Drzava kao subjek medunarodnog prava
Posted: Sun Apr 16, 2017 11:02 am
Država kao subjekt međunarodnog prava
NASTANAK DRŽAVE:
a. Originarni: kada neka država nastane na području koje u trenutku nastanka nije podvrgnuto nikakvoj drugoj državnoj vlasti, tj. na ničijem području (terra nullius). S obzirom da nema države prethodnice, nema ni sukcesije država. Posljednji primjeri ovako nastalih država datiraju iz 19.st. u Africi!
b. Derivativni: ovo su svi ostali načini nastanka država. Ovdje uvijek postoji jedna ili više država prethodnica, te jedna ili više država sljednica, a nastanak nove države povlači pitanje sukcesije država. Nova država može nastati temeljem nekog pravnog akta, bili unutarnje, bilo međunarodne naravi.
Međunarodno pravo ipak postavlja određene kriterije koji se moraju zadovoljiti da bi se neka zajednica zaista transformisala u novu državu, a to su slijedeći uvjeti:
a. određeni teritorij
b. stanovništvo
c. vlada – organizovana politička vlast
d. sposobnost da se ulazi u odnose sa drugim državama (ovo može potpadati i pod «c»)
a. Državni teritorij (područje) - Svaka država mora imati podruje na kojem njeni organi vrše svoje nadležnosti. Gubitak cijelog državnog područja u nekom ratu ima za posljedicu nestanak države. Međutim, tokom dva posljednja svjetska rata, ratna okupacija cijelog državnog teritorija nekih država od strane neprijatelja, nije imala te učinke. To stoga što su njihove vlade s dijelovima oružanih snaga nastavile neprijateljstva u inostranstvu.
b. Stanovništvo – Ne može postojati država bez stalno naseljenog stanovništva. Stoga Antarktik nikad ne može postati država. Svi državljani ne moraju govoriti ni isti jezik, niti moraju biti istog etničkog porijekla.
c. Organizovana politička vlast (suverenost) – Svaka država mora imati organe vlasti. Suverenost jeste «vrhovna vlast države na njenom teritoriju, koja isključuje vlast drugih država, i nije podvrgnuta nikakvoj višoj vlasti. U odnosu na inozemstvo, suverenost se očituje kao neovisnost.
U savremenoj međunarodnoj zajednici, državna suverenost je pravni pojam, te je regilsan međunarodnim pravom. Tako «Deklaracija iz 1970.g.» pod načelom suverene jednakosti podrazumijeva da su «države pravno jednake».
NESTANAK DRŽAVE:
Ovo je faktičko pitanje! Država prestaje postojati nestankom nekog od prethodno navedena tri elementa, koji je čine državom. Međutim, u praksi država nestaje samo nestankom trećeg elementa – suverenosti.
Moguće je da i vršenjem prava na samoodređenje dođe do nestanka i dokidanja neke države prethodnice. Na taj način je od 1991-1993. došlo do raspada mnogih zemalja, npr. SSSR, SFRJ, Čehoslovačka itd.
Arbitražna komisija Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji (Badinterova komisija), dala je slijedeći zaključak u svom Mišljenju br.8. iz 1992.g.: «Komisija smatra da je postojanje federalne države, sastavljene od više različitih federalnih cjelina, ozbiljno dovedeno u pitanje kada sevećina tih cjelina koje obuhvataju većinu područja i stanovništva federacije, konstituiraju kao suverene države, na način da se savezna vlast tamo više ne može očitovati». to znači da u izvršenju svoje volje za nezavisnošću većina federalnih jedinica može raspustiti čitavu federaciju.
www.medijator-prnjavorac.com
NASTANAK DRŽAVE:
a. Originarni: kada neka država nastane na području koje u trenutku nastanka nije podvrgnuto nikakvoj drugoj državnoj vlasti, tj. na ničijem području (terra nullius). S obzirom da nema države prethodnice, nema ni sukcesije država. Posljednji primjeri ovako nastalih država datiraju iz 19.st. u Africi!
b. Derivativni: ovo su svi ostali načini nastanka država. Ovdje uvijek postoji jedna ili više država prethodnica, te jedna ili više država sljednica, a nastanak nove države povlači pitanje sukcesije država. Nova država može nastati temeljem nekog pravnog akta, bili unutarnje, bilo međunarodne naravi.
Međunarodno pravo ipak postavlja određene kriterije koji se moraju zadovoljiti da bi se neka zajednica zaista transformisala u novu državu, a to su slijedeći uvjeti:
a. određeni teritorij
b. stanovništvo
c. vlada – organizovana politička vlast
d. sposobnost da se ulazi u odnose sa drugim državama (ovo može potpadati i pod «c»)
a. Državni teritorij (područje) - Svaka država mora imati podruje na kojem njeni organi vrše svoje nadležnosti. Gubitak cijelog državnog područja u nekom ratu ima za posljedicu nestanak države. Međutim, tokom dva posljednja svjetska rata, ratna okupacija cijelog državnog teritorija nekih država od strane neprijatelja, nije imala te učinke. To stoga što su njihove vlade s dijelovima oružanih snaga nastavile neprijateljstva u inostranstvu.
b. Stanovništvo – Ne može postojati država bez stalno naseljenog stanovništva. Stoga Antarktik nikad ne može postati država. Svi državljani ne moraju govoriti ni isti jezik, niti moraju biti istog etničkog porijekla.
c. Organizovana politička vlast (suverenost) – Svaka država mora imati organe vlasti. Suverenost jeste «vrhovna vlast države na njenom teritoriju, koja isključuje vlast drugih država, i nije podvrgnuta nikakvoj višoj vlasti. U odnosu na inozemstvo, suverenost se očituje kao neovisnost.
U savremenoj međunarodnoj zajednici, državna suverenost je pravni pojam, te je regilsan međunarodnim pravom. Tako «Deklaracija iz 1970.g.» pod načelom suverene jednakosti podrazumijeva da su «države pravno jednake».
NESTANAK DRŽAVE:
Ovo je faktičko pitanje! Država prestaje postojati nestankom nekog od prethodno navedena tri elementa, koji je čine državom. Međutim, u praksi država nestaje samo nestankom trećeg elementa – suverenosti.
Moguće je da i vršenjem prava na samoodređenje dođe do nestanka i dokidanja neke države prethodnice. Na taj način je od 1991-1993. došlo do raspada mnogih zemalja, npr. SSSR, SFRJ, Čehoslovačka itd.
Arbitražna komisija Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji (Badinterova komisija), dala je slijedeći zaključak u svom Mišljenju br.8. iz 1992.g.: «Komisija smatra da je postojanje federalne države, sastavljene od više različitih federalnih cjelina, ozbiljno dovedeno u pitanje kada sevećina tih cjelina koje obuhvataju većinu područja i stanovništva federacije, konstituiraju kao suverene države, na način da se savezna vlast tamo više ne može očitovati». to znači da u izvršenju svoje volje za nezavisnošću većina federalnih jedinica može raspustiti čitavu federaciju.
www.medijator-prnjavorac.com