Aktivna legitimacija sindikalne organizacije u parničnom postupku
Posted: Tue Feb 15, 2022 8:49 am
Aktivna legitimacija sindikalne organizacije u parničnom postupku
Član 42. stav 3. Zakona o upravnom postupku Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH, broj: 29/2002, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16)
Član 15. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine (Sl.glasnik BiH, broj: 19/02, 88/07, 83/08 и 74/10)
Sindikalna organizacija nema aktivnu legitimaciju da u parničnom postupku, u svoje ime, kao tužilac zahtijeva poništenje akata disciplinskih organa kojim je u disciplinskom postupku utvrđena disciplinska odgovornost njenog člana - službenika ili radnika u organu uprave ili instituciji koja ima javna ovlaštenja.
Iz obrazloženja:
Tužilac, Sindikat službenika Centralne banke Bosne i Hercegovine, tužbom, između ostalog, zahtijeva poništenje, kao nezakonitih odluke Prvostepene disciplinske komisije kojom je utvrđena disciplinska odgovornost njenog člana i predsjednika, S. S. i odluke Drugostepene disciplinske komisije, kojom je odbijena žalba tužioca, Sindikata službenika Centralne banke Bosne i Hercegovine, izjavljena protiv odluke Prvostepene disciplinske komisije o utvrđenoj disciplinskoj odgovornosti i kažnjavanju njenog člana,
S. S., službenika Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Po shvatanju drugostepenog vijeća ovog suda, pravilno je prvostepeni sud odbio tužbeni zahtjev tužioca, Sindikat službenika Centralne banke Bosne i Hercegovine, za poništenje navedenih odluka disciplinskih organa, ali je za svoju odluku prvostepeni sud dao pogrešne razloge. Prvostepeni sud se upustio u meritorno odlučivanje o tužbenom zahtjevu, iako je trebao odbiti tužbeni zahtjev zbog nedostatka aktivne legitimacije na strani tužioca, međutim, posljedica je ista, odbijanje tužbenog zahtjeva.
Pravilan je stav prvostepenog suda da sindikalna organizacija u smislu odredbe čl. 42. st. 3. Zakona o upravnom postupku BiH (Službeni glasnik BiH, br. 29/2002, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16), može biti stranka u upravnom postupku, ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ili pravni interes državnog službenika u organima uprave, kao i radnika u instituciji koja ima javna ovlaštenja, dok je odredbom čl. 21. st.
1. tačka h) Pravilnika o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti službenika Centralne banke Bosne i Hercegovine, između ostalog, propisano da službenik protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak, ima pravo da pozove na javnu raspravu i predstavnika
Sindikata službenika Centralne banke Bosne i Hercegovine, čiji je član.
Međutim, prvostepeni sud nije imao u vidu odredbu člana 15. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine, kojom je propisano da kada je građanin učlanjen u neku društvenu organizaciju ili u udruženje građana, koje, prema svojim pravilima (statut), ima zadatak da štiti određena prava i interese svojih članova, konačnim upravnim aktom povrijeđeno koje takvo pravo ili interes, ta društvena organizacija, odnosno udruženje građana može, po pismenom pristanku svog člana, u njegovo ime
podnijeti t užbu i voditi upravni spor protiv takvog upravnog akta. Organizacija, odnosno udruženje iz stava 1. ovog člana može u svakom stadiju postupka, s pravom sporednog umješača, stupiti u već pokrenuti spor na strani takvog građanina i u njegovu korist preduzimati sve radnje i upotrebljavati sva pravna sredstva, ukoliko to nije u suprotnosti sa izjavama i postupcima samog građanina.
Po shvatanju drugostepenog vijeća ovog suda, sindikalna organizacija koja može imati status stranke u upravnom postupku, nema aktivnu legitimaciju da u parničnom postupku, u svoje ime, kao tužilac zahtijeva poništenje akata disciplinskih organa kojima je u disciplinskom postupku utvrđena disciplinska odgovornost njenog člana, odnosno službenika ili radnika u organu uprave ili instituciji koja ima javna ovlaštenja. Dakle, sindikalna organizacija - udruženje građana, može samo uz saglasnost svoga člana podnijeti tužbu za poništenje akata disciplinskih organa kojima je odlučeno o disciplinskoj odgovornosti njenog člana, ali samo u ime svoga člana, a ne i u svoje ime, odnosno ime sindikalne organizacije.
Nužno je istaći da je S. S., službenik Centralne banke Bosne i Hercegovine i sam, po punomoćniku advokatu, podnio ovom sudu posebnu tužbu kojom u parničnom postupku pobija zakonitost navedenih odluka disciplinskih organa kojima je utvrđena njegova odgovornost za teže povrede službene dužnosti. Dakle one su predmet posebnog parničnog postupka, koji se vodi pod brojem: S1 3 P 033457 19 P.
(Presuda apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 P 032556 20 18 Gž od 26. 2. 2021. godine)
Član 42. stav 3. Zakona o upravnom postupku Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH, broj: 29/2002, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16)
Član 15. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine (Sl.glasnik BiH, broj: 19/02, 88/07, 83/08 и 74/10)
Sindikalna organizacija nema aktivnu legitimaciju da u parničnom postupku, u svoje ime, kao tužilac zahtijeva poništenje akata disciplinskih organa kojim je u disciplinskom postupku utvrđena disciplinska odgovornost njenog člana - službenika ili radnika u organu uprave ili instituciji koja ima javna ovlaštenja.
Iz obrazloženja:
Tužilac, Sindikat službenika Centralne banke Bosne i Hercegovine, tužbom, između ostalog, zahtijeva poništenje, kao nezakonitih odluke Prvostepene disciplinske komisije kojom je utvrđena disciplinska odgovornost njenog člana i predsjednika, S. S. i odluke Drugostepene disciplinske komisije, kojom je odbijena žalba tužioca, Sindikata službenika Centralne banke Bosne i Hercegovine, izjavljena protiv odluke Prvostepene disciplinske komisije o utvrđenoj disciplinskoj odgovornosti i kažnjavanju njenog člana,
S. S., službenika Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Po shvatanju drugostepenog vijeća ovog suda, pravilno je prvostepeni sud odbio tužbeni zahtjev tužioca, Sindikat službenika Centralne banke Bosne i Hercegovine, za poništenje navedenih odluka disciplinskih organa, ali je za svoju odluku prvostepeni sud dao pogrešne razloge. Prvostepeni sud se upustio u meritorno odlučivanje o tužbenom zahtjevu, iako je trebao odbiti tužbeni zahtjev zbog nedostatka aktivne legitimacije na strani tužioca, međutim, posljedica je ista, odbijanje tužbenog zahtjeva.
Pravilan je stav prvostepenog suda da sindikalna organizacija u smislu odredbe čl. 42. st. 3. Zakona o upravnom postupku BiH (Službeni glasnik BiH, br. 29/2002, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16), može biti stranka u upravnom postupku, ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ili pravni interes državnog službenika u organima uprave, kao i radnika u instituciji koja ima javna ovlaštenja, dok je odredbom čl. 21. st.
1. tačka h) Pravilnika o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti službenika Centralne banke Bosne i Hercegovine, između ostalog, propisano da službenik protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak, ima pravo da pozove na javnu raspravu i predstavnika
Sindikata službenika Centralne banke Bosne i Hercegovine, čiji je član.
Međutim, prvostepeni sud nije imao u vidu odredbu člana 15. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine, kojom je propisano da kada je građanin učlanjen u neku društvenu organizaciju ili u udruženje građana, koje, prema svojim pravilima (statut), ima zadatak da štiti određena prava i interese svojih članova, konačnim upravnim aktom povrijeđeno koje takvo pravo ili interes, ta društvena organizacija, odnosno udruženje građana može, po pismenom pristanku svog člana, u njegovo ime
podnijeti t užbu i voditi upravni spor protiv takvog upravnog akta. Organizacija, odnosno udruženje iz stava 1. ovog člana može u svakom stadiju postupka, s pravom sporednog umješača, stupiti u već pokrenuti spor na strani takvog građanina i u njegovu korist preduzimati sve radnje i upotrebljavati sva pravna sredstva, ukoliko to nije u suprotnosti sa izjavama i postupcima samog građanina.
Po shvatanju drugostepenog vijeća ovog suda, sindikalna organizacija koja može imati status stranke u upravnom postupku, nema aktivnu legitimaciju da u parničnom postupku, u svoje ime, kao tužilac zahtijeva poništenje akata disciplinskih organa kojima je u disciplinskom postupku utvrđena disciplinska odgovornost njenog člana, odnosno službenika ili radnika u organu uprave ili instituciji koja ima javna ovlaštenja. Dakle, sindikalna organizacija - udruženje građana, može samo uz saglasnost svoga člana podnijeti tužbu za poništenje akata disciplinskih organa kojima je odlučeno o disciplinskoj odgovornosti njenog člana, ali samo u ime svoga člana, a ne i u svoje ime, odnosno ime sindikalne organizacije.
Nužno je istaći da je S. S., službenik Centralne banke Bosne i Hercegovine i sam, po punomoćniku advokatu, podnio ovom sudu posebnu tužbu kojom u parničnom postupku pobija zakonitost navedenih odluka disciplinskih organa kojima je utvrđena njegova odgovornost za teže povrede službene dužnosti. Dakle one su predmet posebnog parničnog postupka, koji se vodi pod brojem: S1 3 P 033457 19 P.
(Presuda apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 P 032556 20 18 Gž od 26. 2. 2021. godine)