Neophodni efikasni instrumenti za provodenje odluka Ustavnog suda BiH
Posted: Fri Apr 13, 2018 12:07 pm
NEOPHODNI EFIKASNI INSTRUMENTI ZA PROVOĐENJE ODLUKA USTAVNOG SUDA BIH
13.04.2018.
Praksa neizvršavanja konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine predstavlja svojevrstan atak na ustavno-pravni poredak BiH, izjavili su u Sarajevu predsjednik Suda Mirsad Ćeman i potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko Knežević.
Ćeman je ukazao kako da ne postoji efikasan instrumentarij za provođenje odluka tog suda, te da se efektivno radi na komunikaciji i saradnji s drugim organima vlasti, neposredno zaduženim za njihovo provođenje.
Pored apela i zahtjeva upućenih u pogledu obaveze poštivanja odluka Ustavnog suda, Ćeman ističe neophodnost angažovanja na promovisanju i afirmaciji pravne kulture u kontekstu imperativa provođenja sudskih odluka, imajući u vidu elemente izgradnje pravne države.
Potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić je u tom pogledu podsjetio da trenutno postoji devet neizvršenih odluka u vezi s ocjenom ustavnosti određenih zakona, te da je Sud u četiri predmeta donio rješenja o neizvršenju, dok u preostalih pet predmeta to nije učinjeno. Tadić je upozorio da su u svim tim predmetima već istekli rokovi (maksimalno šest mjeseci), koje je Ustavni sud utvrdio.
Po njegovim riječima, ne radi se samo o Zakonu o krivičnom postupku, nego i o Zakonu o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) BiH, Zakonu o policijskim službenicima, dva entitetska zakona o izvršnom postupku…
Najstariji predmeti u kojem odluke nisu izvršene datiraju od 26. novembra 2010, odnosno 30. marta 2012. godine, a odnose se na Grad Mostar i pitanje vojnih stanova.
Bilo je govora i o zahtjevu predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjane Krišto za ocjenu ustavnosti odredbe Ustava FBiH koja se odnosi na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, u vezi sa čime je Ustavni sud BiH obavio preliminarnu raspravu na plenarnoj sjednici 22. marta, a o čemu će odluka biti donesena naknadno, nakon što mišljenje, u svojstvu prijatelja suda (amicus cuirae), dostavi OHR.
Potpredsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević je, odgovarajući na to pitanje, kazao da će odluka u tom predmetu biti donesena onda kada bude stavljena na dnevni red, potcrtavajući da se ne radi ni o kakvom novom ili izuzetnom postupanju, nego o relativno čestoj praksi. Detaljno je objasnio razloge zbog kojih je odlučeno da su Sud obrati OHR-u.
"Prvi je razlog što je Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u periodu kada je mijenjan Ustav FBiH direktno učestvovala u promjenama Ustava FBiH", precizirao je Knežević, navodeći da je drugi razlog to što kada je odlučivano o prethodnom zahtjevu Borjane Krišto u vezi s Izbornim zakonom, a u odnosu na Ustav FBiH, također, pribavljeno mišljenje OHR-a kao prijatelja suda.
Istaknuto je da je standard kojim se Ustavni sud rukovodi, da traži očitovanje onoga organa čiji je akt osporen.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u 2017. godini riješio je 5.408 predmeta, te zaprimio 5.606 novih, dok je u radu imao ukupno 8.731 predmet, uključujući i one zaostale iz prethodnih godina. Neriješenih je ostalo 3.322 predmeta. Za 21 godinu svog djelovanja u radu je imao oko 66.000 predmeta.
U pogledu finansiranja Ustavnog suda BiH, naglašeno je da odobrena budžetska sredstva za njegov rad nisu dovoljna, odnosno da na godišnjem nivou nedostaje oko milion BAM.
http://www.epravo.ba
13.04.2018.
Praksa neizvršavanja konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine predstavlja svojevrstan atak na ustavno-pravni poredak BiH, izjavili su u Sarajevu predsjednik Suda Mirsad Ćeman i potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko Knežević.
Ćeman je ukazao kako da ne postoji efikasan instrumentarij za provođenje odluka tog suda, te da se efektivno radi na komunikaciji i saradnji s drugim organima vlasti, neposredno zaduženim za njihovo provođenje.
Pored apela i zahtjeva upućenih u pogledu obaveze poštivanja odluka Ustavnog suda, Ćeman ističe neophodnost angažovanja na promovisanju i afirmaciji pravne kulture u kontekstu imperativa provođenja sudskih odluka, imajući u vidu elemente izgradnje pravne države.
Potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić je u tom pogledu podsjetio da trenutno postoji devet neizvršenih odluka u vezi s ocjenom ustavnosti određenih zakona, te da je Sud u četiri predmeta donio rješenja o neizvršenju, dok u preostalih pet predmeta to nije učinjeno. Tadić je upozorio da su u svim tim predmetima već istekli rokovi (maksimalno šest mjeseci), koje je Ustavni sud utvrdio.
Po njegovim riječima, ne radi se samo o Zakonu o krivičnom postupku, nego i o Zakonu o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) BiH, Zakonu o policijskim službenicima, dva entitetska zakona o izvršnom postupku…
Najstariji predmeti u kojem odluke nisu izvršene datiraju od 26. novembra 2010, odnosno 30. marta 2012. godine, a odnose se na Grad Mostar i pitanje vojnih stanova.
Bilo je govora i o zahtjevu predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjane Krišto za ocjenu ustavnosti odredbe Ustava FBiH koja se odnosi na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, u vezi sa čime je Ustavni sud BiH obavio preliminarnu raspravu na plenarnoj sjednici 22. marta, a o čemu će odluka biti donesena naknadno, nakon što mišljenje, u svojstvu prijatelja suda (amicus cuirae), dostavi OHR.
Potpredsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević je, odgovarajući na to pitanje, kazao da će odluka u tom predmetu biti donesena onda kada bude stavljena na dnevni red, potcrtavajući da se ne radi ni o kakvom novom ili izuzetnom postupanju, nego o relativno čestoj praksi. Detaljno je objasnio razloge zbog kojih je odlučeno da su Sud obrati OHR-u.
"Prvi je razlog što je Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u periodu kada je mijenjan Ustav FBiH direktno učestvovala u promjenama Ustava FBiH", precizirao je Knežević, navodeći da je drugi razlog to što kada je odlučivano o prethodnom zahtjevu Borjane Krišto u vezi s Izbornim zakonom, a u odnosu na Ustav FBiH, također, pribavljeno mišljenje OHR-a kao prijatelja suda.
Istaknuto je da je standard kojim se Ustavni sud rukovodi, da traži očitovanje onoga organa čiji je akt osporen.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u 2017. godini riješio je 5.408 predmeta, te zaprimio 5.606 novih, dok je u radu imao ukupno 8.731 predmet, uključujući i one zaostale iz prethodnih godina. Neriješenih je ostalo 3.322 predmeta. Za 21 godinu svog djelovanja u radu je imao oko 66.000 predmeta.
U pogledu finansiranja Ustavnog suda BiH, naglašeno je da odobrena budžetska sredstva za njegov rad nisu dovoljna, odnosno da na godišnjem nivou nedostaje oko milion BAM.
http://www.epravo.ba