti. S obzirom da se javna budžetska sredstva formiraju iz poreza i drugih prihoda koje plaćaju građani, nesumnjivo je opravdano građane upoznati sa radom javnih organa i trošenjem budžetskih sredstava, što predstavlja jednu od osnovnih pretpostavki kontrole. Dakle, zaposleni u javnom organu su korisnici budžetskih sredstava, te stoga ne mogu uživati zaštitu na privatnost u pogledu obrade ličnih podataka u onoj mjeri u kojoj se ta zaštita Zakonom obezbjeđuje fizičkom licu u privatnom sektoru ili nekim drugim "običnim" životnim situacijama. Osim navedenog, podaci o primanjima zaposlenih u javnom organu ukazuje na način trošenja budžetskih sredstava, što preventivno može djelovati na nezakonite radnje ili korupciju tog javnog organa, te se stoga nesumnjivo može reći da je objavljivanje ovakve informacije u javnom interesu.
Sve naprijed navedeno upućuje da podaci o platama zaposlenih u javnim organima ... treba da budu javni, što podrazumijeva neto i bruto platu. Isto se odnosi i na sva druga primanja koji se isplaćuju iz budžeta, kao što su različite naknade, nagrade i slično.
Dakle, nesporno je da plata i druga primanja mogu i treba da budu javni, međutim iz objavljenog iznosa ne treba da budu vidljivi pojedini dijelovi plate kao što su, na primjer, odbici za alimentaciju, kredit, članarina za sindikat i slično. Ovi podaci predstavljaju lične karakteristike i opredjeljenja pojedinaca kao nosilaca ličnih podataka, spadaju u sferu privatnosti, te stoga ne mogu biti javno dostupni bez ikakvih ograničenja."
(Mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, br. službeno od 25.12.2013. godine)
Zakon o zaštiti ličnih podataka
član 4
Podaci o primanjima zaposlenih u javnom organu ukazuju na način trošenja budžetskih sredstava, što preventivno može djelovati na nezakonite radnje ili korupciju tog javnog organa, pa je stoga objavljivanje ovakvih informacija u javnom interesu, pri čemu dostupnost podataka javnosti treba ograničiti samo na neto i bruto platu, ali ne i na pojedine dijelove plate kao što su krediti, članarine za sindikat, odbici za alimentaciju i sl.
"Zakon o zaštiti ličnih podataka ("Sl. glasnik BiH", br. 49/2006, 76/2011 i 89/2011 - ispr, dalje: Zakon) je opšti propis koji reguliše obradu i zaštitu ličnih podataka i primjenjuje se na lične podatke koje obrađuju svi javni organi, fizička i pravna lica, osim ako drugi zakon ne nalaže drugačije. Osnovni cilj Zakona je da se na teritoriji Bosne i Hercegovine svim licima, bez obzira na njihovo državljanstvo ili prebivalište, osigura zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda, a naročito pravo na privatnost i zaštitu u pogledu obrade ličnih podataka koji se na njih odnose.
U skladu sa članom 3. alineja 1) Zakona "lični podaci znače bilo koju informaciju koja se odnosi na fizičko lice koje je identifikovano ili se može utvrditi identitet lica", dok prema alineji 7) istog člana i stava Zakona "kontrolor je svaki javni organ, fizičko ili pravno lice, agencija ili drugi organ koji samostalno ili sa drugim vodi, obrađuje i utvrđuje svrhu i način obrade ličnih podataka na osnovu zakona ili propisa."
Članom 4. stav 1. tačka a) Zakona propisano je da je kontrolor obavezan da lične podatke obrađuje na pravičan i zakonit način.
Navedeni princip podrazumijeva pridržavanje materijalno i formalno-pravnih propisa koji se imaju primijeniti u konkretnoj stvari, odnosno osiguranje materijalno-pravne i procesno-pravne zakonitosti.
...bitno je naglasiti činjenicu da budžet u javnom sektoru donosi zakonodavna vlast i isti predstavlja plan prihoda i rashoda date političko-teritorijalne jedinice, te se između ostalog, bazira na principu transparentnosti. S obzirom da se javna budžetska sredstva formiraju iz poreza i drugih prihoda koje plaćaju građani, nesumnjivo je opravdano građane upoznati sa radom javnih organa i trošenjem budžetskih sredstava, što predstavlja jednu od osnovnih pretpostavki kontrole. Dakle, zaposleni u javnom organu su korisnici budžetskih sredstava, te stoga ne mogu uživati zaštitu na privatnost u pogledu obrade ličnih podataka u onoj mjeri u kojoj se ta zaštita Zakonom obezbjeđuje fizičkom licu u privatnom sektoru ili nekim drugim "običnim" životnim situacijama. Osim navedenog, podaci o primanjima zaposlenih u javnom organu ukazuje na način trošenja budžetskih sredstava, što preventivno može djelovati na nezakonite radnje ili korupciju tog javnog organa, te se stoga nesumnjivo može reći da je objavljivanje ovakve informacije u javnom interesu.
Sve naprijed navedeno upućuje da podaci o platama zaposlenih u javnim organima ... treba da budu javni, što podrazumijeva neto i bruto platu. Isto se odnosi i na sva druga primanja koji se isplaćuju iz budžeta, kao što su različite naknade, nagrade i slično.
Dakle, nesporno je da plata i druga primanja mogu i treba da budu javni, međutim iz objavljenog iznosa ne treba da budu vidljivi pojedini dijelovi plate kao što su, na primjer, odbici za alimentaciju, kredit, članarina za sindikat i slično. Ovi podaci predstavljaju lične karakteristike i opredjeljenja pojedinaca kao nosilaca ličnih podataka, spadaju u sferu privatnosti, te stoga ne mogu biti javno dostupni bez ikakvih ograničenja."
(Mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, br. službeno od 25.12.2013. godine)