Cesta pitanja o Sudu Bosne i Hercegovina
Posted: Mon Oct 26, 2015 12:16 pm
Česta pitanja o Sudu Bosne i Hercegovina
P: Kada je osnovan Sud BiH?
O: Parlament Bosne i Hercegovine 3. jula 2002. godine usvojio je Zakon o Sudu BiH, kojeg je 12. novembra 2000. godine proglasio Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. Sud je počeo sa radom 8. maja 2002. godine, kada je Odlukom Visokog predstavnika imenovano prvih sedam sudija u Sud BiH, i ovaj dan se obilježava kao Dan Suda BiH.
P: Zašto je osnovan Sud BiH?
O: Bilo je neophodno obezbijediti sudsku zaštitu u stvarima koje u skladu sa Ustavom BiH spadaju u nadležnost BiH i na nivou države osigurati zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda garantovanih Ustavom BiH.
P: Gdje se nalazi Sud BiH?
O: Sjedište Suda BiH se nalazi u Sarajevu u Ulici Kraljice Jelene br. 88.
P: Koje su nadležnosti Suda BiH?
O: Nadležnosti Suda BiH su propisane Zakonom o Sudu BiH i odnose se na: krivičnu, upravnu i apelacionu nadležnost.
U okviru svoje krivične nadležnosti Sud BiH postupa u predmetima koji se odnose za krivična djela propisana zakonima BiH, a to su, između ostalog, djela ratnih zločina, organiziranog i privrednog kriminala, te korupcije. Pod određenim, zakonom preciziranim uslovima, Sud BiH je nadležan i za krivična djela propisana zakonima entiteta i Brčko Distrikta BiH.
Upravna nadležnost podrazumijeva da Sud BiH odlučuje po tužbama protiv konačnih upravnih akata koja u vršenju javnih ovlaštenja donose institucije BiH. Sud BiH odlučuje o zahtjevima za zaštitu sloboda i prava građana zagarantiranih Ustavom BiH, kada su ta prava i slobode povrijeđeni konačnim pojedinačnim aktom institucija BiH, pod uslovom da nije osigurana druga sudska zaštita. Također, Sud BiH rješava imovinske sporove između države BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH, imovinske sporove između institucija BiH koje vrše javna ovlaštenja, imovinske sporove proistekle iz štete koja je nastala pri vršenju poslova organa uprave i drugih institucija BiH i službenih lica tih organa i institucija, kao i druge imovinske sporove kad je nadležnost Suda utvrđena zakonima BiH ili međunarodnim ugovorom.
U okviru svoje apelacione nadležnosti Sud BiH odlučuje po žalbama protiv odluka donesenih u okviru Krivičnog odjeljenja i Upravnog odjeljenja i odlučuje po prigovorima koji se odnose na kršenje izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Međutim, Sud BiH nije tijelo koje rješava žalbe na presude entitetskih sudova.
P: Koja su odjeljenja i odjeli Suda BiH?
O: U okviru Suda BiH postoje tri sudska odjeljenja: Krivično, Upravno i Apelaciono.
Krivično odjeljenje ima: Odjel I - Odjel za ratne zločine; Odjel II - Odjel za organizirani, privredni kriminal i korupciju i Odjel III - Odjel za opći kriminal.
Odgovarajući odjeli Apelacionog odjeljenja odlučuju po žalbama protiv odluka donesenih u okviru Krivičnog i Upravnog odjeljenja i odlučuju po prigovorima koji se odnose na kršenje izbornog zakona.
U okviru Suda BiH postoje i odjeljenja nadležna za obavljanje opštih administrativno-tehničkih i pravnih poslova, materijalno-finansijskih poslova i poslova pravne podrške sudijama, dakle svih onih poslova koji su neophodni za zakonito, blagovremeno i efikasno funkcioniranje sudskih odjela i Suda u cjelini.. To su Zajednički sekretarijat i Ured registrara.
Zajednički sekretarijat pruža podršku Upravnom odjeljenju i odjelima za opšti kriminal Krivičnog i Apelacionog odjeljenja.
Ured registrara pruža podršku Odjelu za ratne zločine i Odjelu za organizirani, privredni kriminal i korupciju Krivičnog i Apelacionog odjeljenja Suda.
P: Ko imenuje predsjednika Suda BiH i kakva je njegova uloga?
Visoko sudsko i tužilačko vijeće imenuje predsjednika Suda BiH. Predsjednik Suda BiH jedan je od sudija imenovanih u Sudu BiH, koji ima dokazane rukovodeće i organizacione sposobnosti bitne za rad Suda BiH. Predsjednik se imenuje na mandat od šest (6) godina i može biti ponovno imenovan.
Nadležnost predsjednika Suda je propisana Zakonom o Sudu BiH i unutrašnjim aktima Suda. Između ostalog, predsjednik Suda BiH odgovoran je za:
predstavljanje Suda BiH u odnosima s državnim tijelima i organizacijama;
imenovanje sudija u različita odjeljenja i vijeća, osim ako je drugačije propisano zakonom;
sazivanje i rukovođenje radom Opće sjednice Suda BiH;
izvršenje budžeta Suda BiH;
predlaganje plana rada Suda Općoj sjednici;
rukovođenje osobljem Suda BiH.
P: Ko je sadašnji predsjednik Suda BiH?
O: Predsjednik Suda BiH, gospođa Meddžida Kreso, rođena je 22. decembra1947. godine u Bijeljini, gdje je završila gimnaziju. Pravni fakultet završila je 1970. u Sarajevu. Nakon položenog pravosudnog ispita 1973. godine, imenovana je za opštinskog tužioca u Mostaru, a 1978. godine za sudiju Okružnog suda u Mostaru. Na toj dužnosti je bila do 1989. godine. U periodu od 1989. do 1992. godine obavljala je dužnost predsjednika Suda udruženog rada u Mostaru. Od 1996. do 1998. godine radila je kao advokat, a od 1998. do 2001. godine pravne poslove u bankama, da bi 2001. godine bila imenovana za zamjenika tužioca Tužilaštva Federacije BiH. Dužnost zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva BiH obavljala je od 2003. g. do imenovanja za sudiju i predsjednika Suda BiH dana 10. oktobra 2004. godine. Na funkciju predsjednika Suda BiH ponovo je imenovana dana, 26. januara 2011. godine.
P: Ko je ko u sudnici?
Sudija, odnosno predsjednik vijeća, rukovodi suđenjem, stara se o poštivanju zakonskih rokova i preduzima sve druge radnje u skladu sa ZKP BiH.
Tužilac zastupa optužnicu, podnosi prigovore i podneske Sudu, direktno i unakrsno ispituje svjedoka.
Osumnjičeni osoba za koju postoje osnovi sumnje da je počinila krivično djelo.
Optuženi osoba protiv koje je jedna ili više tačaka optužnice potvrđena. Optuženi ima pravo da ispituje svjedoke i obično ga zastupa advokat.
Branilac zastupa osumnjičenog/optuženog.
Svjedok osoba koja se saslušava kada postoji vjerovatnoća da će svojim iskazom moći dati informacije o krivičnom djelu, učinitelju i o drugim važnim okolnostima. Na zaštićenog svjedoka se primjenjuju posebne odredbe zakona, a to su: Zakon o programu zaštite svjedoka i Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka.
Pravni savjetnik pomaže sudijama u pripremama za suđenje, prilikom analize propisa i kod izrade nacrta odluka.
Stručni saradnik nadgleda cjelokupno upravljanje predmetom, pruža pomoć sudijama i strankama u planiranju i zakazivanju suđenja, vodi sažeti zapisnik sa suđenja.
Prevodilac prevodi čitav tok suđenja sa službenih jezika Suda BiH na engleski ili drugi jezik i obrnuto.
Tehničar snima cijeli tok suđenja, brine se o arhivi i ispravnosti tehničke opreme.
P: Ko obezbjeđuje sredstva za funkcioniranje Suda BiH?
a) Budžet Bosne i Hercegovine
Budžet Suda je sastavni dio Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Po zahtjevu Ministarstva finansija i trezora BiH, Sud BiH u augustu tekuće godine podnosi prijedlog budžeta za sljedeću godinu. Ministarstvo dostavlja prijedlog na usvajanje Parlamentu BiH, koji usvaja konačni iznos budžeta.
Sredstva se koriste za isplatu plaća i drugih naknada sudijama i administrativnom osoblju, uredske troškove, održavanje zgrade i opreme, troškove i naknade advokata, vještaka i svjedoka, te druge materijalne i kapitalne troškove.
b) Međunarodne donacije
Od početka 2004. godine, međunarodna zajednica je intenzivno uključena u pružanje podrške Sudu BiH, a od 2005. godine ta pomoć je realizovana putem međunarodnog Ureda registrara.
U periodu od 2003. do 2012. godine, u sklopu cjelokupne podrške pravosudnim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine putem Ureda registrara, međunarodna zajednica je uložila 62 miliona eura za podršku radu Suda BiH, ali i Tužilaštva BiH, Odsjeka krivične odbrane – OKO, Službe za zajedničke poslove institucija BiH u dijelu u kojem ova služba podržava pravosudne institucije, SIPA-e i Sudske policije BiH. Najveći dio ulaganja, se ipak, odnosio na podršku Sudu i Tužilaštvu BiH.
Sljedeće zemlje su dale podršku putem rada Ureda registrara: SAD, Velike Britanija, Švjcarska, Švedska, Belgija, Turska, Finska, Poljska, Grčka, Francuska, Norveška, Holandija, Italija, Irska, Njemačka, Japan, Luksemburg, Danska, Austrija, Španija i značajnim dijelom Evropska komisija.
P: Da li osobe kojima se sudilo pred Sudom BiH, a koje su proglašene nevinim, imaju pravo na nadoknadu?
O: Osoba koja je neopravdano osuđena za krivično djelo ili je bez osnova lišena slobode ima pravo na rehabilitaciju, pravo na nadoknadu štete iz budžetskih sredstava, kao i druga prava propisana zakonom. Zakonom o krivičnom postupku BiH je propisano pod kojim okolnostima neko ima pravo na nadoknadu.
Ako je slučaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano lišavanje slobode neke osobe prikazan u sredstvima javnog informiranja i time bio povrijeđen ugled te osobe, Sud će, na zahtjev te osobe, objaviti u novinama ili drugim sredstvima javnog informiranja saopštenje o odluci iz koje proizlazi neopravdanost ranije osude, odnosno, neosnovanost lišavanja slobode. Ako slučaj nije prikazan u sredstvima javnog informiranja, ovakvo saopštenje se, na zahtjev te osobe, dostavlja organu ili pravnom licu kod kojeg ta osoba ostvaruje pravo na rad, a u slučaju potrebe rehabilitacije iste, saopštenje se dostavlja političkoj stranci ili udruženju građana.
P: Kako se imenuju sudije Suda BiH?
O: Prema zakonu, Visoko sudsko i tužilačko vijeće imenuje sudije, uključujući predsjednika Suda i dodatne sudije u Sudu BiH. Vijeće objavljuje javni oglas za upražnjena mjesta koji prethodi imenovanju. Sudije Suda BiH moraju imati najmanje osam godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita, a imenuju se doživotno, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu smijenjeni s dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
P: Koliko ima sudija?
O: Ukupno ima 53 sudije.
P: Što su sudska vijeća za ratne zločine i ko ih čini?
O: Vijeće čini troje sudija koji postupaju u određenom predmetu. Sud po pravilu sudi u vijećima, a samo izuzetno, u zakonom tačno određenim slučajevima (fazama postupka), postupa sudija pojedinac. Apelaciono vijeće sastoji se, također, od troje sudija koji postupaju po žalbi na prvostepenu odluku.
Trenutno, dva od četiri sudska vijeća u odjelima za ratne zločine Suda BiH su sastavljena od troje sudija iz Bosne i Hercegovine i jednog međunarodnog sudije. Sudija iz Bosne i Hercegovine je, po pravilu, presjedavajući vijeća.
P: U čemu je razlika između Odjela za ratne zločine pri Sudu BiH i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (Haški tribunal)?
O: Haški tribunal je ad hoc tribunal, čije je trajanje vremenski ograničeno, a koji je osnovan da donosi presude za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije od 1991. godine. Ta činjenica ograničava mandat Haškog tribunala, tako da isti donosi presude samo za najodgovornija lica koja su počinila ratne zločine, shodno vremenu i kriterijima za podizanje optužnice koje određuje Tužilaštvo Haškog tribunala.
Sud BiH je sudska institucija Bosne i Hercegovine koja nema vremenski ograničen mandat. Za razliku od Tribunala, čiji je rad reguliran Statutom koji donosi Savjet bezbjednosti UN-a i Pravilnikom koji donose sudije Haškog tribunala, Sud BiH donosi odluke u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, kao što su Krivični zakon Bosne i Hercegovine i Zakon o krivičnom postupku BiH. Pored činjenice da u radu Suda i Tužilaštva BiH učestvuju i međunarodne sudije i tužioci, ključne funkcije vrše državljani Bosne i Hercegovine. Suđenja se vode na jednom od službenih jezika BiH, u skladu sa domaćim zakonima, a osuđeni će kazne izdržavati u zatvorima u BiH.
P: Koja su prava optuženih pred Sudom BiH?
O: Između ostalog, to su:
pravo na plaćenog advokata (u slučajevima propisanim zakonom),
pravo na brzo i pošteno suđenje,
pravo na nepristrasno suđenje,
pravo na odgovarajuće vrijeme i mjesto za pripremu odbrane,
jednakost u postupku,
pravo da se smatra nevinim dok se pravosnažnom presudom ne utvrdi njegova krivnja,
pravo da odbrana ispita sve svjedoke.
Sva prava su utvrđena u skladu s Evropskom konvencijim o ljudskim pravima i slobodama i drugim međunarodnim dokumentima.
P: Da li su enitetski organi gonjenja obavezni da postupaju po naredbama Suda BiH i da sarađuju sa Tužilaštvom BiH?
O: U skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku BiH svi organi u BiH su dužni službeno sarađivati sa Sudom i Tužilaštvom BiH.
P: Kakav je status Suda BiH i Tužilaštva BiH prema entitetskim sudovima i tužilaštvima? Postoji li ikakav nadzor nad njima?
O: Tužilaštvo BiH nema nikakve nadzorne ovlasti nad radom entitetskih tužilaštava.
Sud BiH zauzima konačan i pravno obavezujući stav u vezi provođenja zakona BiH i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda iz entiteta ili Distrikta Brčko, a u nekim slučajevima rješava sukob nadležnosti između sudova entitetâ i Distrikta Brčko, te između Suda BiH i bilo kojeg drugog suda.
P: Na koji način javnost ima uvid u rad Suda BiH?
O: Zakon o slobodnom pristupu informacijama osigurava javnosti uvid u rad Suda BiH. Suđenja su otvorena za javnost u skladu sa zakonom, što znači da građani i novinari imaju pravo da prisustvuju suđenjima. Osim toga, javnost ima pravo uvida u dokumente koji su javni, kao što su: potvrđene optužnice, presude, različita sudska rješenja i odluke i slično. Naravno, postoje slučajevi kada sudsko vijeće može donijeti odluku da u interesu zaštićenog svjedoka ili određenih podataka povjerljive prirode, suđenje bude zatvoreno za javnost ili se određeni dokumenti iz istih razloga ne mogu dati na uvid građanima ili novinarima.
Odjeljenje za informiranje javnosti provodi program informiranja javnosti o radu Suda, kako bi putem organiziranih posjeta Sudu BiH i u kontaktima sa zvaničnicima ovih institucija javnost dobila priliku da direktno upozna njiihov rad i način djelovanja.
P: Kakva je procedura za dobijanje dokumenata?
O: Ako želite dobiti određeni dokument, trebate poslati zahtjev Odjeljenju za informiranje javnosti. Odjeljenje će vam odgovoriti u roku od najviše 15 dana kako i kada možete dobiti taj dokument, odnosno u nemogućnosti dobijanja istog, zašto to nije moguće.
P: Da li Sud BiH ima svoju biblioteku, te kakvu mogućnost korištenja ove biblioteke imaju oni koji nisu uposlenici Suda?
O: Sudska biblioteka se nalazi unutar Odjeljenja za pravnu podršku. Trenutno u biblioteci rade dva bibliotekara, jedan zaposlen od strane Ureda registrara i drugi zaposlen od strane Tužilaštva BiH. Korisnici biblioteke su jedino uposlenici Ureda registrara, Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, s tim da biblioteka stoji na raspolaganju i ostalim zainteresiranim u smislu pružanja nekih osnovnih informacija i smjernica.
Trenutno biblioteka raspolaže sa oko 1000 naslova, uglavnom iz oblasti krivičnog prava i međunarodnog humanitarnog prava. Jedan manji dio fonda je nabavljem putem donacija, a ostatak je kupljem u skladu sa potrebama Ureda registrara, Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine. U toku je opremanje i automatizacija biblioteke koja bi trebala omogućiti centralizaciju podataka, a time ubrzati procedure izdavanja knjiga, smanjiti troškove rada, omogućiti pristup katalogu biblioteke putem intraneta, omogućiti pristup multimedijalnim sadržajima i sadržajima u elektronskom obliku i sl. U biblioteci je predviđeno 20 mjesta za čitanje, od čega je 8 opremljeno računarima.
P: Kada je osnovan Sud BiH?
O: Parlament Bosne i Hercegovine 3. jula 2002. godine usvojio je Zakon o Sudu BiH, kojeg je 12. novembra 2000. godine proglasio Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. Sud je počeo sa radom 8. maja 2002. godine, kada je Odlukom Visokog predstavnika imenovano prvih sedam sudija u Sud BiH, i ovaj dan se obilježava kao Dan Suda BiH.
P: Zašto je osnovan Sud BiH?
O: Bilo je neophodno obezbijediti sudsku zaštitu u stvarima koje u skladu sa Ustavom BiH spadaju u nadležnost BiH i na nivou države osigurati zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda garantovanih Ustavom BiH.
P: Gdje se nalazi Sud BiH?
O: Sjedište Suda BiH se nalazi u Sarajevu u Ulici Kraljice Jelene br. 88.
P: Koje su nadležnosti Suda BiH?
O: Nadležnosti Suda BiH su propisane Zakonom o Sudu BiH i odnose se na: krivičnu, upravnu i apelacionu nadležnost.
U okviru svoje krivične nadležnosti Sud BiH postupa u predmetima koji se odnose za krivična djela propisana zakonima BiH, a to su, između ostalog, djela ratnih zločina, organiziranog i privrednog kriminala, te korupcije. Pod određenim, zakonom preciziranim uslovima, Sud BiH je nadležan i za krivična djela propisana zakonima entiteta i Brčko Distrikta BiH.
Upravna nadležnost podrazumijeva da Sud BiH odlučuje po tužbama protiv konačnih upravnih akata koja u vršenju javnih ovlaštenja donose institucije BiH. Sud BiH odlučuje o zahtjevima za zaštitu sloboda i prava građana zagarantiranih Ustavom BiH, kada su ta prava i slobode povrijeđeni konačnim pojedinačnim aktom institucija BiH, pod uslovom da nije osigurana druga sudska zaštita. Također, Sud BiH rješava imovinske sporove između države BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH, imovinske sporove između institucija BiH koje vrše javna ovlaštenja, imovinske sporove proistekle iz štete koja je nastala pri vršenju poslova organa uprave i drugih institucija BiH i službenih lica tih organa i institucija, kao i druge imovinske sporove kad je nadležnost Suda utvrđena zakonima BiH ili međunarodnim ugovorom.
U okviru svoje apelacione nadležnosti Sud BiH odlučuje po žalbama protiv odluka donesenih u okviru Krivičnog odjeljenja i Upravnog odjeljenja i odlučuje po prigovorima koji se odnose na kršenje izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Međutim, Sud BiH nije tijelo koje rješava žalbe na presude entitetskih sudova.
P: Koja su odjeljenja i odjeli Suda BiH?
O: U okviru Suda BiH postoje tri sudska odjeljenja: Krivično, Upravno i Apelaciono.
Krivično odjeljenje ima: Odjel I - Odjel za ratne zločine; Odjel II - Odjel za organizirani, privredni kriminal i korupciju i Odjel III - Odjel za opći kriminal.
Odgovarajući odjeli Apelacionog odjeljenja odlučuju po žalbama protiv odluka donesenih u okviru Krivičnog i Upravnog odjeljenja i odlučuju po prigovorima koji se odnose na kršenje izbornog zakona.
U okviru Suda BiH postoje i odjeljenja nadležna za obavljanje opštih administrativno-tehničkih i pravnih poslova, materijalno-finansijskih poslova i poslova pravne podrške sudijama, dakle svih onih poslova koji su neophodni za zakonito, blagovremeno i efikasno funkcioniranje sudskih odjela i Suda u cjelini.. To su Zajednički sekretarijat i Ured registrara.
Zajednički sekretarijat pruža podršku Upravnom odjeljenju i odjelima za opšti kriminal Krivičnog i Apelacionog odjeljenja.
Ured registrara pruža podršku Odjelu za ratne zločine i Odjelu za organizirani, privredni kriminal i korupciju Krivičnog i Apelacionog odjeljenja Suda.
P: Ko imenuje predsjednika Suda BiH i kakva je njegova uloga?
Visoko sudsko i tužilačko vijeće imenuje predsjednika Suda BiH. Predsjednik Suda BiH jedan je od sudija imenovanih u Sudu BiH, koji ima dokazane rukovodeće i organizacione sposobnosti bitne za rad Suda BiH. Predsjednik se imenuje na mandat od šest (6) godina i može biti ponovno imenovan.
Nadležnost predsjednika Suda je propisana Zakonom o Sudu BiH i unutrašnjim aktima Suda. Između ostalog, predsjednik Suda BiH odgovoran je za:
predstavljanje Suda BiH u odnosima s državnim tijelima i organizacijama;
imenovanje sudija u različita odjeljenja i vijeća, osim ako je drugačije propisano zakonom;
sazivanje i rukovođenje radom Opće sjednice Suda BiH;
izvršenje budžeta Suda BiH;
predlaganje plana rada Suda Općoj sjednici;
rukovođenje osobljem Suda BiH.
P: Ko je sadašnji predsjednik Suda BiH?
O: Predsjednik Suda BiH, gospođa Meddžida Kreso, rođena je 22. decembra1947. godine u Bijeljini, gdje je završila gimnaziju. Pravni fakultet završila je 1970. u Sarajevu. Nakon položenog pravosudnog ispita 1973. godine, imenovana je za opštinskog tužioca u Mostaru, a 1978. godine za sudiju Okružnog suda u Mostaru. Na toj dužnosti je bila do 1989. godine. U periodu od 1989. do 1992. godine obavljala je dužnost predsjednika Suda udruženog rada u Mostaru. Od 1996. do 1998. godine radila je kao advokat, a od 1998. do 2001. godine pravne poslove u bankama, da bi 2001. godine bila imenovana za zamjenika tužioca Tužilaštva Federacije BiH. Dužnost zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva BiH obavljala je od 2003. g. do imenovanja za sudiju i predsjednika Suda BiH dana 10. oktobra 2004. godine. Na funkciju predsjednika Suda BiH ponovo je imenovana dana, 26. januara 2011. godine.
P: Ko je ko u sudnici?
Sudija, odnosno predsjednik vijeća, rukovodi suđenjem, stara se o poštivanju zakonskih rokova i preduzima sve druge radnje u skladu sa ZKP BiH.
Tužilac zastupa optužnicu, podnosi prigovore i podneske Sudu, direktno i unakrsno ispituje svjedoka.
Osumnjičeni osoba za koju postoje osnovi sumnje da je počinila krivično djelo.
Optuženi osoba protiv koje je jedna ili više tačaka optužnice potvrđena. Optuženi ima pravo da ispituje svjedoke i obično ga zastupa advokat.
Branilac zastupa osumnjičenog/optuženog.
Svjedok osoba koja se saslušava kada postoji vjerovatnoća da će svojim iskazom moći dati informacije o krivičnom djelu, učinitelju i o drugim važnim okolnostima. Na zaštićenog svjedoka se primjenjuju posebne odredbe zakona, a to su: Zakon o programu zaštite svjedoka i Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka.
Pravni savjetnik pomaže sudijama u pripremama za suđenje, prilikom analize propisa i kod izrade nacrta odluka.
Stručni saradnik nadgleda cjelokupno upravljanje predmetom, pruža pomoć sudijama i strankama u planiranju i zakazivanju suđenja, vodi sažeti zapisnik sa suđenja.
Prevodilac prevodi čitav tok suđenja sa službenih jezika Suda BiH na engleski ili drugi jezik i obrnuto.
Tehničar snima cijeli tok suđenja, brine se o arhivi i ispravnosti tehničke opreme.
P: Ko obezbjeđuje sredstva za funkcioniranje Suda BiH?
a) Budžet Bosne i Hercegovine
Budžet Suda je sastavni dio Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Po zahtjevu Ministarstva finansija i trezora BiH, Sud BiH u augustu tekuće godine podnosi prijedlog budžeta za sljedeću godinu. Ministarstvo dostavlja prijedlog na usvajanje Parlamentu BiH, koji usvaja konačni iznos budžeta.
Sredstva se koriste za isplatu plaća i drugih naknada sudijama i administrativnom osoblju, uredske troškove, održavanje zgrade i opreme, troškove i naknade advokata, vještaka i svjedoka, te druge materijalne i kapitalne troškove.
b) Međunarodne donacije
Od početka 2004. godine, međunarodna zajednica je intenzivno uključena u pružanje podrške Sudu BiH, a od 2005. godine ta pomoć je realizovana putem međunarodnog Ureda registrara.
U periodu od 2003. do 2012. godine, u sklopu cjelokupne podrške pravosudnim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine putem Ureda registrara, međunarodna zajednica je uložila 62 miliona eura za podršku radu Suda BiH, ali i Tužilaštva BiH, Odsjeka krivične odbrane – OKO, Službe za zajedničke poslove institucija BiH u dijelu u kojem ova služba podržava pravosudne institucije, SIPA-e i Sudske policije BiH. Najveći dio ulaganja, se ipak, odnosio na podršku Sudu i Tužilaštvu BiH.
Sljedeće zemlje su dale podršku putem rada Ureda registrara: SAD, Velike Britanija, Švjcarska, Švedska, Belgija, Turska, Finska, Poljska, Grčka, Francuska, Norveška, Holandija, Italija, Irska, Njemačka, Japan, Luksemburg, Danska, Austrija, Španija i značajnim dijelom Evropska komisija.
P: Da li osobe kojima se sudilo pred Sudom BiH, a koje su proglašene nevinim, imaju pravo na nadoknadu?
O: Osoba koja je neopravdano osuđena za krivično djelo ili je bez osnova lišena slobode ima pravo na rehabilitaciju, pravo na nadoknadu štete iz budžetskih sredstava, kao i druga prava propisana zakonom. Zakonom o krivičnom postupku BiH je propisano pod kojim okolnostima neko ima pravo na nadoknadu.
Ako je slučaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano lišavanje slobode neke osobe prikazan u sredstvima javnog informiranja i time bio povrijeđen ugled te osobe, Sud će, na zahtjev te osobe, objaviti u novinama ili drugim sredstvima javnog informiranja saopštenje o odluci iz koje proizlazi neopravdanost ranije osude, odnosno, neosnovanost lišavanja slobode. Ako slučaj nije prikazan u sredstvima javnog informiranja, ovakvo saopštenje se, na zahtjev te osobe, dostavlja organu ili pravnom licu kod kojeg ta osoba ostvaruje pravo na rad, a u slučaju potrebe rehabilitacije iste, saopštenje se dostavlja političkoj stranci ili udruženju građana.
P: Kako se imenuju sudije Suda BiH?
O: Prema zakonu, Visoko sudsko i tužilačko vijeće imenuje sudije, uključujući predsjednika Suda i dodatne sudije u Sudu BiH. Vijeće objavljuje javni oglas za upražnjena mjesta koji prethodi imenovanju. Sudije Suda BiH moraju imati najmanje osam godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita, a imenuju se doživotno, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu smijenjeni s dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
P: Koliko ima sudija?
O: Ukupno ima 53 sudije.
P: Što su sudska vijeća za ratne zločine i ko ih čini?
O: Vijeće čini troje sudija koji postupaju u određenom predmetu. Sud po pravilu sudi u vijećima, a samo izuzetno, u zakonom tačno određenim slučajevima (fazama postupka), postupa sudija pojedinac. Apelaciono vijeće sastoji se, također, od troje sudija koji postupaju po žalbi na prvostepenu odluku.
Trenutno, dva od četiri sudska vijeća u odjelima za ratne zločine Suda BiH su sastavljena od troje sudija iz Bosne i Hercegovine i jednog međunarodnog sudije. Sudija iz Bosne i Hercegovine je, po pravilu, presjedavajući vijeća.
P: U čemu je razlika između Odjela za ratne zločine pri Sudu BiH i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (Haški tribunal)?
O: Haški tribunal je ad hoc tribunal, čije je trajanje vremenski ograničeno, a koji je osnovan da donosi presude za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije od 1991. godine. Ta činjenica ograničava mandat Haškog tribunala, tako da isti donosi presude samo za najodgovornija lica koja su počinila ratne zločine, shodno vremenu i kriterijima za podizanje optužnice koje određuje Tužilaštvo Haškog tribunala.
Sud BiH je sudska institucija Bosne i Hercegovine koja nema vremenski ograničen mandat. Za razliku od Tribunala, čiji je rad reguliran Statutom koji donosi Savjet bezbjednosti UN-a i Pravilnikom koji donose sudije Haškog tribunala, Sud BiH donosi odluke u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, kao što su Krivični zakon Bosne i Hercegovine i Zakon o krivičnom postupku BiH. Pored činjenice da u radu Suda i Tužilaštva BiH učestvuju i međunarodne sudije i tužioci, ključne funkcije vrše državljani Bosne i Hercegovine. Suđenja se vode na jednom od službenih jezika BiH, u skladu sa domaćim zakonima, a osuđeni će kazne izdržavati u zatvorima u BiH.
P: Koja su prava optuženih pred Sudom BiH?
O: Između ostalog, to su:
pravo na plaćenog advokata (u slučajevima propisanim zakonom),
pravo na brzo i pošteno suđenje,
pravo na nepristrasno suđenje,
pravo na odgovarajuće vrijeme i mjesto za pripremu odbrane,
jednakost u postupku,
pravo da se smatra nevinim dok se pravosnažnom presudom ne utvrdi njegova krivnja,
pravo da odbrana ispita sve svjedoke.
Sva prava su utvrđena u skladu s Evropskom konvencijim o ljudskim pravima i slobodama i drugim međunarodnim dokumentima.
P: Da li su enitetski organi gonjenja obavezni da postupaju po naredbama Suda BiH i da sarađuju sa Tužilaštvom BiH?
O: U skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku BiH svi organi u BiH su dužni službeno sarađivati sa Sudom i Tužilaštvom BiH.
P: Kakav je status Suda BiH i Tužilaštva BiH prema entitetskim sudovima i tužilaštvima? Postoji li ikakav nadzor nad njima?
O: Tužilaštvo BiH nema nikakve nadzorne ovlasti nad radom entitetskih tužilaštava.
Sud BiH zauzima konačan i pravno obavezujući stav u vezi provođenja zakona BiH i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda iz entiteta ili Distrikta Brčko, a u nekim slučajevima rješava sukob nadležnosti između sudova entitetâ i Distrikta Brčko, te između Suda BiH i bilo kojeg drugog suda.
P: Na koji način javnost ima uvid u rad Suda BiH?
O: Zakon o slobodnom pristupu informacijama osigurava javnosti uvid u rad Suda BiH. Suđenja su otvorena za javnost u skladu sa zakonom, što znači da građani i novinari imaju pravo da prisustvuju suđenjima. Osim toga, javnost ima pravo uvida u dokumente koji su javni, kao što su: potvrđene optužnice, presude, različita sudska rješenja i odluke i slično. Naravno, postoje slučajevi kada sudsko vijeće može donijeti odluku da u interesu zaštićenog svjedoka ili određenih podataka povjerljive prirode, suđenje bude zatvoreno za javnost ili se određeni dokumenti iz istih razloga ne mogu dati na uvid građanima ili novinarima.
Odjeljenje za informiranje javnosti provodi program informiranja javnosti o radu Suda, kako bi putem organiziranih posjeta Sudu BiH i u kontaktima sa zvaničnicima ovih institucija javnost dobila priliku da direktno upozna njiihov rad i način djelovanja.
P: Kakva je procedura za dobijanje dokumenata?
O: Ako želite dobiti određeni dokument, trebate poslati zahtjev Odjeljenju za informiranje javnosti. Odjeljenje će vam odgovoriti u roku od najviše 15 dana kako i kada možete dobiti taj dokument, odnosno u nemogućnosti dobijanja istog, zašto to nije moguće.
P: Da li Sud BiH ima svoju biblioteku, te kakvu mogućnost korištenja ove biblioteke imaju oni koji nisu uposlenici Suda?
O: Sudska biblioteka se nalazi unutar Odjeljenja za pravnu podršku. Trenutno u biblioteci rade dva bibliotekara, jedan zaposlen od strane Ureda registrara i drugi zaposlen od strane Tužilaštva BiH. Korisnici biblioteke su jedino uposlenici Ureda registrara, Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, s tim da biblioteka stoji na raspolaganju i ostalim zainteresiranim u smislu pružanja nekih osnovnih informacija i smjernica.
Trenutno biblioteka raspolaže sa oko 1000 naslova, uglavnom iz oblasti krivičnog prava i međunarodnog humanitarnog prava. Jedan manji dio fonda je nabavljem putem donacija, a ostatak je kupljem u skladu sa potrebama Ureda registrara, Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine. U toku je opremanje i automatizacija biblioteke koja bi trebala omogućiti centralizaciju podataka, a time ubrzati procedure izdavanja knjiga, smanjiti troškove rada, omogućiti pristup katalogu biblioteke putem intraneta, omogućiti pristup multimedijalnim sadržajima i sadržajima u elektronskom obliku i sl. U biblioteci je predviđeno 20 mjesta za čitanje, od čega je 8 opremljeno računarima.