Jamstvo
Posted: Thu Sep 10, 2015 11:45 am
JAMSTVO
Jamstvo je regulisano Zakonom o obligacionim odnosima (ZOO), odredbe zakona su dispozitivne prirode u pogledu jamstva. Jamstvo, sem ugovorom, nastaje i zakonom.
U pravilu, do jamstva se dolazi na osnovu posebnog ugovora između povjerioca i jamca, a u nekim slučajevimajamstvo može biti predviđeno zakonom.
Ugovor o jamstvu mora biti zaključen u pismenoj formi.
Jamstvo se daje za svaku pravovaljanu obavezu, bez obzira na njen sadržaj, dakle daje se i za uslovnu obavezu, daje se i za buduću određenu obavezu.
Kod zaključenja ugovora o jamstvu ne mora se tražiti saglasnost dužnika. Taj ugovor se zaključuje između jamca i povjerioca neovisno, pa čak i protivno volji dužnika.
Obaveza jamca je akcesorne prirode i ona zavisi od obaveze glavnog dužnika. Bitno je samo da je obaveza za koju se jamči pravovaljana.
Odgovornost jamca u privrednom pravu je pooštrena. Za razliku od građanskog prava gdje jamac supsidijarno odgovara, u privrednom pravu jamac odgovara kao platac. To znači da postoji solidarna odgovornost glavnog dužnika sa jamcem, tj. da jamac nema pravo na prigovor redosljeda. Vjerovnik može utužiti jamca a da istovremeno ne utuži glavnog dužnika. Ako su utuženi i glavni dužnik i jamac, oni odgovaraju solidarno.
U slučaju da jamac izvrši svoju obavezu on stiče pravo regresa prema glavnom dužniku.
Kako jamstvo djeluje u stečejnom postupku - ako je glavni dužnik postao stečajni dužnik, smanjenje obaveze stečajnog dužnika u stečaju ne dovodi do smanjenja obaveze jamca, te jamac odgovara povjeriocu za cio iznos svoje obaveze. U slučaju stečaja glavnog dužnika povjerilac je dužan prijaviti svoje potraživanje u stečaj i o tome obavijestiti jamca, inače odgovara jamcu za štetu koju bi ovaj imao zbog toga.
Izvor: www.epravo.ba
Jamstvo je regulisano Zakonom o obligacionim odnosima (ZOO), odredbe zakona su dispozitivne prirode u pogledu jamstva. Jamstvo, sem ugovorom, nastaje i zakonom.
U pravilu, do jamstva se dolazi na osnovu posebnog ugovora između povjerioca i jamca, a u nekim slučajevimajamstvo može biti predviđeno zakonom.
Ugovor o jamstvu mora biti zaključen u pismenoj formi.
Jamstvo se daje za svaku pravovaljanu obavezu, bez obzira na njen sadržaj, dakle daje se i za uslovnu obavezu, daje se i za buduću određenu obavezu.
Kod zaključenja ugovora o jamstvu ne mora se tražiti saglasnost dužnika. Taj ugovor se zaključuje između jamca i povjerioca neovisno, pa čak i protivno volji dužnika.
Obaveza jamca je akcesorne prirode i ona zavisi od obaveze glavnog dužnika. Bitno je samo da je obaveza za koju se jamči pravovaljana.
Odgovornost jamca u privrednom pravu je pooštrena. Za razliku od građanskog prava gdje jamac supsidijarno odgovara, u privrednom pravu jamac odgovara kao platac. To znači da postoji solidarna odgovornost glavnog dužnika sa jamcem, tj. da jamac nema pravo na prigovor redosljeda. Vjerovnik može utužiti jamca a da istovremeno ne utuži glavnog dužnika. Ako su utuženi i glavni dužnik i jamac, oni odgovaraju solidarno.
U slučaju da jamac izvrši svoju obavezu on stiče pravo regresa prema glavnom dužniku.
Kako jamstvo djeluje u stečejnom postupku - ako je glavni dužnik postao stečajni dužnik, smanjenje obaveze stečajnog dužnika u stečaju ne dovodi do smanjenja obaveze jamca, te jamac odgovara povjeriocu za cio iznos svoje obaveze. U slučaju stečaja glavnog dužnika povjerilac je dužan prijaviti svoje potraživanje u stečaj i o tome obavijestiti jamca, inače odgovara jamcu za štetu koju bi ovaj imao zbog toga.
Izvor: www.epravo.ba