Nadležnost za davanje mišljenja vezanih za odsustvovanje sa rada zbog izolacije uzrokovane COVID
Posted: Fri Apr 24, 2020 8:54 am
NADLEŽNOST ZA DAVANjE MIŠLjENjA VEZANIH ZA ODSUSTVOVANjE SA RADA ZBOG IZOLACIJE UZROKOVANE ZARAŽENOŠĆU KORONA VIRUSOM
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i drugim licima angažovanim na radu
član 8
Budući da je privremena spriječenost za rad regulisana propisima koji se tiču zdravstvenog osiguranja, nije u nadležnosti Federalnog ministarstva rada i socijalne politike da daje mišljenje vezano za mogućnost otvaranja bolovanja od strane radnika koji su pod nadzorom, odnosno u izolaciji zbog sumnje da su zaraženi virusom COVID-19, već to pitanje spada u nadležnost Federalnog ili kantonalnih ministarstava zdravstva.
"Kakav je status i tretman radnika u pogledu vođenja evidencija i otvaranja bolovanja od istih, a zbog mogućnosti izolacije radnika s ciljem preveniranja širenja virusa COVID-19?
Odredbom člana 43. Zakona o radu ("Sl. novine FBiH", br. 26/2016 i 89/2018 - dalje: Zakon), između ostalog, propisano da je poslodavac dužan svakodnevno voditi evidenciju o radnicima i drugim licima angažovanim na radu, kao i evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni - matična evidencija. Na osnovu ovlaštenja iz odredbe člana 43. stav 5. Zakona, federalni ministar rada i socijalne politike donio je Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i drugim licima angažovanim na radu ("Sl. novine FBiH", br. 92/2016 - dalje: Pravilnik). Odredbom člana 8. Pravilnika propisan je sadržaj evidencije o radnom vremenu i podaci koji se vode u toj evidenciji. Između ostalog, predviđeni su podaci koji se odnose na vrijeme i razloge neprisustva na poslu, te druge podatke o radnom vremenu od kojih zavisi ostvarivanje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom. Kao jednim od razloga neprisustva na poslu evidentira se vrijeme spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti za rad, te se navedeni podatak evidentira u skladu sa stvarnim stanjem.
Imajući u vidu da je postupak utvrđivanja i trajanje privremene spriječenosti za rad predmet propisa o zdravstvenom osiguranju, mišljenja smo da je davanje odgovora u dijelu koji se odnosi na mogućnost otvaranja bolovanja od strane radnika koji su pod nadzorom, odnosno u izolaciji zbog sumnje da su zaraženi virusom COVID-19, u nadležnosti Federalnog, odnosno kantonalnih ministarstava zdravstva."
(Izvod iz Mišljenja Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, br. 03-30/11-675/20 od 13.3.2020. godine)
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i drugim licima angažovanim na radu
član 8
Budući da je privremena spriječenost za rad regulisana propisima koji se tiču zdravstvenog osiguranja, nije u nadležnosti Federalnog ministarstva rada i socijalne politike da daje mišljenje vezano za mogućnost otvaranja bolovanja od strane radnika koji su pod nadzorom, odnosno u izolaciji zbog sumnje da su zaraženi virusom COVID-19, već to pitanje spada u nadležnost Federalnog ili kantonalnih ministarstava zdravstva.
"Kakav je status i tretman radnika u pogledu vođenja evidencija i otvaranja bolovanja od istih, a zbog mogućnosti izolacije radnika s ciljem preveniranja širenja virusa COVID-19?
Odredbom člana 43. Zakona o radu ("Sl. novine FBiH", br. 26/2016 i 89/2018 - dalje: Zakon), između ostalog, propisano da je poslodavac dužan svakodnevno voditi evidenciju o radnicima i drugim licima angažovanim na radu, kao i evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni - matična evidencija. Na osnovu ovlaštenja iz odredbe člana 43. stav 5. Zakona, federalni ministar rada i socijalne politike donio je Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i drugim licima angažovanim na radu ("Sl. novine FBiH", br. 92/2016 - dalje: Pravilnik). Odredbom člana 8. Pravilnika propisan je sadržaj evidencije o radnom vremenu i podaci koji se vode u toj evidenciji. Između ostalog, predviđeni su podaci koji se odnose na vrijeme i razloge neprisustva na poslu, te druge podatke o radnom vremenu od kojih zavisi ostvarivanje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom. Kao jednim od razloga neprisustva na poslu evidentira se vrijeme spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti za rad, te se navedeni podatak evidentira u skladu sa stvarnim stanjem.
Imajući u vidu da je postupak utvrđivanja i trajanje privremene spriječenosti za rad predmet propisa o zdravstvenom osiguranju, mišljenja smo da je davanje odgovora u dijelu koji se odnosi na mogućnost otvaranja bolovanja od strane radnika koji su pod nadzorom, odnosno u izolaciji zbog sumnje da su zaraženi virusom COVID-19, u nadležnosti Federalnog, odnosno kantonalnih ministarstava zdravstva."
(Izvod iz Mišljenja Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, br. 03-30/11-675/20 od 13.3.2020. godine)