Dozvoljen razlog za otkaz ugovora o radu
Posted: Fri Apr 17, 2020 2:37 pm
DOZVOLJEN RAZLOG ZA OTKAZ UGOVORA O RADU
Zakon o radu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine
član 72 tačka 6) i član 82
Kada su donošenjem Odluke o promjeni naziva i sjedišta preduzeća radna mjesta tužiteljica prestala da postoje u tom mjestu, ali je tuženi otkazujući ugovore o radu istovremeno tužiteljicama ponudio zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme pod izmijenjenim uslovima u novom sjedištu preduzeća što one nisu prihvatile, tada nema mjesta da se udovolji zahtjevu za utvrđenje da su nezakonita rješenja tuženog o otkazu ugovora o radu.
Obrazloženje:
"Odlučujući o tužbenom zahtjevu tužiteljica, odnosno o zahtjevu za utvrđenje da su rješenja koja je donio tuženi nezakonita (i zahtjevu da se zbog nezakonitosti rješenja tužiteljice vrate na radno mjesto za koje su zaključile ugovor o radu ili drugo radno mjesto koje odgovara stručnoj spremi koje tužiteljice imaju, kao i da im se izvrše isplate, sve kako su tužiteljice navele u osnovnom i alternativnom zahtjevu) prvostepeni sud je, kako je to već naprijed navedeno, našao da zahtjevu za utvrđenje da su nezakonita rješenja tuženog nema mjesta jer je članom 72 tačka 6 Zakona o radu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine propisano da ugovor o radu prestaje prestankom postojanja radnog mjesta i kako je Upravni odbor "W. O." (koji je osnivač "J. A." d.o.o. B.), donio Odluku o promjeni naziva i sjedišta "J. A." d.o.o. B. 20.09.2016. godine prema kojoj je sjedište preduzeća u B. L., to su radna mjesta tužiteljica prestala postojati u B. (od donošenja Odluke ta radna mjesta su u direkciji u B. L.) i tuženi je otkazujući ugovore o radu (zaključene sa tužiteljicama u pogledu radnih mjesta u B.) istovremeno tužiteljicama ponudio zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme pod izmijenjenim uslovima (ponuđena su tužiteljicama ista radna mjesta u sjedištu preduzeća u B. L.) čime je tuženi ispoštovao i odredbe koje se odnose na proceduru kada se otkazuje ugovor o radu, jer su tužiteljice o promjeni naziva i sjedišta tuženog i o prestanku postojanja radnih mjesta u B., obaviještene u pismenoj formi putem ponuđenih ugovora za zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme pod izmijenjenim uslovima (koji su tužiteljicama dostavljeni zajedno sa rješenjima o otkazu ugovora o radu od 09.11.2016. godine). Prvostepeni sud je našao da tuženi nije morao (kako su to tvrdile tužiteljice) u pogledu obavještavanja istih o promjeni naziva i sjedišta preduzeća donijeti poseban akt o obavještavanju "koji bi im omogućavao izjavljivanje žalbe protiv takvog akta" pa je tuženi, donoseći sporna rješenja, po ocjeni prvostepenog suda u svemu postupio prema odredbama članova 72 i 82 Zakona o radu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
(...)
Isticanjem u žalbi da kada tuženi nije dokazao pretpostavke iz člana 9 Ugovora o radu, koji su zaključile tužiteljice sa "J. A." d.o.o. B. (u pogledu kog člana je prvostepeni sud u pobijanoj presudi utvrdio šta reguliše odnosno da propisuje da poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu i ako se iz ekonomskih, organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba da radniku prestane rad, pod uslovom da poslodavac ne raspolaže drugim odgovarajućim radnim mjestom, na koje bi radnik mogao biti raspoređen), da onda nema mjesta odluci kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljica, nije dovedena u pitanje zakonitost prvostepene presude.
Ovo stoga što navedeni član propisuje mogućnost otkaza ugovora o radu kada se zbog organizacionih razloga ukaže potreba da radniku prestane rad i da poslodavac nema mogućnosti da ga rasporedi na drugo odgovarajuće mjesto. Kako su u pogledu radnog odnosa tužiteljica, koji su zasnovale sa "J. A." d.o.o. B., organizacione promjene ovog preduzeća dovele do prestanka postojanja njihovih radnih mjesta u B. a poslodavac je tužiteljicama, prema utvrđenim činjenicama u postupku, ponudio ista radna mjesta u sjedištu preduzeća u B. L. (jer su njihova radna mjesta u B. prestala postojati zbog izvršenih organizacionih promjena Odlukom koju je donio Upravni odbor osnivača "J. A." d.o.o. B.) koju ponudu (za zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme pod izmijenjenim uslovima) tužiteljice nisu prihvatile jer nisu potpisale ugovore od 14.10.2016. godine, to i u pogledu primjene člana 9 Ugovora o radu (kako je to očigledno našao i prvostepeni sud) postoje pretpostavke: postojanje organizacionih razloga koji omogućavaju otkaz ugovora o radu tužiteljicama, s tim da je tuženi našao mogućnost da tužiteljice rasporedi na odgovarajuće radno mjesto (isto radno mjesto u sjedištu preduzeća u B. L.) ali da tužiteljice to nisu prihvatile. Kod naprijed navedenog ukazivanje tužiteljica na član 9 Ugovora o radu nije od uticaja na zaključak prvostepenog suda, da tužbeni zahtjev tužiteljica nije osnovan."
(Presuda Apelacionog suda Brčko distrikta BiH, 96 0 Rs 103133 19 Rsž od 13.3.2019. godine)
Zakon o radu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine
član 72 tačka 6) i član 82
Kada su donošenjem Odluke o promjeni naziva i sjedišta preduzeća radna mjesta tužiteljica prestala da postoje u tom mjestu, ali je tuženi otkazujući ugovore o radu istovremeno tužiteljicama ponudio zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme pod izmijenjenim uslovima u novom sjedištu preduzeća što one nisu prihvatile, tada nema mjesta da se udovolji zahtjevu za utvrđenje da su nezakonita rješenja tuženog o otkazu ugovora o radu.
Obrazloženje:
"Odlučujući o tužbenom zahtjevu tužiteljica, odnosno o zahtjevu za utvrđenje da su rješenja koja je donio tuženi nezakonita (i zahtjevu da se zbog nezakonitosti rješenja tužiteljice vrate na radno mjesto za koje su zaključile ugovor o radu ili drugo radno mjesto koje odgovara stručnoj spremi koje tužiteljice imaju, kao i da im se izvrše isplate, sve kako su tužiteljice navele u osnovnom i alternativnom zahtjevu) prvostepeni sud je, kako je to već naprijed navedeno, našao da zahtjevu za utvrđenje da su nezakonita rješenja tuženog nema mjesta jer je članom 72 tačka 6 Zakona o radu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine propisano da ugovor o radu prestaje prestankom postojanja radnog mjesta i kako je Upravni odbor "W. O." (koji je osnivač "J. A." d.o.o. B.), donio Odluku o promjeni naziva i sjedišta "J. A." d.o.o. B. 20.09.2016. godine prema kojoj je sjedište preduzeća u B. L., to su radna mjesta tužiteljica prestala postojati u B. (od donošenja Odluke ta radna mjesta su u direkciji u B. L.) i tuženi je otkazujući ugovore o radu (zaključene sa tužiteljicama u pogledu radnih mjesta u B.) istovremeno tužiteljicama ponudio zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme pod izmijenjenim uslovima (ponuđena su tužiteljicama ista radna mjesta u sjedištu preduzeća u B. L.) čime je tuženi ispoštovao i odredbe koje se odnose na proceduru kada se otkazuje ugovor o radu, jer su tužiteljice o promjeni naziva i sjedišta tuženog i o prestanku postojanja radnih mjesta u B., obaviještene u pismenoj formi putem ponuđenih ugovora za zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme pod izmijenjenim uslovima (koji su tužiteljicama dostavljeni zajedno sa rješenjima o otkazu ugovora o radu od 09.11.2016. godine). Prvostepeni sud je našao da tuženi nije morao (kako su to tvrdile tužiteljice) u pogledu obavještavanja istih o promjeni naziva i sjedišta preduzeća donijeti poseban akt o obavještavanju "koji bi im omogućavao izjavljivanje žalbe protiv takvog akta" pa je tuženi, donoseći sporna rješenja, po ocjeni prvostepenog suda u svemu postupio prema odredbama članova 72 i 82 Zakona o radu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
(...)
Isticanjem u žalbi da kada tuženi nije dokazao pretpostavke iz člana 9 Ugovora o radu, koji su zaključile tužiteljice sa "J. A." d.o.o. B. (u pogledu kog člana je prvostepeni sud u pobijanoj presudi utvrdio šta reguliše odnosno da propisuje da poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu i ako se iz ekonomskih, organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba da radniku prestane rad, pod uslovom da poslodavac ne raspolaže drugim odgovarajućim radnim mjestom, na koje bi radnik mogao biti raspoređen), da onda nema mjesta odluci kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljica, nije dovedena u pitanje zakonitost prvostepene presude.
Ovo stoga što navedeni član propisuje mogućnost otkaza ugovora o radu kada se zbog organizacionih razloga ukaže potreba da radniku prestane rad i da poslodavac nema mogućnosti da ga rasporedi na drugo odgovarajuće mjesto. Kako su u pogledu radnog odnosa tužiteljica, koji su zasnovale sa "J. A." d.o.o. B., organizacione promjene ovog preduzeća dovele do prestanka postojanja njihovih radnih mjesta u B. a poslodavac je tužiteljicama, prema utvrđenim činjenicama u postupku, ponudio ista radna mjesta u sjedištu preduzeća u B. L. (jer su njihova radna mjesta u B. prestala postojati zbog izvršenih organizacionih promjena Odlukom koju je donio Upravni odbor osnivača "J. A." d.o.o. B.) koju ponudu (za zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme pod izmijenjenim uslovima) tužiteljice nisu prihvatile jer nisu potpisale ugovore od 14.10.2016. godine, to i u pogledu primjene člana 9 Ugovora o radu (kako je to očigledno našao i prvostepeni sud) postoje pretpostavke: postojanje organizacionih razloga koji omogućavaju otkaz ugovora o radu tužiteljicama, s tim da je tuženi našao mogućnost da tužiteljice rasporedi na odgovarajuće radno mjesto (isto radno mjesto u sjedištu preduzeća u B. L.) ali da tužiteljice to nisu prihvatile. Kod naprijed navedenog ukazivanje tužiteljica na član 9 Ugovora o radu nije od uticaja na zaključak prvostepenog suda, da tužbeni zahtjev tužiteljica nije osnovan."
(Presuda Apelacionog suda Brčko distrikta BiH, 96 0 Rs 103133 19 Rsž od 13.3.2019. godine)