Aktivnosti povodom presude ustavnog suda FBIH o ukidanju monopola notarima
Posted: Thu Dec 28, 2017 2:46 pm
INFORMACIJA-PREGLED AKTIVNOSTI POVODOM PRESUDE USTAVNOG SUDA FBIH BROJ:U-15/10 OD 02.12.2015.GODINE
Zahtjev Ustavnom sudu Federacije BiH za utvrđivanje usklađenosti člana 6.st.2. člana 27. te članova 69.do 73. Zakona o notarima sa Ustavom Federacije BiH podnesen je 19.04.2010.godine.
Ustavni sud je povodom ovog zahtjeva donio presudu 02.12.2015.god. koja je javno objavljena 19. 01.2016.godine. Objavljivanju presude u Ustavnom sudu prisustvovali su predsjednik Komore, prdsjednik UO i jedan broj članova UO Komore.
Istog dana u Komori je održana sjednica UO na kojoj se raspravljalo o aktivnostima koje će trebati preduzeti nakon objavljivanja presude u Službenim novinama FBiH.
Na sjednici UO održanoj 15.02.2016.godine zaključeno je da se traži održavanje
zajedničkog sastanka sa Federalnim ministrom pravde na kome bi se raspravljalo o:
-Zakonu o notarima FBiH;
-Zakonu o stvarnim pravima FBiH;
-Zakonu o upisu poslovnih subjekata u sudski registar;
-Zakonu o nasljeđivanju FBiH i
-Porodičnom zakonu FBiH.
Pored rasprave o navedenim zakonima, na sastanku bi se razgovaralo i o aktivnostima na izradi novog Zakona o advokaturi FBiH.
O ovom zaključku UO i inicijativi za održavanje zajedničkog sastanka sa ministrom pravde FBiH, Ministrastvu pravde predsjednik Komore je uputio pisani zahtjev sa molbom da se u što kraćem roku održi zajednički sastanak.
Ne čekajući održavanje zajedničkog sastanka, UO komore je na sjednici održanoj 15.06.2016.godine raspravljao o prijedlogu izmjena i dopuna navedenih zakona koga je sačinila Amila Kunosić, član UO. U nastavku slijedi tekst prijedloga koga je nakon rasprave usvojio UO.
Shodno Odluci Ustavnog suda F BiH broj U-15/10 od 02.12.2015. godine, potrebno je pristupiti izmjenama i dopunama sljedećih zakona:
1. Zakon o stvarnim pravima („Sl. Novine F BiH“ br. 66/13 i 100/13);
2. Zakon o nasljeđivanju („S. Novine F BiH“ br. 80/14);
3. Zakon o zemljišnim knjigama („Sl. Novine F BiH“ br. 19/03 i 54/04);
4. Porodični zakon F BiH („Sl. Novine F BiH“ br. 35/05, 41/05 i 31/14);
5. Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sl. Novine BiH“ br. 27/05, 68/05, 43/09 i 63/14);
Smatramo da postupak izmjena navedenih zakona, treba pokrenuti u što kraćem roku, kako bismo mogli početi raditi poslove u skladu sa Zakonom o advokaturi F BiH („Sl. Novine F BiH“ br. 40/02, 29/03, 18/05 i 68/05).
Predlažemo izmjene i dopune zakona kako slijedi:
1- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stvarnim pravima Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. Novine F BiH“ br. 66/13 i 100/13)
Član 1.
Član 53, stav 2 mijenja se, i ubuduće glase:
„Pravni posao iz stav 1 ovog člana zaključuje se u pismenoj formi kod notara ili advokata. Ako je pravni posao zaključen kod advokata, mora biti ovjeren kod notara ili suda.
U stavu 3 istog člana brišu se riječi notarski obrađena, a ubuduće glasi „notarski ili sudski ovjerena“.
Sadašnji tekst Člana 53, stav 2 i 3 Zakona o stvarnim pravima: „(2) Pravni posao iz stava 1. ovog člana zaključuje se u obliku notarski obrađene isprave.
(3) Vlasništvo se prenosi na osnovu valjano očitovane volje zemljišnoknjižnog vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo pređe na sticaoca (causula intabulandi). Ova izjava volje može biti data u pravnom poslu koji je upravljen na prenos vlasništva, ali može biti data i u posebnoj ispravi, u kojem slučaju ta isprava mora biti notarski obrađena.“
Član 2.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH“.
2 – Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nasljeđivanju Federacije Bosne i Hercegovine („S. Novine F BiH“ br. 80/14)
Član 1.
Član 128 mijenja se, i ubuduće glasi:
„Ugovor o nasljeđivanju se zaključuje u pismenoj formi kod notara ili advokata. Ako se zaključuje kod advokata mora biti notarski ili sudski ovjeren. Obaveza je notara ili advokata da stranke pouči o svim nasljednopravnim posljedicama ugovora o nasljeđivanju, kao i mogućnostima njegovog raskida ili opoziva.“
Sadašnji tekst člana 128 :“Ugovor o nasljeđivanju se zaključuje u formi notarski obrađene isprave. Obaveza je notara da stranke pouči o svim nasljednopravnim posljedicama ugovora o nasljeđivanju, kao i mogućnostima njegovog raskidanja ili opoziva.“
Član 2.
Član 130. stav 1, mijenja se i glasi:
„Ugovor o nasljeđivanju stranke mogu raskinuti sporazumom, koji mora biti zaključen u pismenoj formi kod notara ili advokata. Ako se sporazumni raskid ugovora zaključuje kod advokata, mora biti notarski ili sudski ovjeren.“
Sadašnji tekst člana 130. stav 1 : „Ugovor o nasljeđivanju stranke mogu raskinuti sporazumom koji mora biti u formi notraski obrađene isprave.“
Član 3.
Član 131. stav 3, mijenja se i glasi:
„Jednostrani opoziv mora biti učinjen u pismenoj formi kod notara ili advokata. Ako je učinjen kod advokata mora biti notarski ili sudski ovjeren. Jednostrani opoziv ugovora mora biti saopćen drugoj strani, inače ne proizvodi djelovanje.“
Sadašnji tekst člana 131, stav 3: „Jednostrani opoziv mora biti učinjen u formi notarski obarđene isprave i saopćen drugoj strani, inače ne proizvodi djelovanje.“
Član 4.
Član 136. stav 2. mijenja se i ubuduće glasi:
„ Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života mora biti sastavljen u pismenoj formi kod notara ili advokata. Ako je sastavljen kod advokata mora biti notarski ili sudski ovjeren.“
Sadašnji tekst člana 136. stav 2: „Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života mora biti sastavljen u formi notarski obrađene isprave.“
Član 5.
Član 138. stav 2. mijenja se i ubuduće glasi:
„Obaveza je notara i advokata da stranke pouči o nasljednopravnim posljedicama iz stav 1. ovog člana i u ispravi naznači da je tako postupio.“
Sadašnji tekst člana 138. stav 2: „Obaveza je notara da stranke pouči o nasljedno pravnim posljedicama iz stava 1. ovog člana i u ispravi naznači da je tako postupio.“
Član 6.
Član 147. stav 1. i stav 2. mijenja se i ubuduće glasi:
„(1) Ugovor o doživotnom izdržavanju mora biti zaključen u pismenoj formi kod notara ili advokata. Ako je zaključen kod advoakta mora biti sudski ili notarski ovjeren.
(2) Iza riječi notara, dodaje se riječ „i advokata“.
Sadašnji tekst člana 147: „(1) Ugovor o doživotnom izdržavanju mora biti zaključen u formi notarski obrađene isprave. (2) Obaveza je notara da stranke pouči o nasljednopravnim posljedicama ugovora o doživotnom izdržavanju i u ispravi naznači da je tako psotupljeno.“
Član 7.
Član 163. stav 1. mijenja se i ubuduće glasi:
„Nasljednik se može odreći od nasljeđa izjavom sastavljenom u pismenoj formi kod notara ili advokata ili izjavom datom na zapisnik kod suda do donošenja prvostepene odluke. Ako je izjava sastavljena kod advokata mora biti sudski ili notarski ovjerena.“
Sadašnji tekst člana 163. stav 1:“ Nasljednik se može odreći od nasljeđa izjavom u formi notraski obrađene isprave ili izjavom datom na zapisnik kod suda do donošenja prvostepene odluke:“
Član 8.
Član 167. stav 3. mijenja se i ubuduće glasi:
„Za punovažnost ovog ugovora potrebno je da bude sastavljen u pismenoj formi kod notara ili advokata. Ako je sastavljen kod advokata mora biti notarski ili sudski ovjeren.“
Sadašnji tekst člana 167. stav 3:“ Za punovažnost ovog ugovora potrebno ej da bude sastavljen u formi notarski obrađene isprave.“
Član 9.
Član 176. stav 2. mijenja se i ubuduće glasi:
„Ugovor o prijenosu nasljednog dijela mora biti sastavljen u pismenoj formi kod notara ili advokata. Ako je sastavljen kod advokata mora biti sudski ili notarski ovjeren.“
Sadašnji tekst člana 176. stav 2: „ Ugovor o prijenosu nasljednog dijela mora biti notarski obrađen.“
Član 10.
U članu 237. stav 6. mijenja se prva rečenica i ubuduće glasi:
„Izjava o primanju nasljeđa ili o odricanju od nasljeđa koja je podnesena sudu mora biti sastavljena kod notara ili advokata pismenoj formi, kao i punomoć za davanje nasljedničke izjave. Ako je izjava i punomoć sastavljena kod advokata mora biti notarski ili sudski ovjerena.“ Druga rečenica ovog stava ostaje nepromijenjena.
Sadašnji tekst prve rečenice u članu 237. stav 6: „Izjava o primanju naslijeđa ili o odricanju od nasljeđa koja je podnesena sudu mora biti notarski obrađena, kao i punomoć za davanje nasljedničke izjave.“
Član 11.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH.“.
3 – Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o zemljišnim knjigama („Sl. Novine F BiH“ br. 19/03 i 54/04);
Član 1.
U Zakonu o zemljišnim knjigama Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“ br. 19/03 i 54/04) u članu 41. stav 2. iza riječi „notarski“ dodaju se riječi „ili sudski“, te se ostali dio rečenice „osim ako za ugovor na osnovu kojeg se vrši promjena prava zahtjeva notarska obrada“ briše.
Sadašnji tekst člana 41. stav2: „Odobrenje prema stavu 1. ovog člana mora biti notarski ovjereno, osim ako za ugovor na osnovu kojeg se vrši promjena prava zahtjeva notarska obrada.“
Član 2.
U članu 58. mijenja se druga rečenica i ubuduće glasi:
„Ovo ne važi ukoliko je sporazumom sastavljenim kod notara ili advokata između vlasnika zemljišnoknjižnog tijela i zainteresovanog određeno nešto drugo. Ako je sporazum sastavljen kod advokata mora biti sudski il notarski ovjeren.“
Sadašnji tekst druge rečenice člana 58:“ Ovo ne važi ukoliko notarski obrađeni sporazum između vlasnika zemljišnoknjižnog tijela i zainteresiranog određuje nešto drugo.“
Član 3.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH“.
4 – Zakon o izmjenama i dopunama Porodičnog zakona Federacije BiH („Sl. Novine Federacije BiH“ br. 35/05, 41/05 i 31/14);
Član 1.
Član 238. stav 2 mijenja se i ubuduće glasi:
„Sporazum iz stava 1. ovog člana roditelji mogu zaključiti kod notara ili advokata, s tim što sporazum zaključen kod advokata mora biti sudski ili notarski ovjeren. Notar ili advokat dužni su ovu ispravu dostaviti organu starateljstva.“
Sadašnji tekst člana 238. stav 2: „ Sporazum iz stava 1. ovog člana roditelji mogu zaključiti i pred notarom u formi notarski obrađene isprave. Notar je dužan ovu ispravu dostaviti organu starateljstva.“
Član 2.
Član 245. stav 1 mijenja se i ubuduće glasi:
„Izdržavana osoba kao i obveznik izdržavanja može tražiti da sud povisi, snizi ili ukine izdržavanje dosuđeno ranijom pravomoćnom presudom, ili sporazumom postignutim pred organom starateljstva, ili u pismenoj formi sastavljenoj kod notara ili advokata, ako su se izmijenile okolnosti na osnovu kojih je donesena ranija presuda, odnosno sporazum. Ako je sporazum sačinjen kod advokata mora biti sudski ili notarski ovjeren.“
Sadašnji tekst člana 245. stav 1: „Izdržavana osoba kao i obveznik izdržavanja može tražiti da sud povisi, snizi ili ukine izdržavanje dosuđeno ranijom pravomoćnom presudom, ili sporazumom postignutim pred organom starateljstva, ili u formi notarski obrađene isprave, ako su se izmijenile okolnosti na osnovu kojih je donesena ranija presuda, odnosno sporazum.“
Član 3.
Član 258. stav 2 mijenja se i ubuduće glasi:
„Za punovažnost ugovora nužno je da bude sastavljen kod notara ili advokata, s tim što ugovor sastavljen kod advokata mora biti sudski ili notarski ovjeren.“
Sadašnji tekst člana 258. stav 2: „Za punovažnost ugovora nužno je da isprava bude notarski obrađena.“
Član 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH“.
5 – Zakon o izmijenama i dopunama Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sl. Novine BiH“ br. 27/05, 68/05, 43/09 i 63/14);
Član 1.
Član 13. tačka 8 mijenja se i ubuduće glasi:
„Naziv, broj i datum notarski ili sudski ovjerenog akta o osnivanju subjekta upisa;“
Sadašnji tekst člana 13. tačka 8:“ Naziv, broj i datum notarski obrađenog akta o osnivanju subjekta upisa;“
Član 2.
Član 22. stav 1. tačke 2 i 3 mijenjaju se i ubuduće glase:
„(2) Notarski ili sudski ovjeren akt o osnivanju ili akt o izmjenama općih podataka od značaja za pravni promet već osnovanog, odnosno registriranog subjekta upisa kojim se utvrđuje osnivanje,
odnosno izmjena bitnih podataka. Ovi akti moraju biti urađeni ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa;
(3) notarski ili sudski ovjeren statut poslovnog subjekta urađen ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa;“
Sadašnji tekst člana 22. stav 1. tačka 2 i 3: (2) notarski obrađeni akt o osnivanju ili akt o izmjenama općih podataka od značaja za pravni promet već osnovanog, odnosno registriranog subjekta upisa kojim se utvrđuje osnivanje, odnosno izmjena bitnih podataka;
(3) notarski utvrđen statut poslovnog subjekta;“
Član 3.
Član 27. stav 1. tačka 1 mijenja se i ubuduće glasi:
„Notarski ili sudski ovjeren akt o osnivanju urađen, ili od strane notara, ili advokata, ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa.“
Sadašnji tekst člana 27. stav 1. tačka 1: „ notarski obrađen akt o osnivanju;“
Član 4.
Član 29. stav 1. tačke 2 i 3 se mijenjaju i ubuduće glase:
„(2) Notarski ili sudski ovjeren akt o osnivanju urađen, ili od strane notara, ili advokata, ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa.
(3) Notarski ili sudski ovjeren statut poslovnog subjekta urađen ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa;“
Sadašnji tekst člana 29. stav 1. tačka 2 i 3: „(2) notarski obrađen akt o osnivanju;
3) notarski utvrđen statut;“
Član 5.
U članu 30, brišu se riječi „notarski obrađen ugovor o osnivanju“ i dodaje se sljedeći tekst „notarski ili sudski ovjeren ugovor o osnivanju urađen, ili od strane notara, ili advokata
Sadašnji tekst člana 30: „Uz prijavu za upis u registar osnivanja poslovnog udruženja prilažu se: notarski obrađen ugovor o osnivanju, dokaz o uplati osnovnog kapitala u novcu kao i dokaz o stavljanju stvari i prava na raspolaganje poslovnom udruženju u skladu sa ugovorom, odluka o imenovanju zastupnika poslovnog udruženja i ovjeren potpis zastupnika poslovnog udruženja.“
Član 6.
U članu 33, brišu se riječi „notarski obrađen ugovor o osnivanju“ i dodaje se sljedeći tekst „notarski ili sudski ovjeren akt o izmijenama i/ili dopunama tih podataka, urađen, ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa;“
Sadašnji tekst člana 33: Kod upisa promjena podataka od značaja za pravni promet kao što su: promjena firme, sjedišta subjekta upisa, djelatnosti subjekta upisa, lica ovlašćena za zastupanje, promjene osnivača i drugih promjena u registar se dostavlja notarski obrađen akt o izmjenama i/ili dopunama tih podataka.“
https://www.advokat.attorney/
Član 7.
U članu 36. stav 1. brišu se riječi „notarski obrađene izmijene osnivačkog akta, odnosno statuta društva“ i dodaje se sljedeći tekst „notarski ili sudski ovjeren izmijenjen osnivački akt, odnosno statut društva, urađen, ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa;“
Sadašnji tekst člana 36. stav1 :“ Uz prijavu za upis u registar povećanja osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću prilaže se: odluka o povećanju osnovnog kapitala i notarski obrađene izmjene osnivačkog akta, odnosno statuta društva donesene u skladu sa statutom društva, potvrda banke o uplati uloga, odnosno dokaz o unošenju novih uloga u skladu sa tom odlukom, odnosno, prema potrebi, saglasnost nadležnog organa za sticanje značajnog ili većinskog učešća kapitala.“
Član 8.
Član 38 mijenja se i ubuduće glasi:
„(1) Uz prijavu za upis u registar pristupa novoga člana društvu s neograničenom solidarnom
o dgovornošću prilažu se notarski ili sudski ovjeren izmijenjen osnivački akt društva, urađen, ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa.
(2) Uz prijavu za upis prestanka članskoga odnosa u društvu s neograničenom solidarnom
odgovornošću prilaže se isprava kojom se dokazuje temelj prestanka članskoga odnosa i notarski ili sudski ovjeren izmijenjen osnivački akt društva, urađen, ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa.
(3) Uz prijavu za upis u registar pristupa novoga člana komanditnog društva i društva s
ograničenom odgovornošću prilaže se odluka tijela upravljanja subjekta upisa, odnosno ugovor
o prijenosu udjela, i notarski ili sudski ovjerene izmijene i dopune osnivačkog akt, odnosno statut društva, urađen, ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa.
(4) Uz prijavu za upis prestanka članskoga odnosa u komanditnom društvu i društvu s
ograničenom odgovornošću prilaže se isprava kojom se dokazuje temelj prestanka članskoga odnosa i notarski ili sudski ovjerene izmijene i dopune osnivačkog akt, odnosno statut društva, urađen, ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa.“
Sadašnji tekst člana 38: „(1) Uz prijavu za upis u registar pristupa novoga člana društvu s neograničenom solidarnom odgovornošću prilažu se notarski obrađene izmjene akta o osnivanju.
(2) Uz prijavu za upis prestanka članskoga odnosa u društvu s neograničenom solidarnom
odgovornošću prilaže se isprava kojom se dokazuje temelj prestanka članskoga odnosa i
notarski obrađene izmjene akta o osnivanju.
(3) Uz prijavu za upis u registar pristupa novoga člana komanditnog društva i društva s
ograničenom odgovornošću prilaže se odluka tijela upravljanja subjekta upisa, odnosno ugovor
o prijenosu udjela, kao i notarski obrađene izmjene i dopune osnivačkoga akta, odnosno statuta.
(4) Uz prijavu za upis prestanka članskoga odnosa u komanditnom društvu i društvu s
ograničenom odgovornošću prilaže se isprava kojom se dokazuje temelj prestanka članskoga odnosa i notarski obrađene izmjene i dopune osnivačkoga akta, odnosno statuta.
Član 9.
Član 39. stav 7 mijenja se i ubuduće glasi:
„(7) Ukoliko se promjene iz ovog člana vrše izmjenama osnivačkog akta, uz prijavu za upis
promjena u registar prilaže se notarski ili sudski ovjerena izmijen i/ili dopuna osnivačkog akta, urađena, ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa.“
Sadašnji tekst člana 38. stav 7: „(7) Ukoliko se promjene iz ovog člana vrše izmjenama osnivačkog akta, uz prijavu za upis promjena u registar prilaže se notarski obrađena izmjena i/ili dopuna osnivačkog akta.“
Član 10.
Član 42 mijenja se i ubuduće glasi:
„Uz prijavu za upis novih poslovnih subjekata nastalih podjelom prilaže se odluka skupštine o
podjeli poslovnog subjekta i diobni bilans odobren od skupštine, te notarski ili sudski ovjereni osnivački akti društava nastalih podjelom, urađenih, ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u nekom od poslovnih subjekata.“
Sadašnji tekst člana 42: „Uz prijavu za upis novih poslovnih subjekata nastalih podjelom prilaže se odluka skupštine o podjeli poslovnog subjekta i diobni bilans odobren od skupštine, te notarski obrađeni osnivački akti društava nastalih podjelom.“
Član 11.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH“.
Sjednici UO na kojoj se raspravljalo o prijedlogu izmjena navedenih zakona prisustvovao je i Faruk Ćupina, advokat iz Mostara i to u svojstvu poslanika u Parlamentu FbiH koji je i sam preduzeo niz aktivnosti na planu provođenja presude ustavnog suda, a prerthodno mu je dostavljen i prijedlog izmjena navedenih zakona koga je sačinila kolegica Amila Kunosić.
Stavove UO u pogledu izmjena Zakona o notarima FBiH na Međunarodnom savjetovanju iz građanskog i trgovačkog zakonodavstva u Neumu, na okruglom stolu na temu:
''Aktualni razvoj notarijata u Jugoistočnoj Europi s osvrtom na presudu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine'' u svojstvu izlagača iznio je Branko Marić – predsjednik Komore.
Na istoj sjednici UO, Bekir Gavrankapetanović je upoznao članove UO o aktivnostima na sastavljanju zahtjeva za ocjenu ustavnosti navedenih zakona sa Ustavom FBiH a u smislu presude Ustavnog suda FBiH, a koje preduzima Hakija Kurtović, advokat iz Sarajeva.
UO je ovu inicijativu podržao uz prijedlog da se kolegi Kurtoviću pruži sva potrebna pomoć I podrška u sačinjavanju zahtjeva za Ustavni sud.
Uz sve navedene aktivnosti, važno je napomenuti da je na prijedlog UO krajem juna mjeseca 2016.godine u Komori održan zajednički sastanak sa predstavnicima Notarske komore FBiH na kome se vodila rasprava o načinu provođenja presude Ustavnog suda FBiH. Do jedinstvenog stava se nije došlo jer su pristupi i shvaćanje suštine prersude Ustavnog suda bili različiti, a notari se nisu htjeli odreći niti jednog posla koga su radili po neustavnom Zakonu.
O problemu provođenja presude Ustavnog suda FBiH kao i o postupku podnošenja zahtjeva za ocjenu ustavnosti ranije navedenih zakona, raspravljalo se i na zajedničkoj sjednici UO Advokatske komore FBiH sa UO RAK Bihać održanoj u Bihaću 14.09.2016.god.Članovi Upravnih odbora su upoznati da je potpresjednik Federacije BiH gosp. Milan Dunović potpiso posebnu punomoć kojom je ovlastio kolegu Kurtović Hakiju da ga zastupa pred Ustavnim sudom FBiH povodom zahtjeva za ocjenu ustavnosti navedenih zakona.
Do traženog sastanka sa ministrom pravde FBiH nije došlo, ali je na sjednici UO održanoj 21.12.206.godine,UO upoznat sa dopisom Ministrstva pravde za“Delegiranje člana radne grupe za provođenje Presude Ustavnog suda FBIH, broj U-15/10 od 02.12.2015. godine
UO je u radnu grupu u ime Advokatske komore imenovao Biser Adnana, člana UO s tim da kolegi Adnanu u radu pomažu i svi ostali članovi UO kada on to bude smatrao potrebnim.
Na sjednici održanoj 27.02.2017.godine, UO je utvrdio prijedlog izmjena Zakona o notarima FBiH, a u skladu sa presudom Ustavnog suda koji je dostavljen Ministrstvu pravde u teksu kako slijedi:
Shodno Odluci Ustavnog suda F BiH broj U-15/10 od 02.12.2015. godine, predlažemo izmjene i dopune Zakona o notarima FBiH kako slijedi:
Član 6.
Predlažemo da se clan 6. Zakona o notarima FBiH (u daljem tekstu Zakon) briše.
Ovo zbog toga što je isti diskriminirajući i nema razloga niti osnova da se nalazi u Zakonu.Smatramo da pravo pristupa polaganju notarskog ispita treba omogućiti svim licima koja ispunjavaju uslove za obavljanje notarske službe, a koji su utvrđeni u članu 26. Zakona.
Detaljno obrazloženje je sadržano u presudi Ustavnog suda.
Član 27.
Kada je u pitanju član 27. Zakona, smatramo da ga treba formulisati tako da se u cjelini ispoštuje odluka Suda i da se u Zakonu ne ograničava broj notara na način kako je to sada regulisano. Cijenimo da se svim zainteresovanim licima koja ispunjavaju propisane uslove, na jednak način omogući obavljanje notarske službe, čime bi se u potpunosti promovisao princip konkurencije na način kako je to u advokaturi, a sve u interesu što jednostavnijeg i bržeg ostvarivanja prava građana.
Uporište za ovakvo mišljenje, sadržano je u obrazloženju presudeUstavnog suda i ne vidimo drugog načina za njeno dosljedno sprovođenje od navedenog.
Član 73.
Predlažemo da se u članu 73. u stavu 1. brišu tačke 4. i 5.
Također predlažemo da se u istom članu brišu stavovi 3. i 4.
Naime, posao notara je ono što je država prenijela na njih, dakle, vršenje javnih ovlaštenja, pa samim tim notari ne mogu imati ulogu u sačinjavanju isključivo privatnih isprava.
Dakle, notari treba da štite javni interes, a advokati su zaštitinici privatnog interesa, pa slijedom navedenog, sačinjavanje privatnih isprava treba biti isključivo u nadležnosti advokature.
Član radne grupe Ministrstva pravde kolega Adnan Biser je UO na sjednici održanoj 09.05.2017.godine podnio pisani izvještaj o radu radne grupe Ministrstva u tekstu koji slijedi:
„Kao što Vam je poznato, dana 10.01.2017.g. Federalno ministasrtvo pravde je svojim Rješenjem broj 02-49-5393-1/16 imenovalo Komisiju za provođenje Presude Ustavnog suda Federacije BiH broj U-15/10 od 02.12.2015.g.. U Komisiju su imenovani:
1. Mato Jozić, predstavnik Federalnog ministasrtva pravde (Ministasr)
2. Mersiha Udovčić, član- predstavnik Federalnog ministarstva pravde
3. Slavica Čurić- član- predstavnikVrhovnog suda FBIH
4. Anica Nakić- član, predstavnik Notarske komore FBIH
5. Adnan Biser-član, predstavnik Advokatske komore FBIH.
Zadatak Komisije na osnovu gore označenog Rješenja bio je da:
- utvrdi način izvršenja Presude Ustavnog suda Federacije BiH broj U-15/10 od 02.12.2015.g. kojom je utvrđeno da član 6. stav 1., u dijelu koji glasi: „kao i lice koje ispunjava pretpostavke iz stava 2. ovog člana“ i stav 2. istog člana, te čl. 27. i 73. Zakona o notarima (Službene novine FBIH broj 45/02), nisu u skladu sa Ustavom FBIH
- pripremi Nacrt zakona kojim će se izvršiti navedena presuda i korigovati druge odredbe Zakona o notarima za koje se analizom utvrdi da je neophodna njihova korekcija.
Komisija se sastala samo dva puta (13.02.2017.g. i 09.03.2017.g.) o čemu sam obavijestio ranije Advokatsku komoru FBIH. Na posljednjem sastanku koji je održan 09.03.2017.g., dogovoreno je da član – predstavnik Notarske komore FBIH i član – predstavnik Advokatske komore FBIH dostave prijedlog izmjena i dopuna Zakona o notarima, kao i svoju viziju implementacije Presude Ustavnog suda FBIH.
Notari su po svom predstavniku dostavili prijedlog izmjena koji šaljem u prilogu, a i mi smo dali svoj prijedlog izmjena Zakona o notarima uz napomenu da sam na Zapisnik kao član komisije istakao da se provođenje Presude Ustavnog suda ne može ograničiti samo na Zakon o notarima FBIH već da se treba pristupiti izmjeni i ostalih Zakona: Zakona o stvarnim pravima FBIH, Zakona o nasljeđivanju FBIH, Zakona o zemljišnim knjigama, Porodičnog zakon, Zakona o registraciji poslovnih subjekata.
Iako je Zaključak sa sastanka od 09.03.2017.g. bio da se nastavi rad Komisije i da se usaglase izmjene zakona, Ministar je bez posebnog objašnjenja obustavio rad Komisije.
Na kraju, ne treba zaboraviti da je u međuvremenu kao gost Notarske komore FBIH bio u posjeti Notarskoj komori Bavarske o čemu su se mogli pročitati komentari na web portalima?!“
Nakon „obustavljanja“ rada Komisije u više navrata je pokušano da se stupi u kontakt sa Federalnim ministrom pravde i da se čuju razlozi zbog kojih je na tako jednostran način i bez ikakvog obrazloženja prekinut rad Komisije. I pored usmeno datih obećanja da će do susreta doći, do istog, iz nama nepoznatih razloga nije došlo.
U međuvremenu smo saznali da su protiv Presude ustavnog suda FBiH podnesene dvije apelacije Ustavnom sudu BiH i to jedna u ime Parlamenta FBiH i druga koju su potpisali notari u Federaciji BiH. Koliko god to izgledalo apsurdno, ovim apelacijama se bavio Ustavni sud BiH, a po svemu sudeći postupak pred ustavnim sudom BiH je bio razlog za prekid rada Komisije.
Poznato nam je da je apelaciju Parlamenta FBiH, Ustavni sud BiH odbacio kao nedopuštenu, a pretpostavljamo da će na isti način postupiti kad je u pitanju apelacija koju su podnijeli notari. Odluku o ovoj apelaciji, po saznanjima koja imamo, očekujemo u vrlo skoro vrijeme.
Kako na usmena traženja nismo mogli realizovati zajednički sastanak sa ministrom pravde i njegovim saradnicima, 08.11.207. god. Federalnom ministru pravde predsjednik Komore i predsjednik UO Komore su uputili pismo u kome su tražili zajednički sastanak na kome bi razgovarali o problemu provođenja presude Ustavnog suda, Zakonu o advokaturi i drugim aktuelnim pitanjima advokature u Federaciji BiH.
Konačno, 20.11.2017. godine ministar pravde sa saradnicima je primio delegaciju Komore na razgovor. Na sastanku je ministar govorio o problemima sa kojima se svakodnevno susreće u Minisarstvu, a takođe je, na naše insistiranje vrlo uopšteno govorio i o problemu provođenja presude Ustavnog suda. Iako decidno nije rekao da je razlog za prekid rada Komisije, postupak povodom apelacija pred Ustavnim sudom BiH, to se iz svega rečenog moglo gotovo sigurno zaključiti. Dobili smo obećanje da će se rad Komisije vrlo brzo nastaviti.
Ovo bi u najkraćem bilo sve što je poznato a odnosi se na postupak provođenja presude Ustavnog suda o ocjeni ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o notarima FBiH.
Takođe, smatramo bitnim sa kolegama podijeliti saznanje koje imamo vezano za postupak povodom apelacije za ocjenu ustavnosti odredaba „seta“ zakona koji su u vezi sa Zakonom o notarima a o čemu treba odlučivati Ustavni sud FBiH. Naime, Ustavni sud FBiH će vrlo brzo staviti na dnevni red i odlučivati o apelaciji koju je podnio potpredsjednik Federacije BiH gos. Milan Dunović, a koga, kao što je već navedeno, po posebnoj punomoći pred Ustavnim sudom zastupa kolega Hakija Kurtović.
U ovaj postupak pred Ustavnim sudom, kao zainteresovana strana će se uključiti i advokatska komora FBiH.
Na kraju, ovom prilikom sve kolegice i kolege advokate, stručne saradnike i advokatske pripravnike želimo informisati da je UO sačinio konačan tekst novog Zakona o advokaturi i isti smo dostavili ministru pravde koji je čvrsto obećao da će bez odlaganja, kako je rekao „po žurnom postupku“ tekst Zakona staviti u parlamentarnu proceduru. Mi smo iskazali spremnost da u svakom momentu stojimo na raspolaganju u smislu eventualnih dopuna ili izmjena teksta Zakona koga smo dostavili.
Uz poštovanje i kolegijalni pozdrav!
Zahtjev Ustavnom sudu Federacije BiH za utvrđivanje usklađenosti člana 6.st.2. člana 27. te članova 69.do 73. Zakona o notarima sa Ustavom Federacije BiH podnesen je 19.04.2010.godine.
Ustavni sud je povodom ovog zahtjeva donio presudu 02.12.2015.god. koja je javno objavljena 19. 01.2016.godine. Objavljivanju presude u Ustavnom sudu prisustvovali su predsjednik Komore, prdsjednik UO i jedan broj članova UO Komore.
Istog dana u Komori je održana sjednica UO na kojoj se raspravljalo o aktivnostima koje će trebati preduzeti nakon objavljivanja presude u Službenim novinama FBiH.
Na sjednici UO održanoj 15.02.2016.godine zaključeno je da se traži održavanje
zajedničkog sastanka sa Federalnim ministrom pravde na kome bi se raspravljalo o:
-Zakonu o notarima FBiH;
-Zakonu o stvarnim pravima FBiH;
-Zakonu o upisu poslovnih subjekata u sudski registar;
-Zakonu o nasljeđivanju FBiH i
-Porodičnom zakonu FBiH.
Pored rasprave o navedenim zakonima, na sastanku bi se razgovaralo i o aktivnostima na izradi novog Zakona o advokaturi FBiH.
O ovom zaključku UO i inicijativi za održavanje zajedničkog sastanka sa ministrom pravde FBiH, Ministrastvu pravde predsjednik Komore je uputio pisani zahtjev sa molbom da se u što kraćem roku održi zajednički sastanak.
Ne čekajući održavanje zajedničkog sastanka, UO komore je na sjednici održanoj 15.06.2016.godine raspravljao o prijedlogu izmjena i dopuna navedenih zakona koga je sačinila Amila Kunosić, član UO. U nastavku slijedi tekst prijedloga koga je nakon rasprave usvojio UO.
Shodno Odluci Ustavnog suda F BiH broj U-15/10 od 02.12.2015. godine, potrebno je pristupiti izmjenama i dopunama sljedećih zakona:
1. Zakon o stvarnim pravima („Sl. Novine F BiH“ br. 66/13 i 100/13);
2. Zakon o nasljeđivanju („S. Novine F BiH“ br. 80/14);
3. Zakon o zemljišnim knjigama („Sl. Novine F BiH“ br. 19/03 i 54/04);
4. Porodični zakon F BiH („Sl. Novine F BiH“ br. 35/05, 41/05 i 31/14);
5. Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sl. Novine BiH“ br. 27/05, 68/05, 43/09 i 63/14);
Smatramo da postupak izmjena navedenih zakona, treba pokrenuti u što kraćem roku, kako bismo mogli početi raditi poslove u skladu sa Zakonom o advokaturi F BiH („Sl. Novine F BiH“ br. 40/02, 29/03, 18/05 i 68/05).
Predlažemo izmjene i dopune zakona kako slijedi:
1- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stvarnim pravima Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. Novine F BiH“ br. 66/13 i 100/13)
Član 1.
Član 53, stav 2 mijenja se, i ubuduće glase:
„Pravni posao iz stav 1 ovog člana zaključuje se u pismenoj formi kod notara ili advokata. Ako je pravni posao zaključen kod advokata, mora biti ovjeren kod notara ili suda.
U stavu 3 istog člana brišu se riječi notarski obrađena, a ubuduće glasi „notarski ili sudski ovjerena“.
Sadašnji tekst Člana 53, stav 2 i 3 Zakona o stvarnim pravima: „(2) Pravni posao iz stava 1. ovog člana zaključuje se u obliku notarski obrađene isprave.
(3) Vlasništvo se prenosi na osnovu valjano očitovane volje zemljišnoknjižnog vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo pređe na sticaoca (causula intabulandi). Ova izjava volje može biti data u pravnom poslu koji je upravljen na prenos vlasništva, ali može biti data i u posebnoj ispravi, u kojem slučaju ta isprava mora biti notarski obrađena.“
Član 2.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH“.
2 – Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nasljeđivanju Federacije Bosne i Hercegovine („S. Novine F BiH“ br. 80/14)
Član 1.
Član 128 mijenja se, i ubuduće glasi:
„Ugovor o nasljeđivanju se zaključuje u pismenoj formi kod notara ili advokata. Ako se zaključuje kod advokata mora biti notarski ili sudski ovjeren. Obaveza je notara ili advokata da stranke pouči o svim nasljednopravnim posljedicama ugovora o nasljeđivanju, kao i mogućnostima njegovog raskida ili opoziva.“
Sadašnji tekst člana 128 :“Ugovor o nasljeđivanju se zaključuje u formi notarski obrađene isprave. Obaveza je notara da stranke pouči o svim nasljednopravnim posljedicama ugovora o nasljeđivanju, kao i mogućnostima njegovog raskidanja ili opoziva.“
Član 2.
Član 130. stav 1, mijenja se i glasi:
„Ugovor o nasljeđivanju stranke mogu raskinuti sporazumom, koji mora biti zaključen u pismenoj formi kod notara ili advokata. Ako se sporazumni raskid ugovora zaključuje kod advokata, mora biti notarski ili sudski ovjeren.“
Sadašnji tekst člana 130. stav 1 : „Ugovor o nasljeđivanju stranke mogu raskinuti sporazumom koji mora biti u formi notraski obrađene isprave.“
Član 3.
Član 131. stav 3, mijenja se i glasi:
„Jednostrani opoziv mora biti učinjen u pismenoj formi kod notara ili advokata. Ako je učinjen kod advokata mora biti notarski ili sudski ovjeren. Jednostrani opoziv ugovora mora biti saopćen drugoj strani, inače ne proizvodi djelovanje.“
Sadašnji tekst člana 131, stav 3: „Jednostrani opoziv mora biti učinjen u formi notarski obarđene isprave i saopćen drugoj strani, inače ne proizvodi djelovanje.“
Član 4.
Član 136. stav 2. mijenja se i ubuduće glasi:
„ Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života mora biti sastavljen u pismenoj formi kod notara ili advokata. Ako je sastavljen kod advokata mora biti notarski ili sudski ovjeren.“
Sadašnji tekst člana 136. stav 2: „Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života mora biti sastavljen u formi notarski obrađene isprave.“
Član 5.
Član 138. stav 2. mijenja se i ubuduće glasi:
„Obaveza je notara i advokata da stranke pouči o nasljednopravnim posljedicama iz stav 1. ovog člana i u ispravi naznači da je tako postupio.“
Sadašnji tekst člana 138. stav 2: „Obaveza je notara da stranke pouči o nasljedno pravnim posljedicama iz stava 1. ovog člana i u ispravi naznači da je tako postupio.“
Član 6.
Član 147. stav 1. i stav 2. mijenja se i ubuduće glasi:
„(1) Ugovor o doživotnom izdržavanju mora biti zaključen u pismenoj formi kod notara ili advokata. Ako je zaključen kod advoakta mora biti sudski ili notarski ovjeren.
(2) Iza riječi notara, dodaje se riječ „i advokata“.
Sadašnji tekst člana 147: „(1) Ugovor o doživotnom izdržavanju mora biti zaključen u formi notarski obrađene isprave. (2) Obaveza je notara da stranke pouči o nasljednopravnim posljedicama ugovora o doživotnom izdržavanju i u ispravi naznači da je tako psotupljeno.“
Član 7.
Član 163. stav 1. mijenja se i ubuduće glasi:
„Nasljednik se može odreći od nasljeđa izjavom sastavljenom u pismenoj formi kod notara ili advokata ili izjavom datom na zapisnik kod suda do donošenja prvostepene odluke. Ako je izjava sastavljena kod advokata mora biti sudski ili notarski ovjerena.“
Sadašnji tekst člana 163. stav 1:“ Nasljednik se može odreći od nasljeđa izjavom u formi notraski obrađene isprave ili izjavom datom na zapisnik kod suda do donošenja prvostepene odluke:“
Član 8.
Član 167. stav 3. mijenja se i ubuduće glasi:
„Za punovažnost ovog ugovora potrebno je da bude sastavljen u pismenoj formi kod notara ili advokata. Ako je sastavljen kod advokata mora biti notarski ili sudski ovjeren.“
Sadašnji tekst člana 167. stav 3:“ Za punovažnost ovog ugovora potrebno ej da bude sastavljen u formi notarski obrađene isprave.“
Član 9.
Član 176. stav 2. mijenja se i ubuduće glasi:
„Ugovor o prijenosu nasljednog dijela mora biti sastavljen u pismenoj formi kod notara ili advokata. Ako je sastavljen kod advokata mora biti sudski ili notarski ovjeren.“
Sadašnji tekst člana 176. stav 2: „ Ugovor o prijenosu nasljednog dijela mora biti notarski obrađen.“
Član 10.
U članu 237. stav 6. mijenja se prva rečenica i ubuduće glasi:
„Izjava o primanju nasljeđa ili o odricanju od nasljeđa koja je podnesena sudu mora biti sastavljena kod notara ili advokata pismenoj formi, kao i punomoć za davanje nasljedničke izjave. Ako je izjava i punomoć sastavljena kod advokata mora biti notarski ili sudski ovjerena.“ Druga rečenica ovog stava ostaje nepromijenjena.
Sadašnji tekst prve rečenice u članu 237. stav 6: „Izjava o primanju naslijeđa ili o odricanju od nasljeđa koja je podnesena sudu mora biti notarski obrađena, kao i punomoć za davanje nasljedničke izjave.“
Član 11.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH.“.
3 – Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o zemljišnim knjigama („Sl. Novine F BiH“ br. 19/03 i 54/04);
Član 1.
U Zakonu o zemljišnim knjigama Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“ br. 19/03 i 54/04) u članu 41. stav 2. iza riječi „notarski“ dodaju se riječi „ili sudski“, te se ostali dio rečenice „osim ako za ugovor na osnovu kojeg se vrši promjena prava zahtjeva notarska obrada“ briše.
Sadašnji tekst člana 41. stav2: „Odobrenje prema stavu 1. ovog člana mora biti notarski ovjereno, osim ako za ugovor na osnovu kojeg se vrši promjena prava zahtjeva notarska obrada.“
Član 2.
U članu 58. mijenja se druga rečenica i ubuduće glasi:
„Ovo ne važi ukoliko je sporazumom sastavljenim kod notara ili advokata između vlasnika zemljišnoknjižnog tijela i zainteresovanog određeno nešto drugo. Ako je sporazum sastavljen kod advokata mora biti sudski il notarski ovjeren.“
Sadašnji tekst druge rečenice člana 58:“ Ovo ne važi ukoliko notarski obrađeni sporazum između vlasnika zemljišnoknjižnog tijela i zainteresiranog određuje nešto drugo.“
Član 3.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH“.
4 – Zakon o izmjenama i dopunama Porodičnog zakona Federacije BiH („Sl. Novine Federacije BiH“ br. 35/05, 41/05 i 31/14);
Član 1.
Član 238. stav 2 mijenja se i ubuduće glasi:
„Sporazum iz stava 1. ovog člana roditelji mogu zaključiti kod notara ili advokata, s tim što sporazum zaključen kod advokata mora biti sudski ili notarski ovjeren. Notar ili advokat dužni su ovu ispravu dostaviti organu starateljstva.“
Sadašnji tekst člana 238. stav 2: „ Sporazum iz stava 1. ovog člana roditelji mogu zaključiti i pred notarom u formi notarski obrađene isprave. Notar je dužan ovu ispravu dostaviti organu starateljstva.“
Član 2.
Član 245. stav 1 mijenja se i ubuduće glasi:
„Izdržavana osoba kao i obveznik izdržavanja može tražiti da sud povisi, snizi ili ukine izdržavanje dosuđeno ranijom pravomoćnom presudom, ili sporazumom postignutim pred organom starateljstva, ili u pismenoj formi sastavljenoj kod notara ili advokata, ako su se izmijenile okolnosti na osnovu kojih je donesena ranija presuda, odnosno sporazum. Ako je sporazum sačinjen kod advokata mora biti sudski ili notarski ovjeren.“
Sadašnji tekst člana 245. stav 1: „Izdržavana osoba kao i obveznik izdržavanja može tražiti da sud povisi, snizi ili ukine izdržavanje dosuđeno ranijom pravomoćnom presudom, ili sporazumom postignutim pred organom starateljstva, ili u formi notarski obrađene isprave, ako su se izmijenile okolnosti na osnovu kojih je donesena ranija presuda, odnosno sporazum.“
Član 3.
Član 258. stav 2 mijenja se i ubuduće glasi:
„Za punovažnost ugovora nužno je da bude sastavljen kod notara ili advokata, s tim što ugovor sastavljen kod advokata mora biti sudski ili notarski ovjeren.“
Sadašnji tekst člana 258. stav 2: „Za punovažnost ugovora nužno je da isprava bude notarski obrađena.“
Član 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH“.
5 – Zakon o izmijenama i dopunama Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sl. Novine BiH“ br. 27/05, 68/05, 43/09 i 63/14);
Član 1.
Član 13. tačka 8 mijenja se i ubuduće glasi:
„Naziv, broj i datum notarski ili sudski ovjerenog akta o osnivanju subjekta upisa;“
Sadašnji tekst člana 13. tačka 8:“ Naziv, broj i datum notarski obrađenog akta o osnivanju subjekta upisa;“
Član 2.
Član 22. stav 1. tačke 2 i 3 mijenjaju se i ubuduće glase:
„(2) Notarski ili sudski ovjeren akt o osnivanju ili akt o izmjenama općih podataka od značaja za pravni promet već osnovanog, odnosno registriranog subjekta upisa kojim se utvrđuje osnivanje,
odnosno izmjena bitnih podataka. Ovi akti moraju biti urađeni ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa;
(3) notarski ili sudski ovjeren statut poslovnog subjekta urađen ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa;“
Sadašnji tekst člana 22. stav 1. tačka 2 i 3: (2) notarski obrađeni akt o osnivanju ili akt o izmjenama općih podataka od značaja za pravni promet već osnovanog, odnosno registriranog subjekta upisa kojim se utvrđuje osnivanje, odnosno izmjena bitnih podataka;
(3) notarski utvrđen statut poslovnog subjekta;“
Član 3.
Član 27. stav 1. tačka 1 mijenja se i ubuduće glasi:
„Notarski ili sudski ovjeren akt o osnivanju urađen, ili od strane notara, ili advokata, ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa.“
Sadašnji tekst člana 27. stav 1. tačka 1: „ notarski obrađen akt o osnivanju;“
Član 4.
Član 29. stav 1. tačke 2 i 3 se mijenjaju i ubuduće glase:
„(2) Notarski ili sudski ovjeren akt o osnivanju urađen, ili od strane notara, ili advokata, ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa.
(3) Notarski ili sudski ovjeren statut poslovnog subjekta urađen ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa;“
Sadašnji tekst člana 29. stav 1. tačka 2 i 3: „(2) notarski obrađen akt o osnivanju;
3) notarski utvrđen statut;“
Član 5.
U članu 30, brišu se riječi „notarski obrađen ugovor o osnivanju“ i dodaje se sljedeći tekst „notarski ili sudski ovjeren ugovor o osnivanju urađen, ili od strane notara, ili advokata
Sadašnji tekst člana 30: „Uz prijavu za upis u registar osnivanja poslovnog udruženja prilažu se: notarski obrađen ugovor o osnivanju, dokaz o uplati osnovnog kapitala u novcu kao i dokaz o stavljanju stvari i prava na raspolaganje poslovnom udruženju u skladu sa ugovorom, odluka o imenovanju zastupnika poslovnog udruženja i ovjeren potpis zastupnika poslovnog udruženja.“
Član 6.
U članu 33, brišu se riječi „notarski obrađen ugovor o osnivanju“ i dodaje se sljedeći tekst „notarski ili sudski ovjeren akt o izmijenama i/ili dopunama tih podataka, urađen, ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa;“
Sadašnji tekst člana 33: Kod upisa promjena podataka od značaja za pravni promet kao što su: promjena firme, sjedišta subjekta upisa, djelatnosti subjekta upisa, lica ovlašćena za zastupanje, promjene osnivača i drugih promjena u registar se dostavlja notarski obrađen akt o izmjenama i/ili dopunama tih podataka.“
https://www.advokat.attorney/
Član 7.
U članu 36. stav 1. brišu se riječi „notarski obrađene izmijene osnivačkog akta, odnosno statuta društva“ i dodaje se sljedeći tekst „notarski ili sudski ovjeren izmijenjen osnivački akt, odnosno statut društva, urađen, ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa;“
Sadašnji tekst člana 36. stav1 :“ Uz prijavu za upis u registar povećanja osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću prilaže se: odluka o povećanju osnovnog kapitala i notarski obrađene izmjene osnivačkog akta, odnosno statuta društva donesene u skladu sa statutom društva, potvrda banke o uplati uloga, odnosno dokaz o unošenju novih uloga u skladu sa tom odlukom, odnosno, prema potrebi, saglasnost nadležnog organa za sticanje značajnog ili većinskog učešća kapitala.“
Član 8.
Član 38 mijenja se i ubuduće glasi:
„(1) Uz prijavu za upis u registar pristupa novoga člana društvu s neograničenom solidarnom
o dgovornošću prilažu se notarski ili sudski ovjeren izmijenjen osnivački akt društva, urađen, ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa.
(2) Uz prijavu za upis prestanka članskoga odnosa u društvu s neograničenom solidarnom
odgovornošću prilaže se isprava kojom se dokazuje temelj prestanka članskoga odnosa i notarski ili sudski ovjeren izmijenjen osnivački akt društva, urađen, ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa.
(3) Uz prijavu za upis u registar pristupa novoga člana komanditnog društva i društva s
ograničenom odgovornošću prilaže se odluka tijela upravljanja subjekta upisa, odnosno ugovor
o prijenosu udjela, i notarski ili sudski ovjerene izmijene i dopune osnivačkog akt, odnosno statut društva, urađen, ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa.
(4) Uz prijavu za upis prestanka članskoga odnosa u komanditnom društvu i društvu s
ograničenom odgovornošću prilaže se isprava kojom se dokazuje temelj prestanka članskoga odnosa i notarski ili sudski ovjerene izmijene i dopune osnivačkog akt, odnosno statut društva, urađen, ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa.“
Sadašnji tekst člana 38: „(1) Uz prijavu za upis u registar pristupa novoga člana društvu s neograničenom solidarnom odgovornošću prilažu se notarski obrađene izmjene akta o osnivanju.
(2) Uz prijavu za upis prestanka članskoga odnosa u društvu s neograničenom solidarnom
odgovornošću prilaže se isprava kojom se dokazuje temelj prestanka članskoga odnosa i
notarski obrađene izmjene akta o osnivanju.
(3) Uz prijavu za upis u registar pristupa novoga člana komanditnog društva i društva s
ograničenom odgovornošću prilaže se odluka tijela upravljanja subjekta upisa, odnosno ugovor
o prijenosu udjela, kao i notarski obrađene izmjene i dopune osnivačkoga akta, odnosno statuta.
(4) Uz prijavu za upis prestanka članskoga odnosa u komanditnom društvu i društvu s
ograničenom odgovornošću prilaže se isprava kojom se dokazuje temelj prestanka članskoga odnosa i notarski obrađene izmjene i dopune osnivačkoga akta, odnosno statuta.
Član 9.
Član 39. stav 7 mijenja se i ubuduće glasi:
„(7) Ukoliko se promjene iz ovog člana vrše izmjenama osnivačkog akta, uz prijavu za upis
promjena u registar prilaže se notarski ili sudski ovjerena izmijen i/ili dopuna osnivačkog akta, urađena, ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u subjektu upisa.“
Sadašnji tekst člana 38. stav 7: „(7) Ukoliko se promjene iz ovog člana vrše izmjenama osnivačkog akta, uz prijavu za upis promjena u registar prilaže se notarski obrađena izmjena i/ili dopuna osnivačkog akta.“
Član 10.
Član 42 mijenja se i ubuduće glasi:
„Uz prijavu za upis novih poslovnih subjekata nastalih podjelom prilaže se odluka skupštine o
podjeli poslovnog subjekta i diobni bilans odobren od skupštine, te notarski ili sudski ovjereni osnivački akti društava nastalih podjelom, urađenih, ili od strane notara, ili advokata ili diplomiranog pravnika zaposlenog u nekom od poslovnih subjekata.“
Sadašnji tekst člana 42: „Uz prijavu za upis novih poslovnih subjekata nastalih podjelom prilaže se odluka skupštine o podjeli poslovnog subjekta i diobni bilans odobren od skupštine, te notarski obrađeni osnivački akti društava nastalih podjelom.“
Član 11.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH“.
Sjednici UO na kojoj se raspravljalo o prijedlogu izmjena navedenih zakona prisustvovao je i Faruk Ćupina, advokat iz Mostara i to u svojstvu poslanika u Parlamentu FbiH koji je i sam preduzeo niz aktivnosti na planu provođenja presude ustavnog suda, a prerthodno mu je dostavljen i prijedlog izmjena navedenih zakona koga je sačinila kolegica Amila Kunosić.
Stavove UO u pogledu izmjena Zakona o notarima FBiH na Međunarodnom savjetovanju iz građanskog i trgovačkog zakonodavstva u Neumu, na okruglom stolu na temu:
''Aktualni razvoj notarijata u Jugoistočnoj Europi s osvrtom na presudu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine'' u svojstvu izlagača iznio je Branko Marić – predsjednik Komore.
Na istoj sjednici UO, Bekir Gavrankapetanović je upoznao članove UO o aktivnostima na sastavljanju zahtjeva za ocjenu ustavnosti navedenih zakona sa Ustavom FBiH a u smislu presude Ustavnog suda FBiH, a koje preduzima Hakija Kurtović, advokat iz Sarajeva.
UO je ovu inicijativu podržao uz prijedlog da se kolegi Kurtoviću pruži sva potrebna pomoć I podrška u sačinjavanju zahtjeva za Ustavni sud.
Uz sve navedene aktivnosti, važno je napomenuti da je na prijedlog UO krajem juna mjeseca 2016.godine u Komori održan zajednički sastanak sa predstavnicima Notarske komore FBiH na kome se vodila rasprava o načinu provođenja presude Ustavnog suda FBiH. Do jedinstvenog stava se nije došlo jer su pristupi i shvaćanje suštine prersude Ustavnog suda bili različiti, a notari se nisu htjeli odreći niti jednog posla koga su radili po neustavnom Zakonu.
O problemu provođenja presude Ustavnog suda FBiH kao i o postupku podnošenja zahtjeva za ocjenu ustavnosti ranije navedenih zakona, raspravljalo se i na zajedničkoj sjednici UO Advokatske komore FBiH sa UO RAK Bihać održanoj u Bihaću 14.09.2016.god.Članovi Upravnih odbora su upoznati da je potpresjednik Federacije BiH gosp. Milan Dunović potpiso posebnu punomoć kojom je ovlastio kolegu Kurtović Hakiju da ga zastupa pred Ustavnim sudom FBiH povodom zahtjeva za ocjenu ustavnosti navedenih zakona.
Do traženog sastanka sa ministrom pravde FBiH nije došlo, ali je na sjednici UO održanoj 21.12.206.godine,UO upoznat sa dopisom Ministrstva pravde za“Delegiranje člana radne grupe za provođenje Presude Ustavnog suda FBIH, broj U-15/10 od 02.12.2015. godine
UO je u radnu grupu u ime Advokatske komore imenovao Biser Adnana, člana UO s tim da kolegi Adnanu u radu pomažu i svi ostali članovi UO kada on to bude smatrao potrebnim.
Na sjednici održanoj 27.02.2017.godine, UO je utvrdio prijedlog izmjena Zakona o notarima FBiH, a u skladu sa presudom Ustavnog suda koji je dostavljen Ministrstvu pravde u teksu kako slijedi:
Shodno Odluci Ustavnog suda F BiH broj U-15/10 od 02.12.2015. godine, predlažemo izmjene i dopune Zakona o notarima FBiH kako slijedi:
Član 6.
Predlažemo da se clan 6. Zakona o notarima FBiH (u daljem tekstu Zakon) briše.
Ovo zbog toga što je isti diskriminirajući i nema razloga niti osnova da se nalazi u Zakonu.Smatramo da pravo pristupa polaganju notarskog ispita treba omogućiti svim licima koja ispunjavaju uslove za obavljanje notarske službe, a koji su utvrđeni u članu 26. Zakona.
Detaljno obrazloženje je sadržano u presudi Ustavnog suda.
Član 27.
Kada je u pitanju član 27. Zakona, smatramo da ga treba formulisati tako da se u cjelini ispoštuje odluka Suda i da se u Zakonu ne ograničava broj notara na način kako je to sada regulisano. Cijenimo da se svim zainteresovanim licima koja ispunjavaju propisane uslove, na jednak način omogući obavljanje notarske službe, čime bi se u potpunosti promovisao princip konkurencije na način kako je to u advokaturi, a sve u interesu što jednostavnijeg i bržeg ostvarivanja prava građana.
Uporište za ovakvo mišljenje, sadržano je u obrazloženju presudeUstavnog suda i ne vidimo drugog načina za njeno dosljedno sprovođenje od navedenog.
Član 73.
Predlažemo da se u članu 73. u stavu 1. brišu tačke 4. i 5.
Također predlažemo da se u istom članu brišu stavovi 3. i 4.
Naime, posao notara je ono što je država prenijela na njih, dakle, vršenje javnih ovlaštenja, pa samim tim notari ne mogu imati ulogu u sačinjavanju isključivo privatnih isprava.
Dakle, notari treba da štite javni interes, a advokati su zaštitinici privatnog interesa, pa slijedom navedenog, sačinjavanje privatnih isprava treba biti isključivo u nadležnosti advokature.
Član radne grupe Ministrstva pravde kolega Adnan Biser je UO na sjednici održanoj 09.05.2017.godine podnio pisani izvještaj o radu radne grupe Ministrstva u tekstu koji slijedi:
„Kao što Vam je poznato, dana 10.01.2017.g. Federalno ministasrtvo pravde je svojim Rješenjem broj 02-49-5393-1/16 imenovalo Komisiju za provođenje Presude Ustavnog suda Federacije BiH broj U-15/10 od 02.12.2015.g.. U Komisiju su imenovani:
1. Mato Jozić, predstavnik Federalnog ministasrtva pravde (Ministasr)
2. Mersiha Udovčić, član- predstavnik Federalnog ministarstva pravde
3. Slavica Čurić- član- predstavnikVrhovnog suda FBIH
4. Anica Nakić- član, predstavnik Notarske komore FBIH
5. Adnan Biser-član, predstavnik Advokatske komore FBIH.
Zadatak Komisije na osnovu gore označenog Rješenja bio je da:
- utvrdi način izvršenja Presude Ustavnog suda Federacije BiH broj U-15/10 od 02.12.2015.g. kojom je utvrđeno da član 6. stav 1., u dijelu koji glasi: „kao i lice koje ispunjava pretpostavke iz stava 2. ovog člana“ i stav 2. istog člana, te čl. 27. i 73. Zakona o notarima (Službene novine FBIH broj 45/02), nisu u skladu sa Ustavom FBIH
- pripremi Nacrt zakona kojim će se izvršiti navedena presuda i korigovati druge odredbe Zakona o notarima za koje se analizom utvrdi da je neophodna njihova korekcija.
Komisija se sastala samo dva puta (13.02.2017.g. i 09.03.2017.g.) o čemu sam obavijestio ranije Advokatsku komoru FBIH. Na posljednjem sastanku koji je održan 09.03.2017.g., dogovoreno je da član – predstavnik Notarske komore FBIH i član – predstavnik Advokatske komore FBIH dostave prijedlog izmjena i dopuna Zakona o notarima, kao i svoju viziju implementacije Presude Ustavnog suda FBIH.
Notari su po svom predstavniku dostavili prijedlog izmjena koji šaljem u prilogu, a i mi smo dali svoj prijedlog izmjena Zakona o notarima uz napomenu da sam na Zapisnik kao član komisije istakao da se provođenje Presude Ustavnog suda ne može ograničiti samo na Zakon o notarima FBIH već da se treba pristupiti izmjeni i ostalih Zakona: Zakona o stvarnim pravima FBIH, Zakona o nasljeđivanju FBIH, Zakona o zemljišnim knjigama, Porodičnog zakon, Zakona o registraciji poslovnih subjekata.
Iako je Zaključak sa sastanka od 09.03.2017.g. bio da se nastavi rad Komisije i da se usaglase izmjene zakona, Ministar je bez posebnog objašnjenja obustavio rad Komisije.
Na kraju, ne treba zaboraviti da je u međuvremenu kao gost Notarske komore FBIH bio u posjeti Notarskoj komori Bavarske o čemu su se mogli pročitati komentari na web portalima?!“
Nakon „obustavljanja“ rada Komisije u više navrata je pokušano da se stupi u kontakt sa Federalnim ministrom pravde i da se čuju razlozi zbog kojih je na tako jednostran način i bez ikakvog obrazloženja prekinut rad Komisije. I pored usmeno datih obećanja da će do susreta doći, do istog, iz nama nepoznatih razloga nije došlo.
U međuvremenu smo saznali da su protiv Presude ustavnog suda FBiH podnesene dvije apelacije Ustavnom sudu BiH i to jedna u ime Parlamenta FBiH i druga koju su potpisali notari u Federaciji BiH. Koliko god to izgledalo apsurdno, ovim apelacijama se bavio Ustavni sud BiH, a po svemu sudeći postupak pred ustavnim sudom BiH je bio razlog za prekid rada Komisije.
Poznato nam je da je apelaciju Parlamenta FBiH, Ustavni sud BiH odbacio kao nedopuštenu, a pretpostavljamo da će na isti način postupiti kad je u pitanju apelacija koju su podnijeli notari. Odluku o ovoj apelaciji, po saznanjima koja imamo, očekujemo u vrlo skoro vrijeme.
Kako na usmena traženja nismo mogli realizovati zajednički sastanak sa ministrom pravde i njegovim saradnicima, 08.11.207. god. Federalnom ministru pravde predsjednik Komore i predsjednik UO Komore su uputili pismo u kome su tražili zajednički sastanak na kome bi razgovarali o problemu provođenja presude Ustavnog suda, Zakonu o advokaturi i drugim aktuelnim pitanjima advokature u Federaciji BiH.
Konačno, 20.11.2017. godine ministar pravde sa saradnicima je primio delegaciju Komore na razgovor. Na sastanku je ministar govorio o problemima sa kojima se svakodnevno susreće u Minisarstvu, a takođe je, na naše insistiranje vrlo uopšteno govorio i o problemu provođenja presude Ustavnog suda. Iako decidno nije rekao da je razlog za prekid rada Komisije, postupak povodom apelacija pred Ustavnim sudom BiH, to se iz svega rečenog moglo gotovo sigurno zaključiti. Dobili smo obećanje da će se rad Komisije vrlo brzo nastaviti.
Ovo bi u najkraćem bilo sve što je poznato a odnosi se na postupak provođenja presude Ustavnog suda o ocjeni ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o notarima FBiH.
Takođe, smatramo bitnim sa kolegama podijeliti saznanje koje imamo vezano za postupak povodom apelacije za ocjenu ustavnosti odredaba „seta“ zakona koji su u vezi sa Zakonom o notarima a o čemu treba odlučivati Ustavni sud FBiH. Naime, Ustavni sud FBiH će vrlo brzo staviti na dnevni red i odlučivati o apelaciji koju je podnio potpredsjednik Federacije BiH gos. Milan Dunović, a koga, kao što je već navedeno, po posebnoj punomoći pred Ustavnim sudom zastupa kolega Hakija Kurtović.
U ovaj postupak pred Ustavnim sudom, kao zainteresovana strana će se uključiti i advokatska komora FBiH.
Na kraju, ovom prilikom sve kolegice i kolege advokate, stručne saradnike i advokatske pripravnike želimo informisati da je UO sačinio konačan tekst novog Zakona o advokaturi i isti smo dostavili ministru pravde koji je čvrsto obećao da će bez odlaganja, kako je rekao „po žurnom postupku“ tekst Zakona staviti u parlamentarnu proceduru. Mi smo iskazali spremnost da u svakom momentu stojimo na raspolaganju u smislu eventualnih dopuna ili izmjena teksta Zakona koga smo dostavili.
Uz poštovanje i kolegijalni pozdrav!