Industrijsko vlasništvo
Posted: Thu Sep 10, 2015 11:59 am
INDUSTRIJSKO VLASNIŠTVO
Zakon o indusrijskom vlasništvu u bih (SG BIH 3/02, 29/02)
Ovim zakonom uređuje se sticanjem sadržaj i zaštita prav aindustrijskog vlasništva. Ind. vlasništvom u smislu ovog zakona smatraju se: patenti, robni i uslužni žigovi, industrijski dizajn i geografske oznake. Pronalazak je predmet koji se štiti patentom. Žigom se štiti znak koji je podoban za razlikovanje robe ili usluga. Novi oblik proizvoda štiti se industrijskim dizajnom, a oznaka koja označava geografsko porijeklo proizvoda štiti se geografskom oznakom. Nositelj prava koja proizilaze iz patenta, žiga, ind. dizajna itd. priznavanjem i registracijom kod nadležnog instituta (Institut za standarde i mjeritaljestvo BiH) stiči matreijalna i moralna prava. Materijalno pravo obuhvata isključivo pravo privrednog iskorištavanja u skladu sa zakonom i pravo na raspolaganje. Moralna prava pronalazača, autora i drugih stavrala za ova 4 oblika jeste da bude označen u prijavi koju podnosi Institutu u svim isprava koje se odnose na patent, dizajn, žig i geografsku oznaku. Ako je pronalazak, žig, rezultat rada više lica, sva ta lica imaju ista prava. Domaća i strana lica imaju isto pravo na zaštitu (po principu reciprociteta). Za stjecanje ovih prava važi načelo prvenstva (jači je u pravu onaj ko je ranije podnio prijavu Institutu). Pravo se stječe sa danom podnošenja prijava kod Instituta za standarde , mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH koji vodi postupak za sticanja, promet, održavanje i prestanak prava industrijskog vlasništva. O priznavanju ili odbijanju donosi se rješenje protiv koga je dopuštena žalba Komisiji za žalbe Instituta, a protiv odluke Komisije može se pokrenuti upravni spor kod Suda BiH. Nakon donošenja rješenja upisuje se patent ili žig u registar. Institut vodi registar pojedinačno za sve ove oblike. Registar je javna knjiga i dostupna je trećim licima na uvid. Pored toga, da bi se ovo načelo javnosti osiguralo, Institut ima svoj službeni glasnik u kojem objavljuje svoje odluke i rješenja.
Nosiocu prava pripadaju materijalan, moralna prava i parvo na zaštitu. U slučaju povrede, zaštitu traži tužbom. Tužbom se može tražiti i pobijanje priznatih prava (nekom drugom licu). Rokovi su 3 godine od saznanja i 5 godina objektivni rok. Trajanje ovih prava je u pravilu 10 godina i nosilac prava je dužan da ovo obnovi po proteku roka, da ovo pravo ne bi prestalo. Ova prava su prenosiva i mogu se nasljeđivati.
Trajanje prava po upisu u registar:
- patent - 20g
- industrijski dizajn - 10g
- žig - 10g
- geografska oznaka – bez ograničenja
po isteku ovog vremena nosilac treba tražiti da se obnovi ono što je upisano u registar. Ako to propusti nema pravo na zaštotu koja je obezbjeena putem suda.
Postoje tri vrste tužbi
- tužba za zaštitu ( ako neko lice neovlašteno koristi tuđe pravo nosilac prava može tražiti naknadu štete i vraćanje primljene dobiti na ovakav način)
- tužba za osporavanje nekog prava industrijskog vlasništva (gdje tužilac tvrdi da je neko drugi pronalazač a ne lice upisano u registar)
- tužba za priznavanje autorstva ( ova tužba se podnosi dok traje patent ili žig , tvrdeći da je on autor a ne lice upisano u registar)
Onaj ko je upisan može pravo iskorištavanja ugovorom prenjeti na treće lice. Zakon upućuje na ugovor o licenci gdje je predmet iskorištavanje patenta, žiga ili znakova za razlikovanje. Ovim ugovorom ne gubi se autorstvo samo se ustupa iskorištavanje uz naknadu, ali nije isključeno da nosilac prava stavi i svoje pravo u promet.
Zakon o indusrijskom vlasništvu u bih (SG BIH 3/02, 29/02)
Ovim zakonom uređuje se sticanjem sadržaj i zaštita prav aindustrijskog vlasništva. Ind. vlasništvom u smislu ovog zakona smatraju se: patenti, robni i uslužni žigovi, industrijski dizajn i geografske oznake. Pronalazak je predmet koji se štiti patentom. Žigom se štiti znak koji je podoban za razlikovanje robe ili usluga. Novi oblik proizvoda štiti se industrijskim dizajnom, a oznaka koja označava geografsko porijeklo proizvoda štiti se geografskom oznakom. Nositelj prava koja proizilaze iz patenta, žiga, ind. dizajna itd. priznavanjem i registracijom kod nadležnog instituta (Institut za standarde i mjeritaljestvo BiH) stiči matreijalna i moralna prava. Materijalno pravo obuhvata isključivo pravo privrednog iskorištavanja u skladu sa zakonom i pravo na raspolaganje. Moralna prava pronalazača, autora i drugih stavrala za ova 4 oblika jeste da bude označen u prijavi koju podnosi Institutu u svim isprava koje se odnose na patent, dizajn, žig i geografsku oznaku. Ako je pronalazak, žig, rezultat rada više lica, sva ta lica imaju ista prava. Domaća i strana lica imaju isto pravo na zaštitu (po principu reciprociteta). Za stjecanje ovih prava važi načelo prvenstva (jači je u pravu onaj ko je ranije podnio prijavu Institutu). Pravo se stječe sa danom podnošenja prijava kod Instituta za standarde , mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH koji vodi postupak za sticanja, promet, održavanje i prestanak prava industrijskog vlasništva. O priznavanju ili odbijanju donosi se rješenje protiv koga je dopuštena žalba Komisiji za žalbe Instituta, a protiv odluke Komisije može se pokrenuti upravni spor kod Suda BiH. Nakon donošenja rješenja upisuje se patent ili žig u registar. Institut vodi registar pojedinačno za sve ove oblike. Registar je javna knjiga i dostupna je trećim licima na uvid. Pored toga, da bi se ovo načelo javnosti osiguralo, Institut ima svoj službeni glasnik u kojem objavljuje svoje odluke i rješenja.
Nosiocu prava pripadaju materijalan, moralna prava i parvo na zaštitu. U slučaju povrede, zaštitu traži tužbom. Tužbom se može tražiti i pobijanje priznatih prava (nekom drugom licu). Rokovi su 3 godine od saznanja i 5 godina objektivni rok. Trajanje ovih prava je u pravilu 10 godina i nosilac prava je dužan da ovo obnovi po proteku roka, da ovo pravo ne bi prestalo. Ova prava su prenosiva i mogu se nasljeđivati.
Trajanje prava po upisu u registar:
- patent - 20g
- industrijski dizajn - 10g
- žig - 10g
- geografska oznaka – bez ograničenja
po isteku ovog vremena nosilac treba tražiti da se obnovi ono što je upisano u registar. Ako to propusti nema pravo na zaštotu koja je obezbjeena putem suda.
Postoje tri vrste tužbi
- tužba za zaštitu ( ako neko lice neovlašteno koristi tuđe pravo nosilac prava može tražiti naknadu štete i vraćanje primljene dobiti na ovakav način)
- tužba za osporavanje nekog prava industrijskog vlasništva (gdje tužilac tvrdi da je neko drugi pronalazač a ne lice upisano u registar)
- tužba za priznavanje autorstva ( ova tužba se podnosi dok traje patent ili žig , tvrdeći da je on autor a ne lice upisano u registar)
Onaj ko je upisan može pravo iskorištavanja ugovorom prenjeti na treće lice. Zakon upućuje na ugovor o licenci gdje je predmet iskorištavanje patenta, žiga ili znakova za razlikovanje. Ovim ugovorom ne gubi se autorstvo samo se ustupa iskorištavanje uz naknadu, ali nije isključeno da nosilac prava stavi i svoje pravo u promet.