BODET protiv BELGIJE
Posted: Thu Nov 09, 2017 8:45 am
ČLANAK 6., STAVAK 1.
1. Radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku ispita njegov slučaj. Presuda se mora izreći javno, ali se sredstva priopćavanja i javnost mogu isključiti iz cijele rasprave ili njezinog dijela zbog razloga koji su nužni u demokratskom društvu radi interesa morala, javnog reda ili državne sigurnosti, kad interesi maloljetnika ili privatnog života stranaka to traže, ili u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima gdje bi javnost mogla biti štetna za interes pravde.
2. Svatko optužen za kazneno djelo smatrat će se nevinim sve dok mu se ne dokaže krivnja u skladu sa zakonom.
NEMA POVREDE – IZJAVE ČLANA POROTNOG SUDA NISU POVRIJEDILE PRAVO NA POŠTENO SUĐENJE
BODET protiv BELGIJE
zahtjev br. 78480/13
odluka o nedopuštenosti od 26. siječnja 2017.
ČINJENICE
Presudom od 20. prosinca 2012. godine, porotni sud u Liegeu proglasio je podnositelja krivim za ubojstvo te mu je izrečena kazna doživotnog zatvora.
Dana 22. prosinca 2012. godine jedne regionalne novine objavile su intervju s članom porote koja je osudila podnositelja zahtjeva. Na pitanje koji dio suđenja je bio najteži, taj anonimni član porote izjavio je: „Nemogućnost pokazivanja osjećaja i emocija... Članovima porote je to zabranjeno ...; Htio sam udariti Bodeta kada je progovorio.”
Podnositelj je podnio reviziju, tvrdeći da je član porote, čija je izjava citirana u medijima, pokazao subjektivnu pristranost i povrijedio njegovo pravo na presumpciju nevinosti. Kasacijski sud odbacio je njegove navode zbog toga što izjave člana porote nisu prenesene iz dokumenata koji se nalaze u spisu predmeta.
Podnositelj je potom podnio tužbu protiv osobe X. zbog kršenja obveze čuvanja tajne. Iako je tužena osoba X. doista imala određene sličnosti s osobom iz predmetnog novinskog članka,
sudovi su ocijenili da ne postoji ništa prema čemu bi se ona objektivno mogla identificirati kao izvor spornih izjava.
PRIGOVORI
Pozivajući se na članak 6. stavak 1. (pravo na pošteno suđenje) i članak 6. stavak 2. (presumpcija nevinosti) Konvencije, podnositelj je prigovorio da je kazneni postupak protiv njega bio ispitan od strane suda koji nije bio nepristran i da njegovo pravo na presumpciju nevinosti nije poštovano.
ODLUKA SUDA
Članak 6. stavak 1.
Podnositelj zahtjeva prituživao se na to što je član porotnog suda, čiji je identitet bio skriven, opisao svoje osjećaje tijekom suđenja i otkrio aspekte vijećanja u intervjuu s novinarom objavljenim dva dana nakon što ga je porotni sud osudio. Stoga je postavio pitanje jesu li takve izjave člana porote, retrospektivno, dovele u pitanje nepristranost porotnog suda u smislu članka 6. stavka 1. Konvencije.
Sud je smatrao da su izjave o predmetu ili o strankama u predmetu koje je dao član tijela koje je odlučivalo u predmetu, bilo da su dane prije, tijekom ili nakon suđenja, mogle ukazati na postojanje mogućeg neprijateljstva ili pristranosti s njegove strane. Predstavljaju li takve izjave dovoljan dokaz o nedostatku subjektivne ili objektivne nepristranosti ovisi o kontekstu i sadržaju komentara o kojima je riječ.
U ovome predmetu, komentari koji su predmet prigovora izneseni su nakon presude, tj. u trenutku kada taj član porote više nije ispunjavao pravosudnu ulogu. Stoga zaštitne mjere kojima se osigurava nepristranost porote više nisu bile primjenjive, već je postojala zabrana povrede tajnosti vijećanja. Iako su komentari koji su predmet prigovora doista odražavali negativnu percepciju o predmetu podnositelja, nakon čitanja intervjua u cjelini, Sud je smatrao kako se ne može zaključiti da je dotični član porote započeo suđenje s predodžbom o podnositeljevoj krivnji, već da je došao do tog uvjerenja tijekom suđenja. Naime, članak je sadržavao elemente koji ukazuju na takav zaključak, budući da je član porote naveo da su rad istražitelja i precizan vremenski slijed koji su oni
utvrdili „bili od velike pomoći članovima porote”,
a zatim se osvrnuo na vijećanje. Sam podnositelj nije tvrdio da je dotični član porote iznio bilo kakvo mišljenje ili pokazao bilo kakvu emociju tijekom suđenja.
Što se tiče sastava porotnog suda, prema belgijskom pravu porotu sačinjava dvanaest članova, a ona vijeća sama o pitanju krivnje tuženika. Tri su stručna suca pridružena poroti kako bi formulirali obrazloženje odluke i zajedno
Načelo presumpcije nevinosti zahtijeva, između ostalog, da prilikom obavljanja svojih dužnosti članovi suda ne polaze sa stajališta da je okrivljenik počinio kazneno
djelo.
raspravljali o izricanju kazne. Podnositelj nije iznio nikakve konkretne dokaze koji bi mogli dovesti u pitanje sposobnost sudskog vijeća da formira mišljenje s potpunom nepristranošću. U ovome je predmetu to mišljenje formulirano na kraju vijećanja, a potom je preuzelo konkretan oblik dviju obrazloženih odluka koje se ne čine proizvoljnima.
Slijedom toga, Sud je smatrao da podnositeljevi strahovi glede nepristranosti porotnog suda nisu bili objektivno opravdani.
Članak 6. stavak 2.
Sud je ponovio da načelo presumpcije nevinosti zahtijeva, između ostalog, da prilikom obavljanja svojih dužnosti članovi suda ne polaze sa stajališta da je okrivljenik počinio kazneno djelo; teret dokazivanja je na tužiteljstvu, a bilo kakva sumnja bi trebala ići u korist okrivljenika. U ovom je predmetu Sud zaključio da nije dokazano da je porota započela suđenje s predodžbom da je podnositelj kriv za djela za koja mu je suđeno pred porotnim sudom.
Slijedom toga, Sud je utvrdio da je zahtjev očigledno neosnovan, sukladno članku 35. stavku 3. točki a. i stavku 4. Konvencije.
KLJUČNE RIJEČI
kazneni postupak
suđenje pred porotom
pravo na pošteno suđenje
nepristranost suda
presumpcija nevinosti
https://www.medijator-prnjavorac.com
1. Radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku ispita njegov slučaj. Presuda se mora izreći javno, ali se sredstva priopćavanja i javnost mogu isključiti iz cijele rasprave ili njezinog dijela zbog razloga koji su nužni u demokratskom društvu radi interesa morala, javnog reda ili državne sigurnosti, kad interesi maloljetnika ili privatnog života stranaka to traže, ili u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima gdje bi javnost mogla biti štetna za interes pravde.
2. Svatko optužen za kazneno djelo smatrat će se nevinim sve dok mu se ne dokaže krivnja u skladu sa zakonom.
NEMA POVREDE – IZJAVE ČLANA POROTNOG SUDA NISU POVRIJEDILE PRAVO NA POŠTENO SUĐENJE
BODET protiv BELGIJE
zahtjev br. 78480/13
odluka o nedopuštenosti od 26. siječnja 2017.
ČINJENICE
Presudom od 20. prosinca 2012. godine, porotni sud u Liegeu proglasio je podnositelja krivim za ubojstvo te mu je izrečena kazna doživotnog zatvora.
Dana 22. prosinca 2012. godine jedne regionalne novine objavile su intervju s članom porote koja je osudila podnositelja zahtjeva. Na pitanje koji dio suđenja je bio najteži, taj anonimni član porote izjavio je: „Nemogućnost pokazivanja osjećaja i emocija... Članovima porote je to zabranjeno ...; Htio sam udariti Bodeta kada je progovorio.”
Podnositelj je podnio reviziju, tvrdeći da je član porote, čija je izjava citirana u medijima, pokazao subjektivnu pristranost i povrijedio njegovo pravo na presumpciju nevinosti. Kasacijski sud odbacio je njegove navode zbog toga što izjave člana porote nisu prenesene iz dokumenata koji se nalaze u spisu predmeta.
Podnositelj je potom podnio tužbu protiv osobe X. zbog kršenja obveze čuvanja tajne. Iako je tužena osoba X. doista imala određene sličnosti s osobom iz predmetnog novinskog članka,
sudovi su ocijenili da ne postoji ništa prema čemu bi se ona objektivno mogla identificirati kao izvor spornih izjava.
PRIGOVORI
Pozivajući se na članak 6. stavak 1. (pravo na pošteno suđenje) i članak 6. stavak 2. (presumpcija nevinosti) Konvencije, podnositelj je prigovorio da je kazneni postupak protiv njega bio ispitan od strane suda koji nije bio nepristran i da njegovo pravo na presumpciju nevinosti nije poštovano.
ODLUKA SUDA
Članak 6. stavak 1.
Podnositelj zahtjeva prituživao se na to što je član porotnog suda, čiji je identitet bio skriven, opisao svoje osjećaje tijekom suđenja i otkrio aspekte vijećanja u intervjuu s novinarom objavljenim dva dana nakon što ga je porotni sud osudio. Stoga je postavio pitanje jesu li takve izjave člana porote, retrospektivno, dovele u pitanje nepristranost porotnog suda u smislu članka 6. stavka 1. Konvencije.
Sud je smatrao da su izjave o predmetu ili o strankama u predmetu koje je dao član tijela koje je odlučivalo u predmetu, bilo da su dane prije, tijekom ili nakon suđenja, mogle ukazati na postojanje mogućeg neprijateljstva ili pristranosti s njegove strane. Predstavljaju li takve izjave dovoljan dokaz o nedostatku subjektivne ili objektivne nepristranosti ovisi o kontekstu i sadržaju komentara o kojima je riječ.
U ovome predmetu, komentari koji su predmet prigovora izneseni su nakon presude, tj. u trenutku kada taj član porote više nije ispunjavao pravosudnu ulogu. Stoga zaštitne mjere kojima se osigurava nepristranost porote više nisu bile primjenjive, već je postojala zabrana povrede tajnosti vijećanja. Iako su komentari koji su predmet prigovora doista odražavali negativnu percepciju o predmetu podnositelja, nakon čitanja intervjua u cjelini, Sud je smatrao kako se ne može zaključiti da je dotični član porote započeo suđenje s predodžbom o podnositeljevoj krivnji, već da je došao do tog uvjerenja tijekom suđenja. Naime, članak je sadržavao elemente koji ukazuju na takav zaključak, budući da je član porote naveo da su rad istražitelja i precizan vremenski slijed koji su oni
utvrdili „bili od velike pomoći članovima porote”,
a zatim se osvrnuo na vijećanje. Sam podnositelj nije tvrdio da je dotični član porote iznio bilo kakvo mišljenje ili pokazao bilo kakvu emociju tijekom suđenja.
Što se tiče sastava porotnog suda, prema belgijskom pravu porotu sačinjava dvanaest članova, a ona vijeća sama o pitanju krivnje tuženika. Tri su stručna suca pridružena poroti kako bi formulirali obrazloženje odluke i zajedno
Načelo presumpcije nevinosti zahtijeva, između ostalog, da prilikom obavljanja svojih dužnosti članovi suda ne polaze sa stajališta da je okrivljenik počinio kazneno
djelo.
raspravljali o izricanju kazne. Podnositelj nije iznio nikakve konkretne dokaze koji bi mogli dovesti u pitanje sposobnost sudskog vijeća da formira mišljenje s potpunom nepristranošću. U ovome je predmetu to mišljenje formulirano na kraju vijećanja, a potom je preuzelo konkretan oblik dviju obrazloženih odluka koje se ne čine proizvoljnima.
Slijedom toga, Sud je smatrao da podnositeljevi strahovi glede nepristranosti porotnog suda nisu bili objektivno opravdani.
Članak 6. stavak 2.
Sud je ponovio da načelo presumpcije nevinosti zahtijeva, između ostalog, da prilikom obavljanja svojih dužnosti članovi suda ne polaze sa stajališta da je okrivljenik počinio kazneno djelo; teret dokazivanja je na tužiteljstvu, a bilo kakva sumnja bi trebala ići u korist okrivljenika. U ovom je predmetu Sud zaključio da nije dokazano da je porota započela suđenje s predodžbom da je podnositelj kriv za djela za koja mu je suđeno pred porotnim sudom.
Slijedom toga, Sud je utvrdio da je zahtjev očigledno neosnovan, sukladno članku 35. stavku 3. točki a. i stavku 4. Konvencije.
KLJUČNE RIJEČI
kazneni postupak
suđenje pred porotom
pravo na pošteno suđenje
nepristranost suda
presumpcija nevinosti
https://www.medijator-prnjavorac.com