Banke u BiH
Posted: Thu Sep 10, 2015 11:58 am
BANKE u Bosni i Hercegovini
Banka je finansijska organizacija koja se osniva i posluje kao d.d. koja obavlja poslove primanja novčanih depozita, davanja kredita i drugih bankarskih poslova propisanih zakonom, osnova se kao dioničko društvo i da bi se osnivala mora da ispunjava određene uvjete, a ocjenu tih uvjeta vrši Agencija za bankarstvo. Agencija je finansijska institucija FBiH, dakle pravna osoba izvan sastava banke sa osnovnim ovlastima da izdaje na zahtjev osnivača dozvolu za osnivanje banke, dozvolu za svaku promjenu u organizaciji ustroja banke, dozvolu za statusne promjene banke, dozvolu da obavlja određene vrste poslova. Dozvola obuhvata i imenovanje rukovodnog osoblja banke. Agencija nadzire poslovanje banke i preduzima odgovarajuće mjere i može da ukine datu dozvolu iz razloga propisanih Zakonom o bankama. Agencija za bankarastvo provodi likvidaciju banke. Postupak stečaja banke je sudski postupak na osnovu Zakona o stečaju. Temeljni kapital za osnivanje banke je 15 miliona KM. To je najniži kapital koji mora biti u novcu. U banku se mogu unositi i stvari i prava, ali je bitno da kapotal u novcu ne može biti ispod 15 miliona KM. U postupku osnivanja banke, Agenciji se podnosi zahtjev za izdavanje bankarske dozvole. Zahtjev podnose osnivači banke, a uz njega se podnosi: ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača, nacrt statuta, a mogu i drugi osnovački akti ako je to utvrđeno propisima Agencije. Podnose se podaci o kvalifikacionoj strukturi i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke, podaci o kapitalu, plan i projekcija poslovanja koja između ostalog sadrži i vrste predviđenih djelatnosti, strukturu otganizacije banke, i popis vlasnika banke.
Bankarska dozvola koju izdaje Agencia nakon uplate osnivačkog kapitala i ispunjavanja ostalih uslova i ona je uvjet za upis u sudski registar poslovnih subjekata. Svojstvo pravne osobe banka stječe upisom u Registar. Dozvolom se određuje i djelatnost banke. Osnoivači, osnosno, lice ovlašteno za zastupanje, dužno je da prijavu za upis podnese u roku od 30 dana. Ovo je strogi zakonski rok jer ako prijava nije podnesena u tom roku, Agencija može da ukine datu dozvolu. Bankarska dozvola uvijek glasi na neodređeno vrijeme i nije prenosiva.
Organizaciona struktura banke. Banka može imati filijale i može imati predstavništva. Predstavništva prema Zakonu ne mogu obavljati bankarske poslove, već samo prikupljati podatke i davati informacije odnosno vršiti prezentiranje banke i njenih poslova. Banka može imati filijale izvan sjedišta imaju status pravnog lica i moraju podnijeti zahtjev da dobiju odobrenje za obavljanje poslova na području FBiH. Te filijale mogu u svoje ime i za svoj račun da primaju depozite, daju kredite, sve u skladu sa ovlastima koje sadrži dozvola Agencije za bankarstvo. Agencija može da ukine Dozvolu- ona je upravni akt i povodom nje se može voditi upravni spor npr ako agencija odbije da izda dozvolu
na zahtjev banke,
ako se ne upiše u Registar u predviđenom roku,
ako je došlo do spajanja, pripajanja i podjele banke ukinuće se dozvola koja je data za tu banku jer se i za statusne promjene traži saglasnost tj dozvola agencije.
ako sami vlasnici banke odluče da likvidiraju banku
ako je dozvola data na osnovu neistinitih podataka, lažnih isprava itd.
Uz zahtjev za izdavanje dozvole prilaže se i nacrt statuta, koji obavezno mora da sadrži sjedište, djelatnost, način rada organa banke, dionički kapital, druge vrste kapitala, broj i nominalnu vrijednost dionica, pravo glasa vezano za dionice, i druga pitanja u skladu sa zakonom.
Upravljanje bankom: Bankom upravlja Skupština, Nadzorni odbor, Odbor za reviziju i Uprava. Skupštinu čine svi dioničari. Zakon je uredio način rada Skupštine, glasanja, sazivanja (pogledati u zakonu). Upravu čini direktor i izvršni direktori i zamjenik direktora kojeg može imenovati Nadzprni odbor. Direktor predsjedava upravom, uprava rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja banku i odgovara za zakonitost poslovanja. Imenuej se na 4 godine, a mandat mu može biti obnovljen bez ograničenja. Položaj, prava i odgovornosti direktora uređuju se ugovorom između Nadzornog odbora i direktora. Za imenovanje direktora potrebna je saglasnost Agencije za bankarstvo. Nadzorni osbor u banci sačinjavaju predsjednik i najmanje 4 člana ( a max 6) i ovdje imenovanje može biti bez ograničenja mandata koji traje 4 godine. Upisuju se u Registar kod Agencije. Imenuje ih Skupština. Banka ima Odbor za reviziju kojeg imenuje Nadzorni odbor. Mandat je 4 godine, ali se može ponoviti. On vrši nadzor nad poslovanjem banke.
Djelatnost banke:To su: primanje svih vrsta depozita i drugih novčanih sredstava, davanje i uzimanje kredita, vrši finansijski lizing, usluge platnog prometa i prenos novca, daje sve oblike jemstva, kupovinu i prodaju strane valute, kupovinu i prodaju vrijednosnih papira, finansijski managemant i druge poslove. Upravne poslove iz okvira djelatnosti banka preduzima na osnovu ugovora za koje je zakonom propisana pimena forma.
Ugovor o kreditu koji daje banka svojim komitentima: je dvostranoobvezujući i po formi je formalan pravni posao, propisana je pisana forma. Banka zaključuje takav ugovor sa svojim komitentom koji može biti i fizička i pravna osoba. Banka komitentu daje novčani iznos uz kamatu, osim ako je izričitim zakonskim propisom omogućeno da se za određene namjene daju beskamatni krediti. Bitan sastojak ovog ugovora jeste da ugovor mora da sadrži novčani iznos kredita, kao i uslove davanja, korištenja i vraćanja kredita. Dakle, ugovor o kreditu za predmet može imati samo novac. Ispunjenje novčanih obaveza može se usloviti tj garantovati nekim sredtvom obezbjeđenja. Npr poznato je davanje kredita uz osiguranje vrijednosnim papirima. Uslovi korištenja znače da kredit može biti sa namjenom i bez namjene. Uslovi vraćanja: način otplate, odgoda vraćanja, kamate. Namjena kredita obavezuje korisnika kredita da ga koristi u namjenu za koju je dat. Ako ga korisnik ne koristi u date svrhe, banka ima pravo da otkaže ugovor o kreditu. U slučaju otkazivanja, sav novčani iznos dospjeva za plaćanje po otkazu ugovora. Banka može otkazati ugovor i u slučaju ako je njen komitent insolventan i nije u mogućnosti da vraća kreditne rate onako kako dospjevaju. Korisnik kredita može odustati od kredita ako nije započeo da koristi novac koji je predmet ugovora, može otplatiti ugovor i prije isteka roka, a za to je potrebna saglasnost banke. Ko otplati kredit prije roka nije dužan da plaća kamate koje bi platio da je kredit vraćao u predviđenom roku, a banka može tražiti naknadu štete. (Ugovor o zajmu kao predmet može imati novac i druge zamjenjive pokretne stvari i to je razlika između ova dva ugovora. Ako je u pitanju stvar koja se daje po ugovoru o zajmu, zajmoprimac stječe vlasništvo nad stvari danom predaje iste i u zakonom propisanom roku vraća stvar iste vrste (zamjenjivu, ne mora biti ista ona koju je dobio). Kod ugovora o zajmu može se ugovorati kamata, a zajmodavac ne može zahtjevati kamatu ako nije ugvoorena. Izuzetno, kod ugovora u privredi zajmodavac može zahtevati kamatu i kada nije ugovorena. Solidarnost kod ugovora u privredi se uvijek pretpostavlja, ako nije isključena ugovorom. )
Bankarski poslovi
To su: ugovor o depozitu, ugovor o tekućem računu i sefu, štedni ulog...
Bankarski poslovi su formalni i ugovori se zaključuju u pisanom obliku. Depoziti i štedni ulozi mogu biti po viđenju i oročeni. Banka se obavezje da će depozit čuvati i postupati u skladu sa nalozima komitenta i uvijek je sa kamatom. Tako se i depozit kao ulog na štednju smatra formalnim pravnim poslom, budući da je banka dužna da izda štednu knjižicu i da na sredstva depozita plaća kamatu. Kod banke se mogu deponovati i papiri od vrijednosti, takođe na osnovu ugovora. Ugovor o sefu je ugovor kojim se banka obavezuje da stavi na upotrebu korisniku prostor u banci pod posebnim ključem za koji korisnik sefa plaća određenu naknadu. Banka je dužna da preduzme mjere osiguranja sefa i nadzor nad njim, da bi korisniku osigirala one predmete koje je pohranio u sef. U sef se ne mogu stavljati predmeti koji bi ugrozili sigurnost banke i drugih sefova. Banka nikada ne zna šta se nalazi u sefu. Bankarska garancija je jednostrani pravni posao uvijek je u pismenom obliku kojim se banka obavezuje primaocu garancije (treća osoba) da će, za slučaj da njen komitent ne ispuni svoju obavezu prema korisniku garancije, banka tu obavezu ispuniti. Ove garancije su uobičajene u prometu robe. Da bi banka dala bankarsku garanciju komitent sklapa ugovor sa bankom. Banka se obavezuje da će trećem licu izdati bankarsku garanciju. Banka u izjavi naznači za šta se daje garancija i na koji iznos. Treć osoba može tražiti isplatu od banke u slučaju da komitent nije ispunio svoju obavezu. Banci treba dokazati da je svoju obavezu izvršio a da novčana obaveza prema njemu nije ispunjena. Garancija se uvijek daje određenoj osobi i za određeni pravni posao i nije prenosiva (u našem sisitemu), a drugim sistemima se smatra i ispravom koja se može prenositi. U našem sistemu mogla bi se prenositi samo zajedno sa pravnim poslom za koji je izdata. Garancija se uvijek izdaje za određeni pravni posao i samo se za njega može koristiti. Banka koja je po garanciji izvršila isplatu ima pravo tražiti od svog komitenta da joj isplati taj novčani iznos. Postoji još ugovor o tekućem računu sa fizičkim ili pravnim licem preko kojeg ona vrše transakcije. Zatim ugovor o štednji gdje je štedna knjižica dokaz da je ugovor zaključen.
(Zakon o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju – SN FBIH24/05)
Pročitati organizaciju i funkcionisanje agencije za nadzor.
Društva koja će obavljati osiguranje u privatnom osiguranju osnivaju se kao uzajmna društva ili d.d.. u članu 50. nalazi se minimalni iznos kapitala koji ovisi od vrste osiguranja koju će društvo obavljati. Posebnu ulogu ima agencja za nadzor , koja ima svojstvo pravnog lica, bez njenog odobrenja društvo ne može obavljati poslove propisane zakonom i aktom o osnivanju.
Sudska praksa iz bankarskog prava Bosne i Hercegovine
Banka je finansijska organizacija koja se osniva i posluje kao d.d. koja obavlja poslove primanja novčanih depozita, davanja kredita i drugih bankarskih poslova propisanih zakonom, osnova se kao dioničko društvo i da bi se osnivala mora da ispunjava određene uvjete, a ocjenu tih uvjeta vrši Agencija za bankarstvo. Agencija je finansijska institucija FBiH, dakle pravna osoba izvan sastava banke sa osnovnim ovlastima da izdaje na zahtjev osnivača dozvolu za osnivanje banke, dozvolu za svaku promjenu u organizaciji ustroja banke, dozvolu za statusne promjene banke, dozvolu da obavlja određene vrste poslova. Dozvola obuhvata i imenovanje rukovodnog osoblja banke. Agencija nadzire poslovanje banke i preduzima odgovarajuće mjere i može da ukine datu dozvolu iz razloga propisanih Zakonom o bankama. Agencija za bankarastvo provodi likvidaciju banke. Postupak stečaja banke je sudski postupak na osnovu Zakona o stečaju. Temeljni kapital za osnivanje banke je 15 miliona KM. To je najniži kapital koji mora biti u novcu. U banku se mogu unositi i stvari i prava, ali je bitno da kapotal u novcu ne može biti ispod 15 miliona KM. U postupku osnivanja banke, Agenciji se podnosi zahtjev za izdavanje bankarske dozvole. Zahtjev podnose osnivači banke, a uz njega se podnosi: ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača, nacrt statuta, a mogu i drugi osnovački akti ako je to utvrđeno propisima Agencije. Podnose se podaci o kvalifikacionoj strukturi i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke, podaci o kapitalu, plan i projekcija poslovanja koja između ostalog sadrži i vrste predviđenih djelatnosti, strukturu otganizacije banke, i popis vlasnika banke.
Bankarska dozvola koju izdaje Agencia nakon uplate osnivačkog kapitala i ispunjavanja ostalih uslova i ona je uvjet za upis u sudski registar poslovnih subjekata. Svojstvo pravne osobe banka stječe upisom u Registar. Dozvolom se određuje i djelatnost banke. Osnoivači, osnosno, lice ovlašteno za zastupanje, dužno je da prijavu za upis podnese u roku od 30 dana. Ovo je strogi zakonski rok jer ako prijava nije podnesena u tom roku, Agencija može da ukine datu dozvolu. Bankarska dozvola uvijek glasi na neodređeno vrijeme i nije prenosiva.
Organizaciona struktura banke. Banka može imati filijale i može imati predstavništva. Predstavništva prema Zakonu ne mogu obavljati bankarske poslove, već samo prikupljati podatke i davati informacije odnosno vršiti prezentiranje banke i njenih poslova. Banka može imati filijale izvan sjedišta imaju status pravnog lica i moraju podnijeti zahtjev da dobiju odobrenje za obavljanje poslova na području FBiH. Te filijale mogu u svoje ime i za svoj račun da primaju depozite, daju kredite, sve u skladu sa ovlastima koje sadrži dozvola Agencije za bankarstvo. Agencija može da ukine Dozvolu- ona je upravni akt i povodom nje se može voditi upravni spor npr ako agencija odbije da izda dozvolu
na zahtjev banke,
ako se ne upiše u Registar u predviđenom roku,
ako je došlo do spajanja, pripajanja i podjele banke ukinuće se dozvola koja je data za tu banku jer se i za statusne promjene traži saglasnost tj dozvola agencije.
ako sami vlasnici banke odluče da likvidiraju banku
ako je dozvola data na osnovu neistinitih podataka, lažnih isprava itd.
Uz zahtjev za izdavanje dozvole prilaže se i nacrt statuta, koji obavezno mora da sadrži sjedište, djelatnost, način rada organa banke, dionički kapital, druge vrste kapitala, broj i nominalnu vrijednost dionica, pravo glasa vezano za dionice, i druga pitanja u skladu sa zakonom.
Upravljanje bankom: Bankom upravlja Skupština, Nadzorni odbor, Odbor za reviziju i Uprava. Skupštinu čine svi dioničari. Zakon je uredio način rada Skupštine, glasanja, sazivanja (pogledati u zakonu). Upravu čini direktor i izvršni direktori i zamjenik direktora kojeg može imenovati Nadzprni odbor. Direktor predsjedava upravom, uprava rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja banku i odgovara za zakonitost poslovanja. Imenuej se na 4 godine, a mandat mu može biti obnovljen bez ograničenja. Položaj, prava i odgovornosti direktora uređuju se ugovorom između Nadzornog odbora i direktora. Za imenovanje direktora potrebna je saglasnost Agencije za bankarstvo. Nadzorni osbor u banci sačinjavaju predsjednik i najmanje 4 člana ( a max 6) i ovdje imenovanje može biti bez ograničenja mandata koji traje 4 godine. Upisuju se u Registar kod Agencije. Imenuje ih Skupština. Banka ima Odbor za reviziju kojeg imenuje Nadzorni odbor. Mandat je 4 godine, ali se može ponoviti. On vrši nadzor nad poslovanjem banke.
Djelatnost banke:To su: primanje svih vrsta depozita i drugih novčanih sredstava, davanje i uzimanje kredita, vrši finansijski lizing, usluge platnog prometa i prenos novca, daje sve oblike jemstva, kupovinu i prodaju strane valute, kupovinu i prodaju vrijednosnih papira, finansijski managemant i druge poslove. Upravne poslove iz okvira djelatnosti banka preduzima na osnovu ugovora za koje je zakonom propisana pimena forma.
Ugovor o kreditu koji daje banka svojim komitentima: je dvostranoobvezujući i po formi je formalan pravni posao, propisana je pisana forma. Banka zaključuje takav ugovor sa svojim komitentom koji može biti i fizička i pravna osoba. Banka komitentu daje novčani iznos uz kamatu, osim ako je izričitim zakonskim propisom omogućeno da se za određene namjene daju beskamatni krediti. Bitan sastojak ovog ugovora jeste da ugovor mora da sadrži novčani iznos kredita, kao i uslove davanja, korištenja i vraćanja kredita. Dakle, ugovor o kreditu za predmet može imati samo novac. Ispunjenje novčanih obaveza može se usloviti tj garantovati nekim sredtvom obezbjeđenja. Npr poznato je davanje kredita uz osiguranje vrijednosnim papirima. Uslovi korištenja znače da kredit može biti sa namjenom i bez namjene. Uslovi vraćanja: način otplate, odgoda vraćanja, kamate. Namjena kredita obavezuje korisnika kredita da ga koristi u namjenu za koju je dat. Ako ga korisnik ne koristi u date svrhe, banka ima pravo da otkaže ugovor o kreditu. U slučaju otkazivanja, sav novčani iznos dospjeva za plaćanje po otkazu ugovora. Banka može otkazati ugovor i u slučaju ako je njen komitent insolventan i nije u mogućnosti da vraća kreditne rate onako kako dospjevaju. Korisnik kredita može odustati od kredita ako nije započeo da koristi novac koji je predmet ugovora, može otplatiti ugovor i prije isteka roka, a za to je potrebna saglasnost banke. Ko otplati kredit prije roka nije dužan da plaća kamate koje bi platio da je kredit vraćao u predviđenom roku, a banka može tražiti naknadu štete. (Ugovor o zajmu kao predmet može imati novac i druge zamjenjive pokretne stvari i to je razlika između ova dva ugovora. Ako je u pitanju stvar koja se daje po ugovoru o zajmu, zajmoprimac stječe vlasništvo nad stvari danom predaje iste i u zakonom propisanom roku vraća stvar iste vrste (zamjenjivu, ne mora biti ista ona koju je dobio). Kod ugovora o zajmu može se ugovorati kamata, a zajmodavac ne može zahtjevati kamatu ako nije ugvoorena. Izuzetno, kod ugovora u privredi zajmodavac može zahtevati kamatu i kada nije ugovorena. Solidarnost kod ugovora u privredi se uvijek pretpostavlja, ako nije isključena ugovorom. )
Bankarski poslovi
To su: ugovor o depozitu, ugovor o tekućem računu i sefu, štedni ulog...
Bankarski poslovi su formalni i ugovori se zaključuju u pisanom obliku. Depoziti i štedni ulozi mogu biti po viđenju i oročeni. Banka se obavezje da će depozit čuvati i postupati u skladu sa nalozima komitenta i uvijek je sa kamatom. Tako se i depozit kao ulog na štednju smatra formalnim pravnim poslom, budući da je banka dužna da izda štednu knjižicu i da na sredstva depozita plaća kamatu. Kod banke se mogu deponovati i papiri od vrijednosti, takođe na osnovu ugovora. Ugovor o sefu je ugovor kojim se banka obavezuje da stavi na upotrebu korisniku prostor u banci pod posebnim ključem za koji korisnik sefa plaća određenu naknadu. Banka je dužna da preduzme mjere osiguranja sefa i nadzor nad njim, da bi korisniku osigirala one predmete koje je pohranio u sef. U sef se ne mogu stavljati predmeti koji bi ugrozili sigurnost banke i drugih sefova. Banka nikada ne zna šta se nalazi u sefu. Bankarska garancija je jednostrani pravni posao uvijek je u pismenom obliku kojim se banka obavezuje primaocu garancije (treća osoba) da će, za slučaj da njen komitent ne ispuni svoju obavezu prema korisniku garancije, banka tu obavezu ispuniti. Ove garancije su uobičajene u prometu robe. Da bi banka dala bankarsku garanciju komitent sklapa ugovor sa bankom. Banka se obavezuje da će trećem licu izdati bankarsku garanciju. Banka u izjavi naznači za šta se daje garancija i na koji iznos. Treć osoba može tražiti isplatu od banke u slučaju da komitent nije ispunio svoju obavezu. Banci treba dokazati da je svoju obavezu izvršio a da novčana obaveza prema njemu nije ispunjena. Garancija se uvijek daje određenoj osobi i za određeni pravni posao i nije prenosiva (u našem sisitemu), a drugim sistemima se smatra i ispravom koja se može prenositi. U našem sistemu mogla bi se prenositi samo zajedno sa pravnim poslom za koji je izdata. Garancija se uvijek izdaje za određeni pravni posao i samo se za njega može koristiti. Banka koja je po garanciji izvršila isplatu ima pravo tražiti od svog komitenta da joj isplati taj novčani iznos. Postoji još ugovor o tekućem računu sa fizičkim ili pravnim licem preko kojeg ona vrše transakcije. Zatim ugovor o štednji gdje je štedna knjižica dokaz da je ugovor zaključen.
(Zakon o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju – SN FBIH24/05)
Pročitati organizaciju i funkcionisanje agencije za nadzor.
Društva koja će obavljati osiguranje u privatnom osiguranju osnivaju se kao uzajmna društva ili d.d.. u članu 50. nalazi se minimalni iznos kapitala koji ovisi od vrste osiguranja koju će društvo obavljati. Posebnu ulogu ima agencja za nadzor , koja ima svojstvo pravnog lica, bez njenog odobrenja društvo ne može obavljati poslove propisane zakonom i aktom o osnivanju.
Sudska praksa iz bankarskog prava Bosne i Hercegovine