Brisanje zahtjeva sa liste
Posted: Sun May 21, 2017 11:34 am
BRISANJE ZAHTJEVA S LISTE
ČLANAK 37.
1. Sud može u svakom stadiju postupka odlučiti da izbriše neki zahtjev s liste slučajeva kad okolnosti dovode do zaključka:
a) da podnositelj ne namjerava ustrajati u svojem zahtjevu, ili
b) da je predmet riješen, ili
c) da iz nekog drugog razloga koji utvrdi Sud više nije opravdano nastaviti s daljnjim ispitivanjem zahtjeva.
Međutim, Sud će nastaviti ispitivanje zahtjeva ako to traže interesi poštovanja ljudskih prava zajamčenih Konvencijom i dodatnim protokolima.
2. Sud može odlučiti da vrati zahtjev na svoju listu slučajeva ako smatra da to okolnosti opravdavaju.
NJEMAČKA VLADA OSIGURALA JE DA ODLUKA O DEPORTACIJI NE BUDE PROVEDENA – ZAHTJEV BRISAN S LISTE PREDMETA
KHAN protiv NJEMAČKE
zahtjev br. 38030/12
presuda Velikog vijeća od 21. rujna2016.
ČINJENICE
Podnositeljica zahtjeva državljanka je Pakistana koja je tijekom 1991. godine sa suprugom stigla u Njemačku. Podnositeljičinom suprugu je u Njemačkoj odobren status izbjeglice. Podnositeljica je kasnije rodila sina, a tijekom 2001. godine odobren joj je privremeni boravak. Tijekom 2004. godine podnositeljica je izgubila posao čistačice zbog problema u ponašanju. Iste godine, razvela se od supruga nakon što već nekoliko godina nisu živjeli zajedno. U svibnju 2004. godine, podnositeljica je počinila ubojstvo, nakon čega je smještena u psihijatrijsku ustanovu. U srpnju 2005. godine, nadležni sud je utvrdio da je podnositeljica počinila ubojstvo u stanju neubrojivosti te je odredio njezino daljnje zadržavanje u psihijatrijskoj ustanovi i postavio joj zakonskog zastupnika. Podnositeljica je u psihijatrijskoj ustanovi boravila do studenog 2011. godine kada je određen njezin uvjetni otpust.
Dana 4. lipnja 2009. godine, nadležna njemačka tijela odredila su podnositeljičinu deportaciju. Sukladno njemačkom zakonodavstvu koje regulira pitanja stranaca te u svjetlu ubojstva koje je počinila, njemačka tijela ocijenila su da podnositeljica predstavlja opasnost za javnu sigurnost. Podnositeljica je protiv odluke o deportaciji podnijela ustavnu tužbu koju je Federalni Ustavni sud odbacio.
PRIGOVORI
Pozivajući se na čl. 8. Konvencije, podnositeljica je prigovarala da će doći do povrede prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života, ukoliko bude deportirana u Irak. Istaknula je da se njezino zdravstveno stanje poboljšalo zahvaljujući medicinskom tretmanu kojem je podvrgnuta te da bi uskraćivanje takve medicinske skrbi dovela do pogoršanja njezinog psihičkog zdravlja.
Sud je presudom od dana 23. travnja 2015. godine, utvrdio da neće doći do povrede čl. 8. Konvencije u slučaju podnositeljičine deportacije u Irak. Dana 23. srpnja 2015. godine, podnositeljica je podnijela zahtjev za upućivanje predmeta Velikom vijeću.
OCJENA VELIKOG VIJEĆA
Njemačka Vlada je Velikom vijeću dala dovoljno osiguranje da podnositeljica neće biti deportirana temeljem odluke o deportaciji od dana 4. lipnja 2009. godine u odnosu na koju je podnijela zahtjev Sudu. Povrh toga, dala je osiguranje da će njemačka tijela donijeti novu odluku o deportaciji koja će se provesti tek nakon detaljnog medicinskog pregleda uzimajući u obzir protok vremena od 2009. godine.
Veliko vijeće nije imalo razloga sumnjati u
Njemačka Vlada je Velikom vijeću dala dovoljno osiguranje da podnositeljica neće biti deportirana temeljem
odluke o deportaciji od dana 4. lipnja 2009. godine u odnosu na koju je podnijela zahtjev
Sudu.
vjerodostojnost osiguranja koje je dala njemačka Vlada te u njegov obvezujući učinak. Veliko vijeće je utvrdilo da odluka od deportaciji od dana 4. lipnja 2009. godine nije više na snazi te da je podnositeljici osiguran boravak u Njemačkoj do daljnjeg. Isto tako je utvrdilo da će, ukoliko nadležna njemačka tijela donesu novu odluku o deportaciji, podnositeljica protiv takve odluke na raspolaganju imati odgovarajuća pravna sredstva te će, ukoliko bude potrebno, moći podnijeti novi zahtjev Sudu.
Veliko vijeće je utvrdilo kako podnositeljici niti trenutno, niti u bliskoj budućnosti ne prijeti opasnost od deportacije te je u vidu supsidijarne prirode zaštitnog mehanizma konvencijske zaštite sukladno čl. 37. st. 1 (c) Konvencije odlučio izbrisati predmet s liste.
KLJUČNE RIJEČI
pravo na zaštitu privatnog i obiteljskog života
deportacija
supsidijarna zaštita
brisanje zahtjeva s liste
Izvor: advokat
ČLANAK 37.
1. Sud može u svakom stadiju postupka odlučiti da izbriše neki zahtjev s liste slučajeva kad okolnosti dovode do zaključka:
a) da podnositelj ne namjerava ustrajati u svojem zahtjevu, ili
b) da je predmet riješen, ili
c) da iz nekog drugog razloga koji utvrdi Sud više nije opravdano nastaviti s daljnjim ispitivanjem zahtjeva.
Međutim, Sud će nastaviti ispitivanje zahtjeva ako to traže interesi poštovanja ljudskih prava zajamčenih Konvencijom i dodatnim protokolima.
2. Sud može odlučiti da vrati zahtjev na svoju listu slučajeva ako smatra da to okolnosti opravdavaju.
NJEMAČKA VLADA OSIGURALA JE DA ODLUKA O DEPORTACIJI NE BUDE PROVEDENA – ZAHTJEV BRISAN S LISTE PREDMETA
KHAN protiv NJEMAČKE
zahtjev br. 38030/12
presuda Velikog vijeća od 21. rujna2016.
ČINJENICE
Podnositeljica zahtjeva državljanka je Pakistana koja je tijekom 1991. godine sa suprugom stigla u Njemačku. Podnositeljičinom suprugu je u Njemačkoj odobren status izbjeglice. Podnositeljica je kasnije rodila sina, a tijekom 2001. godine odobren joj je privremeni boravak. Tijekom 2004. godine podnositeljica je izgubila posao čistačice zbog problema u ponašanju. Iste godine, razvela se od supruga nakon što već nekoliko godina nisu živjeli zajedno. U svibnju 2004. godine, podnositeljica je počinila ubojstvo, nakon čega je smještena u psihijatrijsku ustanovu. U srpnju 2005. godine, nadležni sud je utvrdio da je podnositeljica počinila ubojstvo u stanju neubrojivosti te je odredio njezino daljnje zadržavanje u psihijatrijskoj ustanovi i postavio joj zakonskog zastupnika. Podnositeljica je u psihijatrijskoj ustanovi boravila do studenog 2011. godine kada je određen njezin uvjetni otpust.
Dana 4. lipnja 2009. godine, nadležna njemačka tijela odredila su podnositeljičinu deportaciju. Sukladno njemačkom zakonodavstvu koje regulira pitanja stranaca te u svjetlu ubojstva koje je počinila, njemačka tijela ocijenila su da podnositeljica predstavlja opasnost za javnu sigurnost. Podnositeljica je protiv odluke o deportaciji podnijela ustavnu tužbu koju je Federalni Ustavni sud odbacio.
PRIGOVORI
Pozivajući se na čl. 8. Konvencije, podnositeljica je prigovarala da će doći do povrede prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života, ukoliko bude deportirana u Irak. Istaknula je da se njezino zdravstveno stanje poboljšalo zahvaljujući medicinskom tretmanu kojem je podvrgnuta te da bi uskraćivanje takve medicinske skrbi dovela do pogoršanja njezinog psihičkog zdravlja.
Sud je presudom od dana 23. travnja 2015. godine, utvrdio da neće doći do povrede čl. 8. Konvencije u slučaju podnositeljičine deportacije u Irak. Dana 23. srpnja 2015. godine, podnositeljica je podnijela zahtjev za upućivanje predmeta Velikom vijeću.
OCJENA VELIKOG VIJEĆA
Njemačka Vlada je Velikom vijeću dala dovoljno osiguranje da podnositeljica neće biti deportirana temeljem odluke o deportaciji od dana 4. lipnja 2009. godine u odnosu na koju je podnijela zahtjev Sudu. Povrh toga, dala je osiguranje da će njemačka tijela donijeti novu odluku o deportaciji koja će se provesti tek nakon detaljnog medicinskog pregleda uzimajući u obzir protok vremena od 2009. godine.
Veliko vijeće nije imalo razloga sumnjati u
Njemačka Vlada je Velikom vijeću dala dovoljno osiguranje da podnositeljica neće biti deportirana temeljem
odluke o deportaciji od dana 4. lipnja 2009. godine u odnosu na koju je podnijela zahtjev
Sudu.
vjerodostojnost osiguranja koje je dala njemačka Vlada te u njegov obvezujući učinak. Veliko vijeće je utvrdilo da odluka od deportaciji od dana 4. lipnja 2009. godine nije više na snazi te da je podnositeljici osiguran boravak u Njemačkoj do daljnjeg. Isto tako je utvrdilo da će, ukoliko nadležna njemačka tijela donesu novu odluku o deportaciji, podnositeljica protiv takve odluke na raspolaganju imati odgovarajuća pravna sredstva te će, ukoliko bude potrebno, moći podnijeti novi zahtjev Sudu.
Veliko vijeće je utvrdilo kako podnositeljici niti trenutno, niti u bliskoj budućnosti ne prijeti opasnost od deportacije te je u vidu supsidijarne prirode zaštitnog mehanizma konvencijske zaštite sukladno čl. 37. st. 1 (c) Konvencije odlučio izbrisati predmet s liste.
KLJUČNE RIJEČI
pravo na zaštitu privatnog i obiteljskog života
deportacija
supsidijarna zaštita
brisanje zahtjeva s liste
Izvor: advokat