Advokat BRCKO
Posted: Sat Nov 19, 2016 3:33 pm
Advokatura u Brcko distriktu BiH
Preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com
Brčko distrikt BIH nema samostalnu advokatsku komoru nego se advokati sa ovog područja učlanjuju u jednu od advokatskih komora na podrčju Bosne i Hercegovine.
Dio advokata u Brčko distriktu BiH je učlanjen u Advokatsku komoru Federacije BiH (Regionalna advokatska komora Tuzla), a drugi dio u Advokatsku komoru Republike Srpske (Zbor advokata Bijeljina)
Historijat advokature u Bosni i Hercegovini:
„Advokati su oni koji rješavaju sporove u procesima, oni, u građanskim i krivičnim stvarima, snagom svoje odbrane, dižu pala prava i podržavaju uzdrmana prava. Oni nijesu manje korisni ljudskom rodu od onih koji su spašavali svoju domovinu i svoje očeve svojom borbom i svojim ranama. Mi, poštujemo one koji nose štit i oklop, ali nijesu oni jedini koji se bore za naše carstvo. To čine i advokati, jer i oni, ti majstori sudnice, takođe se bore uzdajući se u snagu svoje slavne riječi, čime brane nadu, život i potomstvo onih koji pate. (Constitutiones„ br. 9. cara Justinijana pod naslovom ”De advokatis„, kojom je prvi put u istoriji advokature uveden advokatski stalež.)
"Advokatura u Bosni i Hercegovini ima tradiciju dužu od stotinu trideset godina - prvi pisani Zakon o advokaturi donijela je Austro-Ugarska 1883 g.. Taj datum danas se obilježava kao početak neovisne i samostalne advokature u Bosni I Hercegovini. „Advokatskim redom“ kako se nazivao zakon, utemeljen je jedinstven sistem i sloboda bavljenja advokaturom / odvjetništvom. Po ovom zakonodavnom aktu advokat je imao ”pravo da zastupa stranke pred svim sudovima i vlastima na čitavoj teritoriji, dakle i van sjedišta svoje advokatske kancelarije„.Zakon obavezuje advokate da moraju ”poštovati i čestitim vladanjem čuvati čast i dostojanstvo svoga stališa i ima u obće i napose nastojati da se naprama oblastim i njihovim službenikom ponaša pristojno„. U odnosu prema klijentima zakon propisuje obavezu advokata da zastupa i ”pravo stranke svoje braniti protiv svakomu gorljivo, vjerno i zdušno„ insistirajući posebno na savjesnosti advokata. Posebno se insistira na obavezi čuvanja advokatske tajne. Zakonom je utvrđena obaveza advokata da se prihvati i zastupanja i odbrane, posebno siromašnih stranaka, makar i pro bono.
Novi ”Advokatski red za Bosnu i Hercegovinu„ donijet je u februaru 1909. godine. Ono što je značajno za ovaj zakon, po čemu se on razlikuje od prethodnog, jesu odredbe koje advokaturi daju autonomiju. Ovim Zakonom je predviđena advokatska komora kao asocijacija svih advokata sa teritorije Bosne i Hercegovine. U nadležnosti komora spada postavljanje i razrješenje advokata kao i disciplinski postupak. Ovim je advokaturi Bosne i Hercegovine priznata autonomija, pa je tako advokatura kao profesionalna djelatnost postala priznata društvena snaga a njen uticaj i ugled su bitno povećani.
Zakon o advokatima Kraljevine Jugoslavije, koji je stupio na snagu 17.03.1929. godine, sadržavao je rješenja koncipirana po najboljim srednjoevropskim uzorima toga vremena. Taj zakon je prvenstveno djelo poznatih onovremenih advokata angažovanih u političkim strukturama države, koji su, prije svega, voljeli i njegovali svoju profesiju. Advokatura u Jugoslaviji je ovim zakonom u slobodnom svijetu stekla dignitet nezavisne, autonomne staleške organizacije. Zakonom je tako deklarisano da će ”visoki poziv advokata, odbrana slobode, časti i imanja, uvijek biti najvažnija dužnost advokata„.
Načelo autonomije advokature iskazivalo se time da advokat nije pod osobitom vlašću državnih upravnih organa. Skupni interesi i vršenje nadzora nad radom advokata je domen advokatske organizacije, koja ima javno – pravni značaj, kao vršilac jednoga dijela upravne vlasti države.
I Kraljevina Jugoslavija i advokatura u njoj uživala je znatne simpatije zapadnih zemalja. Na osnovu statusa i stava o advokaturi jugoslovenska advokatura biva primljena u redove osnivača Međunarodne unije advokata. Na prvom kongresu Međunarodne unije advokata u Briselu, koji je održan u Briselu 1929. godine, advokat Ljuba Stefanović, ugledni civilista iz Beograda, izabran je u Savjet Međunarodne unije advokata, kao predstavnik jugoslovenske advokature.
Na osnovu Zakona o advokaturi Federativne narodne republike Jugoslavije iz 1946. godine ponovo je uspostavljena organizacija advokata u Bosni i Hercegovini. Vidno podizanje i unapređenje advokature nastupa tek donošenjem Zakona o advokaturi iz 1957. godine. No, tada je komunistička partija bila prepreka za uspostavljanje partnerskog odnosa između advokature i vlasti u Bosni i Hercegovini.
U to vrijeme u Bosni i Hercegovini je bilo svega 160 advokata i manje od 10 advokatskih pripravnika.
Poslije političkih događaja 1970 godine i 1971 godine advokatura, njena organizacija i rad, u Jugoslaviji, pa tako i u Bosni i Hercegovini, našla se u novoj situaciji. U Bosni i Hercegovini 1971. godine donešen je Zakon o advokaturi prema kojem se advokatura organizuje na decentralizovanom samoupravnom principu. Formiraju se regionalne komore prema sjedištu okružnih sudova. Na osnovu Samoupravnog sporazuma o udruživanju u Zajednicu advokatskih komora Socijalističke republike Bosne i Hercegovine, organizaciju advokata, Komoru, su transformisali u samoupravnu zajednicu udruženog rada u oblasti društvenih djelatnosti. To je rezultat rada Partijskog aktiva advokata koji je formiran u Sarajevu 1971. godine. To i takvo organizovanje i rad advokata, kao uspjeh advokature u Bosni i Hercegovini, je prezentovano i na proslavi ”50 godina Saveza advokatskih komora Jugoslavije„, koja je održana u Beogradu 14./15. 11. 1980. godine. Niko na tom skupu, osim delegata iz Bosne i Hercegovine, nije pridao nikakav značaj tim istupima i prijedlozima.
Poslednji zajednički skup advokata iz svih jugoslovenskih republika i pokrajina, proslava ”60 godina Saveza advokatskih komora Jugoslavije„, održan je u Novom Sadu 09-og i 10-og novembra 1990. godine. Na tome skupu potencirana je zajednica, zajednički interesi, sloboda i prava čovjeka, kao i civilizacijski standardi u odnosima i između naroda i država. Bilo je izvjesno da je to poslednje okupljanje predstavnika članica Saveza advokatskih komora Jugoslavije.
Brčko je grad u sjeverno-istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi. Na osnovu geografskog položaja, privrednih i drugih kapaciteta, Brčko predstavlja privredni i kulturni centar Bosanske Posavine. Brčko je istovremeno i centar Distrikta Brčko zasebne administrativno-upravne jedinice u Bosni i Hercegovini koja ne pripada niti entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine, niti entitetu Republici Srpskoj. Brčkom upravljaju samo mjesne i državne vlasti, uz pomoć međunarodne zajednice u obliku supervizora.
Prema popisu iz 2013. godine, Brčko ima 83.516 stanovnika.
Zbog svog geografskog položaja, Brčko distrikt ima velike ekonomske uslove u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji te trgovini, pogotovu što posjeduje najveću tržnicu u ovom dijelu Evrope – "Arizonu".
U distriktu Brčko, od njegovog osnivanja do danas, usvojeno je preko 100 vlastitih zakona Brčko distrikta BiH, koji pomažu građanima da lakše izgrade sredinu koja će biti ponos cijeloj državi, stvaraju pogodnosti za ulazak zdravih inostranih investicija i ideja, a ti zakoni postaju i modeli za entitete u BiH.
Mnoge velike državne fabrike su prošle fazu privatizacije, a paralelno s tim povećava se, već sada veliki, broj privatnih poduzeća. Upravo zbog svoga položaja, distrikt Brčko, pored tradicionalnog lovnog, ima dobre mogućnosti za razvijanje kongresnog i seoskog turizma.
Preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com
Preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com
Brčko distrikt BIH nema samostalnu advokatsku komoru nego se advokati sa ovog područja učlanjuju u jednu od advokatskih komora na podrčju Bosne i Hercegovine.
Dio advokata u Brčko distriktu BiH je učlanjen u Advokatsku komoru Federacije BiH (Regionalna advokatska komora Tuzla), a drugi dio u Advokatsku komoru Republike Srpske (Zbor advokata Bijeljina)
Historijat advokature u Bosni i Hercegovini:
„Advokati su oni koji rješavaju sporove u procesima, oni, u građanskim i krivičnim stvarima, snagom svoje odbrane, dižu pala prava i podržavaju uzdrmana prava. Oni nijesu manje korisni ljudskom rodu od onih koji su spašavali svoju domovinu i svoje očeve svojom borbom i svojim ranama. Mi, poštujemo one koji nose štit i oklop, ali nijesu oni jedini koji se bore za naše carstvo. To čine i advokati, jer i oni, ti majstori sudnice, takođe se bore uzdajući se u snagu svoje slavne riječi, čime brane nadu, život i potomstvo onih koji pate. (Constitutiones„ br. 9. cara Justinijana pod naslovom ”De advokatis„, kojom je prvi put u istoriji advokature uveden advokatski stalež.)
"Advokatura u Bosni i Hercegovini ima tradiciju dužu od stotinu trideset godina - prvi pisani Zakon o advokaturi donijela je Austro-Ugarska 1883 g.. Taj datum danas se obilježava kao početak neovisne i samostalne advokature u Bosni I Hercegovini. „Advokatskim redom“ kako se nazivao zakon, utemeljen je jedinstven sistem i sloboda bavljenja advokaturom / odvjetništvom. Po ovom zakonodavnom aktu advokat je imao ”pravo da zastupa stranke pred svim sudovima i vlastima na čitavoj teritoriji, dakle i van sjedišta svoje advokatske kancelarije„.Zakon obavezuje advokate da moraju ”poštovati i čestitim vladanjem čuvati čast i dostojanstvo svoga stališa i ima u obće i napose nastojati da se naprama oblastim i njihovim službenikom ponaša pristojno„. U odnosu prema klijentima zakon propisuje obavezu advokata da zastupa i ”pravo stranke svoje braniti protiv svakomu gorljivo, vjerno i zdušno„ insistirajući posebno na savjesnosti advokata. Posebno se insistira na obavezi čuvanja advokatske tajne. Zakonom je utvrđena obaveza advokata da se prihvati i zastupanja i odbrane, posebno siromašnih stranaka, makar i pro bono.
Novi ”Advokatski red za Bosnu i Hercegovinu„ donijet je u februaru 1909. godine. Ono što je značajno za ovaj zakon, po čemu se on razlikuje od prethodnog, jesu odredbe koje advokaturi daju autonomiju. Ovim Zakonom je predviđena advokatska komora kao asocijacija svih advokata sa teritorije Bosne i Hercegovine. U nadležnosti komora spada postavljanje i razrješenje advokata kao i disciplinski postupak. Ovim je advokaturi Bosne i Hercegovine priznata autonomija, pa je tako advokatura kao profesionalna djelatnost postala priznata društvena snaga a njen uticaj i ugled su bitno povećani.
Zakon o advokatima Kraljevine Jugoslavije, koji je stupio na snagu 17.03.1929. godine, sadržavao je rješenja koncipirana po najboljim srednjoevropskim uzorima toga vremena. Taj zakon je prvenstveno djelo poznatih onovremenih advokata angažovanih u političkim strukturama države, koji su, prije svega, voljeli i njegovali svoju profesiju. Advokatura u Jugoslaviji je ovim zakonom u slobodnom svijetu stekla dignitet nezavisne, autonomne staleške organizacije. Zakonom je tako deklarisano da će ”visoki poziv advokata, odbrana slobode, časti i imanja, uvijek biti najvažnija dužnost advokata„.
Načelo autonomije advokature iskazivalo se time da advokat nije pod osobitom vlašću državnih upravnih organa. Skupni interesi i vršenje nadzora nad radom advokata je domen advokatske organizacije, koja ima javno – pravni značaj, kao vršilac jednoga dijela upravne vlasti države.
I Kraljevina Jugoslavija i advokatura u njoj uživala je znatne simpatije zapadnih zemalja. Na osnovu statusa i stava o advokaturi jugoslovenska advokatura biva primljena u redove osnivača Međunarodne unije advokata. Na prvom kongresu Međunarodne unije advokata u Briselu, koji je održan u Briselu 1929. godine, advokat Ljuba Stefanović, ugledni civilista iz Beograda, izabran je u Savjet Međunarodne unije advokata, kao predstavnik jugoslovenske advokature.
Na osnovu Zakona o advokaturi Federativne narodne republike Jugoslavije iz 1946. godine ponovo je uspostavljena organizacija advokata u Bosni i Hercegovini. Vidno podizanje i unapređenje advokature nastupa tek donošenjem Zakona o advokaturi iz 1957. godine. No, tada je komunistička partija bila prepreka za uspostavljanje partnerskog odnosa između advokature i vlasti u Bosni i Hercegovini.
U to vrijeme u Bosni i Hercegovini je bilo svega 160 advokata i manje od 10 advokatskih pripravnika.
Poslije političkih događaja 1970 godine i 1971 godine advokatura, njena organizacija i rad, u Jugoslaviji, pa tako i u Bosni i Hercegovini, našla se u novoj situaciji. U Bosni i Hercegovini 1971. godine donešen je Zakon o advokaturi prema kojem se advokatura organizuje na decentralizovanom samoupravnom principu. Formiraju se regionalne komore prema sjedištu okružnih sudova. Na osnovu Samoupravnog sporazuma o udruživanju u Zajednicu advokatskih komora Socijalističke republike Bosne i Hercegovine, organizaciju advokata, Komoru, su transformisali u samoupravnu zajednicu udruženog rada u oblasti društvenih djelatnosti. To je rezultat rada Partijskog aktiva advokata koji je formiran u Sarajevu 1971. godine. To i takvo organizovanje i rad advokata, kao uspjeh advokature u Bosni i Hercegovini, je prezentovano i na proslavi ”50 godina Saveza advokatskih komora Jugoslavije„, koja je održana u Beogradu 14./15. 11. 1980. godine. Niko na tom skupu, osim delegata iz Bosne i Hercegovine, nije pridao nikakav značaj tim istupima i prijedlozima.
Poslednji zajednički skup advokata iz svih jugoslovenskih republika i pokrajina, proslava ”60 godina Saveza advokatskih komora Jugoslavije„, održan je u Novom Sadu 09-og i 10-og novembra 1990. godine. Na tome skupu potencirana je zajednica, zajednički interesi, sloboda i prava čovjeka, kao i civilizacijski standardi u odnosima i između naroda i država. Bilo je izvjesno da je to poslednje okupljanje predstavnika članica Saveza advokatskih komora Jugoslavije.
Brčko je grad u sjeverno-istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi. Na osnovu geografskog položaja, privrednih i drugih kapaciteta, Brčko predstavlja privredni i kulturni centar Bosanske Posavine. Brčko je istovremeno i centar Distrikta Brčko zasebne administrativno-upravne jedinice u Bosni i Hercegovini koja ne pripada niti entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine, niti entitetu Republici Srpskoj. Brčkom upravljaju samo mjesne i državne vlasti, uz pomoć međunarodne zajednice u obliku supervizora.
Prema popisu iz 2013. godine, Brčko ima 83.516 stanovnika.
Zbog svog geografskog položaja, Brčko distrikt ima velike ekonomske uslove u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji te trgovini, pogotovu što posjeduje najveću tržnicu u ovom dijelu Evrope – "Arizonu".
U distriktu Brčko, od njegovog osnivanja do danas, usvojeno je preko 100 vlastitih zakona Brčko distrikta BiH, koji pomažu građanima da lakše izgrade sredinu koja će biti ponos cijeloj državi, stvaraju pogodnosti za ulazak zdravih inostranih investicija i ideja, a ti zakoni postaju i modeli za entitete u BiH.
Mnoge velike državne fabrike su prošle fazu privatizacije, a paralelno s tim povećava se, već sada veliki, broj privatnih poduzeća. Upravo zbog svoga položaja, distrikt Brčko, pored tradicionalnog lovnog, ima dobre mogućnosti za razvijanje kongresnog i seoskog turizma.
Preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com